Bisakovi i Master, evo stiže i moja teorija i trud , pa ako vas zanima, čitajte.
Vraćam se na moj post na str.762. gdje uspoređujem čl. 43.toč. 19.Lexa i čl. 336. Stečajnog zakona( ekipa mi dala 100 % palac dolje, ali ne dam se smesti).
Točno je da je Lex u odnosu na stečajni zakon lex specialis, ali te dvije norme iz ta dva zakona su potpuno identične.
Nije sporno da nagodba= stečajni plan.
U točci 2. i Lexa i Stečajnog zakona piše da će sud po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe ako je prihvat postignut na nedopušten način.
Što se smatra nedopuštenim načinom objašnjava se u točci 2. Stečajnog zakon: "a osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika".
Izrazom " osobito "
zakonodavac apostrofira stavljanje u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika kao najvažniji razlog da je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način. Ovaj razlog naveden je primjerice kao najvažniji razlog što znači da postoje i drugi razlozi o kojima sud na prigovor vjerovnika mora raspravljati. Znamo da su se prigovori uglavnom odnosili upravo na nejednako namirenje, pogodovanje jednima na štetu drugih, nepostojanje jasnih kriterija itd.
Da li je onda sud trebao na ročištu raspravljati o prigovorima vjerovnika pa utvrditi njihovu opravdanost i odbiti prihvat nagodbe ili utvrditi da su prigovori neopravdani i potvrditi nagodbu?
Na ročištu se samo raspravljalo o prigovorima o nepriznavanju i visini tražbine a u svrhu glasanja.
Već na 1. godini budući pravnici nauče da sud uvijek mora donijeti odluku i ne može reći da nije u mogućnosti ili da ne zna ili da nema dovoljno vremena itd. već mora donijeti odluku ma kakva god ona bila. Pa je loptica prebačena na drugostupanjski sud.
Jedva čekam odluku VTS-a.
Obvezničari su shvatili da im jamstva nisu naplativa 100to i da us lučaju stečaja dobivaju mrvice.
Vlada je znala da u slučaju stečaja ode sve u pramparčad.
VLADA I OBVEZNIČARI SU KLOPILI NAGODBU HRVATSKO BELOSVETSKU – MI VAMA PARE, A VI NAMA POLITIČKO ZALEĐE DA NABIJEMO ODREDBE ZTD U STRAZNJU STVAR. JEL VAZI – VAZI
i to je sve – kako sumniva jamstva učiniti izvršnima i ovršnima.
sve te pravne bravure su potpuno bezvrijedne – jer na svakog odvjetnika koji tvrdi da to ne moze, naci ce se 5 odvjetnika koji ce to braniti. i tako u krug.
kada kreće trgovanje ?
nadam se da sada svi sve znaju
koga se sada štiti
Rusenje nagodbe na VTS je po svemu sudeci nemoguc dogadjaj. Politicki gledano svakako, a i upitna je pravna osnova.
"Nejednakost vjerovnika" je stvar zasebnog razmatranja i uopce pravne interpretacije. Najrastezljiviji pojam na svijetu.
U svakoj nagodbi netko dobije vise, a netko manje, pa zato se i zove nagodba. Dobijes koliko si jak, koliko zuljas u cipeli. Kad ne bi bilo toga, nagodbe, gdje netko dobije vise, a netko manje, onda je mogao sudac stecajni izvrsitelj popisati dugove i imovinu i po zakonskim redovima isplatiti sam, bez nagodbe vjerovnika.
Tako da je moje misljenje da se nagodba potvrdjuje, a sad je samo pitanje da li bez primjedbi ili ce ici preinaka poput naredbe da se na zrcalnom Agrokoru naprave rezervacije za sporove u tijeku, jamstva i sto vec. Nekoliko mlrd kn, sasvim moguce.
Ne želim prognozirati sudbinu nagodbe na VTS-u. Političke odluke donose političari vođeni svojim političkim ambicijama, sudovi donose odluke temeljem zakona i drugih propisa.
Postoji mnogo raznih vrsta nagodbi ( sudske, vansudske, arbitražne, predstečajne itd. i svaka ima svoja pravila i sadržaj.
Ova nagodba u postupku izvanredne uprave provodi se u skladu s odredbama Lexa i Stečajnog zakona.
” Nejednakost vjerovnika” nije najrastezljiviji pojam na svijetu iz razloga što je osnovno načelo stečajnog postupka jednakomjerno namirenje vjerovnika koji su svrstani u istu skupinu i nalaze se u jednakom pravnom položaju.
Da bi oni jednakomjerno namirili svoja potraživanja, mora postojati utvrđena procedura, model i jasni kriteriji što bi ovdje trebao predstavljati EPM model, ali koji u nagodbi nije prezentiran.
Pa onda neki nezadovoljni vjerovnici opravdano sumnjaju da se nekima pogodovalo i da su u neravnopravnom položaju. Dovoljno je samo pogledati u tablice namirenja iz kojih je jasno da su se vjerovnici iz iste skupine i istog pravnog položaja namirivali od 20 do 96 %.
Tvoje shvaćanje ove nagodbe je paušalno, diletantsko i banalno.
Pa nije to sporazum društva za šankom tko će platiti slijedeću rundu.
Posebno ističemo na potencijalnu opasnost da bi sud po službenoj dužnosti morao odbaciti nagodbu ukoliko bi takva jamstva bila njezin punopravan dio, a što je velika ugroza ovog sistemski važnog procesa. Nanijela bi se nepopravljiva šteta cjelokupnoj društvenoj i gospodarskoj zajednici Republike Hrvatske i to: potpunim rušenjem povjerenja u zakonodavni okvir RH, urušavanjem povjerenja u institucije tržišta kapitala i značajnim oštećenjem tisuća malih dioničara koji su svoje životne ušteđevine uložili pouzdajući se u pravni poredak RH, te uništavanjem državne imovine budući da državne agencije imaju značajne suvlasničke udjele u predmetnim ovisnim društvima.
Podsjetimo se samo kakav interes ima država kroz CERP čiji su udjeli u Jamnici, Zvijezdi, Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci vrijedili su početkom godine izgubili na vrijednosti preko 200,0 milijuna kuna. Isti utjecaj na imovine mirovinskih fondova već se obrađivao u medijima.
Serika,
Navedi izvor kad ovako kopiras!
Bisakovi i Master, evo stiže i moja teorija i trud , pa ako vas zanima, čitajte.
@ Vraćam se na moj post na str.762. gdje uspoređujem čl. 43.toč. 19.Lexa i čl. 336. Stečajnog zakona( ekipa mi dala 100 % palac dolje, ali ne dam se smesti). Točno je da je Lex u odnosu na stečajni zakon lex specialis, ali te dvije norme iz ta dva zakona su potpuno identične. Nije sporno da nagodba= stečajni plan.
netočno
@ U točci 2. i Lexa i Stečajnog zakona piše da će sud po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe ako je prihvat postignut na nedopušten način. Što se smatra nedopuštenim načinom objašnjava se u točci 2. Stečajnog zakon: "a osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika".
Izrazom " osobito " zakonodavac apostrofira stavljanje u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika kao najvažniji razlog da je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način. Ovaj razlog naveden je primjerice kao najvažniji razlog što znači da postoje i drugi razlozi o kojima sud na prigovor vjerovnika mora raspravljati. Znamo da su se prigovori uglavnom odnosili upravo na nejednako namirenje, pogodovanje jednima na štetu drugih, nepostojanje jasnih kriterija itd.
Da li je onda sud trebao na ročištu raspravljati o prigovorima vjerovnika pa utvrditi njihovu opravdanost i odbiti prihvat nagodbe ili utvrditi da su prigovori neopravdani i potvrditi nagodbu?
Na ročištu se samo raspravljalo o prigovorima o nepriznavanju i visini tražbine a u svrhu glasanja.
@ to nije bilo ročište radi raspravljanja o prigovorima vjerovnika – već ročište radi glasovanja – a to nije isto pa sud na tom ročištu nije mogao o niti čemu drugome raspravljati –
u svakom slučaju ja da sam bio sudionik postupka, po objavi nacrta nagodbe o kojoj će se glasovati, prethodno bi uputio podnesak sudu sa razlozima radi čega smatram da nagodba ne udovoljava zakonskim normama, isto tako moguće je da se o tome raspravlja i povodom žalbe
nitko nije bilo onemogućen u pristupu sudu i obrazloženim pisanim podneskom prigovoriti sadržaju nagodbe jer je prijedlog nagodbe bio javno dostupan – u formalnom smislu podnesak upućen sudu je puno jednostavnije pravno sredstvo nego obraćanje sudu na ročištu, jer se može detaljano objasniti prigovor..naravno sud odlučuje hoće li navode iz podneska prihvatiti ili ne
jednako tako pobijati rješenje o potvrdi nagodbe žalbom jer izglasana nagodba je u formalnom smislu
protivna zakonskoj odredbi je dopušteno
Rusenje nagodbe na VTS je po svemu sudeci nemoguc dogadjaj. Politicki gledano svakako, a i upitna je pravna osnova.
"Nejednakost vjerovnika" je stvar zasebnog razmatranja i uopce pravne interpretacije. Najrastezljiviji pojam na svijetu.
U svakoj nagodbi netko dobije vise, a netko manje, pa zato se i zove nagodba. Dobijes koliko si jak, koliko zuljas u cipeli. Kad ne bi bilo toga, nagodbe, gdje netko dobije vise, a netko manje, onda je mogao sudac stecajni izvrsitelj popisati dugove i imovinu i po zakonskim redovima isplatiti sam, bez nagodbe vjerovnika.
Tako da je moje misljenje da se nagodba potvrdjuje, a sad je samo pitanje da li bez primjedbi ili ce ici preinaka poput naredbe da se na zrcalnom Agrokoru naprave rezervacije za sporove u tijeku, jamstva i sto vec. Nekoliko mlrd kn, sasvim moguce.
ovo ti je potpuno krivi stav – skoro bih rekao defetistički
Master
Da je situacija opcenito ispravna do svega ne bi doslo vec bi se stvar rijesila na kvalitetniji nacin.
Iz proslog iskustva pokusavamo ekstrapolirati buducnost.
Nacelno je ispravno srusiti nagodbu ako ne udovoljava zakonskim rjesenjima. Takodjer je ispravno i pustiti ju ako je situacija granicna, i narediti remedy, rezervacije, sto vec, za rezultate buducih presuda. Vec su postavili pitanje sto je s rezervacijama pa da vidimo da li ce ostati dosljedni.
VTS je autonoman. Neka sudi.
Kada je krajnji rok za odluku VTS-a o nagodbi?
Nesto su spominjali deseti mjesec, ali ne znam da li kao krajnji rok ili nesto ocekivano. A navodno bi moglo prije. Bat se tako pisalo po medijima.
@ Vraćam se na moj post na str.762. gdje uspoređujem čl. 43.toč. 19.Lexa i čl. 336. Stečajnog zakona( ekipa mi dala 100 % palac dolje, ali ne dam se smesti). Točno je da je Lex u odnosu na stečajni zakon lex specialis, ali te dvije norme iz ta dva zakona su potpuno identične. Nije sporno da nagodba= stečajni plan.
netočno
@ U točci 2. i Lexa i Stečajnog zakona piše da će sud po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe ako je prihvat postignut na nedopušten način. Što se smatra nedopuštenim načinom objašnjava se u točci 2. Stečajnog zakon: "a osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika".
Izrazom " osobito " zakonodavac apostrofira stavljanje u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika kao najvažniji razlog da je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način. Ovaj razlog naveden je primjerice kao najvažniji razlog što znači da postoje i drugi razlozi o kojima sud na prigovor vjerovnika mora raspravljati. Znamo da su se prigovori uglavnom odnosili upravo na nejednako namirenje, pogodovanje jednima na štetu drugih, nepostojanje jasnih kriterija itd.
Da li je onda sud trebao na ročištu raspravljati o prigovorima vjerovnika pa utvrditi njihovu opravdanost i odbiti prihvat nagodbe ili utvrditi da su prigovori neopravdani i potvrditi nagodbu?
Na ročištu se samo raspravljalo o prigovorima o nepriznavanju i visini tražbine a u svrhu glasanja.
@ to nije bilo ročište radi raspravljanja o prigovorima vjerovnika – već ročište radi glasovanja – a to nije isto pa sud na tom ročištu nije mogao o niti čemu drugome raspravljati –
u svakom slučaju ja da sam bio sudionik postupka, po objavi nacrta nagodbe o kojoj će se glasovati, prethodno bi uputio podnesak sudu sa razlozima radi čega smatram da nagodba ne udovoljava zakonskim normama, isto tako moguće je da se o tome raspravlja i povodom žalbe
nitko nije bilo onemogućen u pristupu sudu i obrazloženim pisanim podneskom prigovoriti sadržaju nagodbe jer je prijedlog nagodbe bio javno dostupan – u formalnom smislu podnesak upućen sudu je puno jednostavnije pravno sredstvo nego obraćanje sudu na ročištu, jer se može detaljano objasniti prigovor..naravno sud odlučuje hoće li navode iz podneska prihvatiti ili ne
jednako tako pobijati rješenje o potvrdi nagodbe žalbom jer izglasana nagodba je u formalnom smislu
protivna zakonskoj odredbi je dopušteno
[/quote]
Niste objasnili zašto nagodba nije isto što i stečajni plan.
Ja sam mišljenja da na sve ono o nagodbi što nije regulirano Lexom kao specijalnim zakonom, odgovarajuće se primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o stečajnom planu. Nije tako?
Ročište je prema ZPP-u mjesto za raspravu. Poželjno je prije održavanja ročišta sudu podnijeti pripremni podnesak da se sud bolje pripremi za raspravu.
Čemu podnositi podnesak ako se o njemu neće raspravljati?
Mi ne znamo da li je i koliko i kakvih podnesaka bilo podnijeto sudu prije ročišta
Objave
Objavljeno srpanj 20, 2018
KNJIŽENJEM PRAVOMOĆNO OSPOREDNIH JAMSTAVA IMOVINA DIONIČARA PREOBLIKOVANA JE U IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV PREMA AISLE DUTCH TOPCO B.V.
Potraživanja po osnovi jamstava su nepostojeća obzirom su ista pravomoćno osporena i njihovi su imatelji upućeni u parnice da dokažu kako njihove tražbine uopće postoje. No to nije spriječilo uprave ovisnih društava da nepostojeće tražbine evidentiraju kao rashod razdoblja i time same počine krivično dijelo, a ovisna društva pokažu insolventnima. Sve temeljem potvrde nagodbe, i to prije pravomoćnosti iste te nagodbe i početka njezine implementacije što će tek biti trenutak u kojem će se nagodba konzumirati. Do tog trenutka nagodba se ne mora desiti; sve može završiti u stečaju. Sve u svemu, insolventnost ovisnih društava nije egzistirala kao objektivna činjenica u trenutku pokretanja postupka izvanredne uprave, niti je ona kao takva evidentirana tijekom trajanja postupka, već je nastupila nakon izglasavanja tj. potvrde same nagdobe o čemu su ovisna društva izvjestila i u svojim financijskim izvješćima za 2017. objavljenima prije koji dan.
Time se imovina ovisnih društva u vlasništvu manjinskih dioničara preoblikovala iz materijalne i ostale imovine tih ovisnih društava u imovinski zahtjev ovisnih društava prema AISLE DUTCH TOPCO B.V. po osnovi nanesene štete manjinskim dioničarima uslijed utjecaja vladajućeg društva na ovisna.