To je bit Đordane, al bojim se da za dioničare naprosto nema tu dovoljno “mjesta”. Zato sam i nedavno naglasio da su nezadovoljni vjerovnici u puno boljem položaju od dionicara.
Iz Agrokora podsjećaju da je Visoki sud Engleske i Walesa 9. studenoga 2017. godine Zakon o postupku izvanredne uprave prihvatio kao insolvencijski postupak koji se priznaje u Engleskoj i Walesu. To je isto za područje Švicarske učinio i švicarski sud 2. veljače ove godine.
Mislim da tekst ima 64 stranice obrazloženja.
Osobno sam ga pročitao i ne stoji navod iz kojega se može izvući krivi zaključak da je Nagodba priznata u Engleskoj i Walesu. Naprotiv nije priznata i ne može biti priznata a najmanje što je Povjerenik trebao objaviti je da uopće nisu tražili priznanje Nagodbe u Engleskoj i Walesu.
I u obrazloženju NY suda je sve detaljno obrazloženo.
I ja to kod sebe imam od 24.10.2018. dakle 7 dana.
A zaključak je da je onaj tko je pisao i šaptao tekst Zakona imao dobro spoznanje da se u Engleskoj i Walesu Nagodba ne može priznati i stoga je Zakon pisan uz potporu i po sugestiji vjerovnika po Engleskom pravu.
Agrokor vrijedi bar 30 milijardi.
Ovi za 7 dobili 40%.
Ovu razliku moraju jos platiti onima od kojih su ukrali
Hina i Jutarnji, dva biltena stranke na vlasti.
Jedno je Lex Agrokor, a drugo njegova primjena. To što neka zemlja priznaje Lex Agrokor kao insolvencijski postupak, ne isključuje pravo na naknadu onima koji su pretjerano oštećeni takvim "javnim interesom".
Sorry Izvanredna uprava i PR ekipa, nije to tako jednostavno, a i baš me zanima koja će zemlja na ovakav način primijeniti ovaj Lex.
Adris je za 1 milijardu kn dobio 1.5 novog Agrokora, a Sberbank za 7 mlr kn skoro 40% Agrokora.
Primjena Lexa kako proizlazi iz odluke Vts je sigurno jedinstvena u svijetu i mene u zajednici sa puuno dioničara nećete obeshrabriti u sudskom traženju naknade štete!
Još želim nadodati, da prema Uredbi 2015/848 nema materijalne konsolidacije, nego samo procesne, postoje nekakvi koordinatori koji povezuju insolvencijske postupke nad pojedinim društvima, ali nema materijalne konsolidacije, koja proizlazi iz primjene Lex Agrokora. Jer logično, zašto bi uprave ovisnih solventnih društava knjižile jamstva u FI za 2017god.? Zašto bi potapljale same sebe, a da nije zbog pritiska IU, pa smijenili su i M Galića jer nije htio knjižiti jamstva..
Prema tome ovakve primjene nema u EU, a ziher je nema niti u UK ili USA, tako da ako su i sudovi tih zemalja priznali primjenu Lexa, daleko je to drugovi i drugarice od priznanja PRIMJENE Lexa.
I tu će se lomiti koplja…
@ bisakov nitko pametan neće osporavati valjanost Lex u Americi nego će se osporavati visina u kojoj su jamstva naplaćenja a ti bi morao znati kako se potpisi na ugovore u anglosaksaksonskom pravu tretiraju na sudu .
Prilično sam siguran da zadržana dobit nema nikakve veze s vrijendoscu. Barem ne kao neka bitna ključna komponenata jer to je u suštini book. Možda je to Johnny pogresno razumio ili nespretno interpretirao.
To ima veze s jamstvima i do kojeg iznosa su smjela biti naplaćena.
[/quote]
A on to ne razumije jer kao padobranac sa vremena na vrijeme navrati i prosipa pamet…
Dakle, zasto zadrzana dobit?
Zato sto su se samo za iznos zadrzane dobiti jamstva mogla naplatiti – dakle, da se ne zadire u temeljni kapital, zasto što su jamstva do te mjere ogranicena…
[/quote]
Je, ja sam padobranac. Nijedno insolvencijsko pravo to neće priznati, ukoliko su obveze višeg naplatnog reda vece od temeljnog kapitala odnosno ukupnog kapitala. A jesu. Vi uvijek gledate sa pojedinačne razine kapital, a vjerovnici su ga gledali sa razine Agrokora. U situaciji gdje su uključena sva društva u nagodbi u kojima je glavni dužnik imao vise od 25% udjela, dionicari naprosto nemaju šanse. Tu odluku je donijela politika na temelju amandmana HNS-a. To vjerojatno nije pravedno, ali je tako.
Druga je stvar da li se insolvencijski postupak mogao provesti prema nekom drugom kljucu, a na to pak ne pristaju vjerovnici jer oni imaju trazbine višeg reda. Sudovi u načelu priznaju dogovor vjerovnika, a oni su se dogovorili da će izbrisati postojeći kapital i pretvoriti ga u novi. Po mojem sudu nije tu problem brisanja kapitala nego pravične preraspodjele novog kapitala medju vjerovnicima. Dionicari su tu nažalost izvisili.
DonJuan,
Shvatli smo te.
Ne slazemo se s tobom
Ajd malo se za vikend zabavite ovim štivom… vidjet ćete da je slucaj GM bio donekle sličan. Čak se spominju i isti akteri koji su sudjelovali tipa Alixpartners.
Sam proces je ipak drugačije izveden, zbog direktnog financijskog sudjelovanja države. Al u suštini je kraj price bio isti za prethodne dioničare. I kod njih se Chapter 11 odnosio na američke operacije, a ne ovisna društva u Europi i po svijetu. Bondholderi su se naplatili sa 10-20% duga prema starom GM-u u dionicama novog GM-a ne uključujući warrante.
http://dl6.globalstf.org/index.php/gbr/article/download/708/652/
Tedeschi vodi igru. On se vise i ne skriva. Kad ce se ljudi konacno probudit?
@ bisakov nitko pametan neće osporavati valjanost Lex u Americi nego će se osporavati visina u kojoj su jamstva naplaćenja a ti bi morao znati kako se potpisi na ugovore u anglosaksaksonskom pravu tretiraju na sudu .
Niti jedan sud kako u USA tako niti u EU nece se vise upustati u pitanje jamstava niti ce dodjeliti odstetu dionicarima ako su obaveze vece od kapitala (a jesu).To je,po meni,gotova stvar za dionicare.Jedino za vjerovnike koji nisu glasali za nagodbu , postoji mala sansa da si nesto poboljsaju polozaj(jako tesko),jer preostali vjerovnici (koji su prihvatili nagodbu-preko 80%)ce u tom slucaju vjerovatno podizati protutuzbe .
Meni jos uvijek nije jasno tko ce i kada uopce povesti i koji parnicni postupak za naknadu stete u Hrvatskoj i protiv koga i po kom pravnom osnovu ?
Zavrsetak tih procesa u Hrvatskoj u svim instancama je opci uvjet da bi se uopce moglo razmisljati o sporovima vani,zar ne?
Tek uzgred,prihvacanje Lex Agrokora u navedenim drzavama znaci automatski i prihvacanje nagodbe ostvarene po tom zakonu sto je sud u NY izricito potvrdio i obrazlozio.
Vi se s tim mozete ili ne slagati,ali to nece nista promjeniti.
Za svoj novac vi mozete pokusati dokazati na sudovima da to nije tako,ali ne znam kako i po kom osnovu tu mozete uspjeti,osim po razlozima navedenim u ZTD,ali vas to ocito ne zanima.
UNITED STATES BANKRUPTCY COURT
SOUTHERN DISTRICT OF NEW YORK
In re:
AGROKOR d.d., et. al.,
Foreign Debtors.
FOR PUBLICATION
Case No. 18-12104
Chapter 15
MEMORANDUM OPINION GRANTING RECOGNITION AND ENFORCEMENT OF
FOREIGN DEBTORS’ SETTLEMENT AGREEMENT WITHIN THE TERRITORIAL
JURISDICTION OF THE UNITED STATES
…….While the Croatian Proceeding of Agrokor has been recognized as a foreign main
proceeding in the
High Court of England and Wales, that court has not so far been asked to recognize and enforce
the Settlement Agreement. English case law may not permit a court outside of England and
Wales (such as the Croatian court that approved the Settlement Agreement) to approve a
discharge or modification of English law governed debt so that recognition and enforcement of
the Settlement Agreement by that court might not be granted…….
Znaci nagodba, sa svim papirima na kojima se bazira, ne mora nuzno biti priznata u UK, sve 5. Ali ako je donesena i pravomocno potvrdjena u RH, a u nase pravosudje oni vjeruju (vjerovali vi to ili ne),evo izrucuju nam Tokija, te ako je dodatno na to priznata i u USA, iskreno sumnjam da ce engleski sudovi ulaziti u neki oblik double jeopardy-a i glumiti heroje ulice na nacin da sad oni eto ne priznaju nagodbu. Mislim, sve je moguce, ali pouceni dosadasnjim iskustvom mozemo reci da je vjerovatnost na razini statisticke pogreske.
Naime, spominjao se argument domicilnih zakona i toga da li su oni prekrseni ili ne. Nece UK sudovi ulaziti u to. To su presudili RH sudovi. Obicaj, dobar obicaj, nalaze da regno regni non prescribit legis, a i to da ih ne interpretira umjesto njega samog.