Što je s ovom konferencijom za novinare Živog Zida: https://www.logicno.com/politika/zivi-zid-razotkriva-manipulaciju-u-aferi-agrokor-koja-veze-sad-ukrajinu-veliku-britaniju-i-hrvatsku.html .
Sad sam naišao na ovo. Jesu li iste pravne osobe AlixPartners iz New Yorka sa kojim je vlada sklopila ugovor za savjetovanje a Ante Ramljak nije sa njima sklopio ugovor nega sa AlixPartners iz Velike Britanije. Jesu li to dvije tvrtke ili jedna i je li cijeli postupak legalan od prvog dana? Nemam pojma? U Hrvatskoj je sve moguće.
Pa necu valjda vjerovat sinu vojne lekarke, anemicnom Aleksandru (po Seksu), borgovima, Martini Dalic, Anti Ramljaku, Perusku, Savoricu, Maji i Tomislavu cija cemo puna imena i prezimena uskoro objaviti…
ne moraš ni njima, ali bogme ne bi trebao ni onome tko te opljačkao 🙂
Udruzite se i napravite kolektivnu tuzbu. Taj spor se tesko moze izgubiti.
Objave
Objavljeno srpanj 20, 2018
KNJIŽENJEM PRAVOMOĆNO OSPOREDNIH JAMSTAVA IMOVINA DIONIČARA PREOBLIKOVANA JE U IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV PREMA AISLE DUTCH TOPCO B.V.
Potraživanja po osnovi jamstava su nepostojeća obzirom su ista pravomoćno osporena i njihovi su imatelji upućeni u parnice da dokažu kako njihove tražbine uopće postoje. No to nije spriječilo uprave ovisnih društava da nepostojeće tražbine evidentiraju kao rashod razdoblja i time same počine krivično dijelo, a ovisna društva pokažu insolventnima. Sve temeljem potvrde nagodbe, i to prije pravomoćnosti iste te nagodbe i početka njezine implementacije što će tek biti trenutak u kojem će se nagodba konzumirati. Do tog trenutka nagodba se ne mora desiti; sve može završiti u stečaju. Sve u svemu, insolventnost ovisnih društava nije egzistirala kao objektivna činjenica u trenutku pokretanja postupka izvanredne uprave, niti je ona kao takva evidentirana tijekom trajanja postupka, već je nastupila nakon izglasavanja tj. potvrde same nagdobe o čemu su ovisna društva izvjestila i u svojim financijskim izvješćima za 2017. objavljenima prije koji dan.
Time se imovina ovisnih društva u vlasništvu manjinskih dioničara preoblikovala iz materijalne i ostale imovine tih ovisnih društava u imovinski zahtjev ovisnih društava prema AISLE DUTCH TOPCO B.V. po osnovi nanesene štete manjinskim dioničarima uslijed utjecaja vladajućeg društva na ovisna.
Moram priznat da nisam baš shvatio zadnju objavu Udruge. Prvo, jamstva su poslana u parnice, ali ako se Agram i company nagodio, onda će povući i tužbe za ta jamstva ili mi je nešt promaklo?
Dio u kojem kažu da insolventnost je tek nastupila tek potvrdom TS nagodbe, dalo bi se razgovarat jer je i sama primjena Lexa i IU ostvarena na temelju tog Lexa, pa je početno Lexom utvrđena insolventnost, a tek podredno su to vjerovnici potvrdili nagodbom. Zato mislim prvo tuzit državu a tek nakon nagodbe podredno vjerovnike.
I zadnji dio, gdje kažu da su sada nastale osnove za imovinsko pravni zahtjev ovisnih drustava prema Aisle Dutch topco b.v. po osnovi štete nanesene manjinskim dioničarima, pitam se zašto bi ovisna drustva podnosila zahtjeve za naknadu štete manjimskim dioničarima? I to ovisna društva koja valjda misle likvidirat..
Bisakovi i Master, evo stiže i moja teorija i trud , pa ako vas zanima, čitajte.
Vraćam se na moj post na str.762. gdje uspoređujem čl. 43.toč. 19.Lexa i čl. 336. Stečajnog zakona( ekipa mi dala 100 % palac dolje, ali ne dam se smesti).
Točno je da je Lex u odnosu na stečajni zakon lex specialis, ali te dvije norme iz ta dva zakona su potpuno identične.
Nije sporno da nagodba= stečajni plan.
U točci 2. i Lexa i Stečajnog zakona piše da će sud po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe ako je prihvat postignut na nedopušten način.
Što se smatra nedopuštenim načinom objašnjava se u točci 2. Stečajnog zakon: "a osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika".
Izrazom " osobito "
zakonodavac apostrofira stavljanje u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika kao najvažniji razlog da je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način. Ovaj razlog naveden je primjerice kao najvažniji razlog što znači da postoje i drugi razlozi o kojima sud na prigovor vjerovnika mora raspravljati. Znamo da su se prigovori uglavnom odnosili upravo na nejednako namirenje, pogodovanje jednima na štetu drugih, nepostojanje jasnih kriterija itd.
Da li je onda sud trebao na ročištu raspravljati o prigovorima vjerovnika pa utvrditi njihovu opravdanost i odbiti prihvat nagodbe ili utvrditi da su prigovori neopravdani i potvrditi nagodbu?
Na ročištu se samo raspravljalo o prigovorima o nepriznavanju i visini tražbine a u svrhu glasanja.
Već na 1. godini budući pravnici nauče da sud uvijek mora donijeti odluku i ne može reći da nije u mogućnosti ili da ne zna ili da nema dovoljno vremena itd. već mora donijeti odluku ma kakva god ona bila. Pa je loptica prebačena na drugostupanjski sud.
Jedva čekam odluku VTS-a.
I ja isto.
I meni posljednja objava Udruge djeluje jako zbunjujuće, pogotovo zadnji pasus.
Ovisna društva uopće nisu sudjelovala u postupku izrade i donošenja nagodbe.
Neke su se uprave manje, neke više opirale unijeti jamstva u FI, a neke se uopće nisu opirale.
Znamo da uprave društva moraju raditi na način da u jednakoj mjeri štite interese svih dioničara, a jasno je da su prije Lexa sve radile u interesu jednog pojedinačno najvećeg dioničara ili pak većinskog dioničara.
Koliko je izgledno da bi sad pojedine uprave napravile svojevrstan ” salto mortale ” i podnijele protiv AISLE odštetni zahtjev u ime manjinskih dioničara ?
U kojem trenutku ? Prije ili poslije pravomoćnosti nagodbe ?
Da li je ovisno društvo ( uprava ) uopće ovlašteno podnijeti odštetni zahtjev s obzirom da, dok je pod režimom Izvanredne uprave može obavljati samo poslove koji ulaze u krug redovnog poslovanja društva?
Ako bi takva mogućnost i postojala, kako bi mali dioničari mogli prisiliti upravu društva na podnošenje odštetnog zahtjeva radi zaštite njihovih prava i imovine, ukoliko bi ovisno društvo odbilo to učiniti?
Pitanja bi se mogla nizati u nedogled.
Moj post nije kritika upućena Udruzi koja je od neprocijenjive koristi kao izvor informacija i svega ostalog za manjinske dioničare već pokušaj analize nekih stavova iznijetih u objavi. Zainteresirani, uključite se!
Dio u kojem kažu da insolventnost je tek nastupila tek potvrdom TS nagodbe, dalo bi se razgovarat jer je i sama primjena Lexa i IU ostvarena na temelju tog Lexa, pa je početno Lexom utvrđena insolventnost, a tek podredno su to vjerovnici potvrdili nagodbom. Zato mislim prvo tuzit državu a tek nakon nagodbe podredno vjerovnike.
I zadnji dio, gdje kažu da su sada nastale osnove za imovinsko pravni zahtjev ovisnih drustava prema Aisle Dutch topco b.v. po osnovi štete nanesene manjinskim dioničarima, pitam se zašto bi ovisna drustva podnosila zahtjeve za naknadu štete manjimskim dioničarima? I to ovisna društva koja valjda misle likvidirat..
ovaj zakon je unio kaos i već ionako kaotični pravni sustav, međutim, TS je sukladno zakonu legalizirao nagodbu ali to je sve, nema više, nagodba vjerovnika je postignuta i lex agrokor je time ispunio suštinu međutim, tehnička provedba je i više nego upitna jer za daljnju provedbu predmetne nagodbe se imaju primjeniti drugi zakoni kao stečajni i ztd
stoga, insolventnost društava grupe i osnivanje zrcalnih društava lex agrokor samo predlaže kao plan dok to drugi zakoni reguliraju pa tako oštećeni dioničari prvo moraju ući u utužbe prema upravama društava grupe i/ili izvanrednoj upravi te kasnije i prema samome TS jer ne može se samo tako, bez procerure i sudski utvrđenih materijalnih činjenica, jedno d.d. priglasiti insolventnim i prenjeti njegovu imovinu na neki treći subjekat, na kraju krajeva, hipotekarno jamstvo ne znaći da vjerovnik ulazi u posjed predmeta hipoteke nego upravo suprotno, tek tada se pokreće postupak kojime će se, ili ne, vjerovnik naplatit a da li će se naplatiti javnom sudskom dražbom ili nekako drugaćije, ipak je to procedura…
predmetnom nagodbom se otvorila pandorina kutija i tek sada su se stvorile prepostavke za pokretanje teške i dugotrajne pravne bitke
Ili ovo sve delistirajte ili pustite u trgovanje takvo kakvo je. Možda Rusi navale na kupnju da se poslije ne moraju tužakati sa malim dioničarima. Institucije koje reguliraju trgovanje na ZSE-u ponovno ne rade svoj posao za što su postavljene. Prije nisu na vrijeme reagirale da bi zaustavile trgovanje Agrokorovim izdanjima a sada ponovno sprečavaju to trgovanje iako su svi sudionici trenutno jednako obavješteni u pogledu stanja tih izdanja odnosno njihove vrijednosti ili bezvrijednosti. Bilo koja kupovina bilo kojeg izdanja na ZSE-u je rizik pa ne vidim zašto je veći rizik kupovina ovih iozdanja pod ovakvim okolnostima. Sram Vas bilo sve institucije uništavatelji hrvatskog tržišta kapitala. Zašto Vas plaćamo ?
Nikad ovdje više neće biti pušteno trgovanje.
A što se tiče delistiranja……desit će se kad-tad…..ali je poznato da su sve naše institucije izuzetno spore, pa tako i ova.
U Dnevniku HRT-a pise da je promet na Zagrebackoj burzi rekordno nizak.
Hvala borgovi, hvala Andrej Plenkovic!
U Dnevniku HRT-a pise da je promet na Zagrebackoj burzi rekordno nizak.
Hvala borgovi, hvala Andrej Plenkovic!
Nikad više neće biti bolji. Novih dionica i kvalitetnih firmi nema. Na vidiku nema ništa veliko što bi se moglo listirati. Ostao je samo gorak okus u ustima opljačkanih ulagača.
Evo danas opet blogera u akciji.
Cudan mi je nekako. Svi su mu prijetili,ali dokaza nigdje.
I jos na kraju potpise lex uz ono jadno pismo.
Zar netko stvarno moze biti toliko gl.p???