Ima jedan vic!
Tata pravnik prepušta svoju pravničku praksu svom sinu pravniku i ovaj preuzima sve njegove slučajeve.
Nedugo potom, ponosni sin pravnik dolazi svom tati pravniku i hvali mu se: "Znaš tata, ovaj slučaj koji si ti vukao dvadeset godina, ja sam riješio u mjesec dana!"
Na to će tata pravnik svom sinu pravniku: "Budalo jedna! Na ovom slučaju sam te odškolovao i prehranio zadnjih dvadeset godina!"

🙂

I sada imamo slučaj da nam jedan pravnik kaže da je "praktički nemoguće" osporiti sudsku odluku i potiče nas da se u to ne upuštamo.

Ili je dotični jako loš pravnik ili naprosto bedak koji nebude nahranio svoju obitelj.

Ali svatko sam bira pravnike koji će ga zastupati.

Ja znam dosta stvarnih pravnika koji potiho samo bilježe nezakonitosti na kojima će temeljiti svoje zastupanje manjinskih dioničara. Nekako su mi oni releantniji od forumskih piskarala.
[/quote]
Dragi Posejdon,vi me doista uvijek iznenadite svojim ulicnim rjecnikom i verbalnim nasiljem.
Vrlo je tesko povjerovati da je to izricaj akademskog gradanina,zar ne?
Kada pomislim da cete konacno biti pristojni i sluziti se cinjenicama,vi “grizete i napadate” bez ikakvog raloga i povoda.Mozda ste i zavrsili studij politologije,ali iz vase komunikacije to se doista ne vidi.
Ne znam tko je ovdje “bedak”?Da li onaj koji je “sprzio sve pare” na stecajusama tipa BELJU i DIOKI-u” ili onaj koji je DOISTA DOBRONAMJERNO ukazivao na cinjenice?Tko je bio u pravu?
Imat cete prilike dokazivati svoje “teorije” i stavove u parnicama nakon nagodbe ili stecaja i tamo koristite svoje “verbalno nasilje” ,ako smatrate da ce to pomoci.
Nisam Vam ja kriv za vase pogresne investicije niti itko drugi od kolega ovdje i to shvatite vec jednom.
Sudska NAGODBA je specificna sudska odluka koju JE JAKO TESKO POBITI na sudu .To je jednostavno tako i teske rijeci tu nece pomoci.
Dokazite suprotno pa cemo komentirati ili nadite sudske presedane u RH.

Za pogresne odluke kriv je Ivica Todoric, ako je lazirao dokumente, vlast koja ga nije uhitila i blokirala imovinu na vrijeme, vec mu dopustila da nestane sa cca 1,5 milijardi kuna podignute eventualno nezakonite dobiti i pozajmica.

Nadalje kriva je i vlada sto se retroaktivno Zakonom uplice u gospodarske procese, pod glupim izlikama spasavanja radnih mjesta i sl.

Za male dionicare ima dovoljno ako DORH dobro pripremi optužnice i pronađe sakrivenu imovinu IT-a, Borgovaca, i….

Zakonitu Nagodbu je nemoguće pobiti ili proglasiti ništetnom!
Pa za to se borimo zar ne – pa da nam se ponovno vrate zlatna vremena trgovanja?
No što ako je nešto ništetno?
Osim što će se u parnici dokazati ništetnost, ništetna Nagodba ne proizvodi pravni učinak!

Dragi forumšai i dioničari,

Bliži se trenutak završnog obračuna. Molim sve forumaše koji su i dioničari neke kompanije unutar Agrokora da mi se jave na privat da lakše donesem neke odluke, a i da vas kontaktiram oko nekih stvari da čujem vaš stav. Molim Vas da to napravite u ovoj formi:

1. Ime (prezime nije potrebno)

2. Grad ili županiju u kojoj živite (nije potrebna adresa)

3. Napisati koje dionice imate i koju količinu

4. Jeste li član udruge malih dioničara KA? (odgovor sa da ili ne)

5. Jeste li spremni pomoći u rušenju borga? (odgovor sa da ili ne)

Molim Vas da ovo korektno ispunite kako nam se ne bi zavukao kakav uljez. 

O tome koliko se ljudi javi, ovisit će daljnji potezi. Ako nas je malo, onda komunikacija ovim putem otpada i moje će se pisanje drastično smanjiti.

@Zvrc

Nemreš to tako. Daljnji potezi će se moći raditi nakon potpisane nagodbe. Još su uvijek razna iznanađenja moguća, tako da ne treba trčati pred rudo. Sklon sam mišljenju od kolege Save koji kaže da bi se na kraju mnoge TODEX kompanije izlistane na ZSE mogle ipak proglasiti solventima (što su oduvijek i bile).

@bisakovi
Ja sam uporno i neprestano iznenađen tvojom pristranošću, ali mi to čuđenje neće pomoći. Tako ne pomaže ni tebi što se čudiš meni. Ali, ako ti je tako lakše, samo daj.

P.S. Jesi li ti shvatio vic?

@zampi
Nemaš blagog pojma o mojim investicijama, ali se ponašaš kao da nešto znaš. Inače je to odlika pametnih ljudi, jelda?

@ Zvrc

Poklopit će te netko zbog GDPR-a 😀

Šalu na stranu, o čemu se radi? Može i na PM…

ti misliš da oni nisu toga svjesni nego će reći da daju adrisu ili agramu naknadu za dionice pa da ih svi drugi mogu tužiti? ma možeš misliti…
upakirat će taj dogovor u nešto slično onome što je avax10 objašnjavao neki dan, tako da se neće raditi o isplati za dionice nego nekakvo drugo rješenje (povrat dionica po aneksu radi fiktivnog pravnog posla /repo/ ili nešto slično)
[/quote]

da, a onda ce medika tužiti i dobiti sud jer će sucu trebati jedno 5 minuta da uvidi suštinu stvari – pa nisu suci bedaci, kojiput i oni sude po pravdi, ako nema pritisaka da zažmire kao sada kod agrokora gdje se sud drži po strani

Zašto je medika sad izasla u javnost – oni su zapravo rekli, nismo bedaki, ne mozete nam prodavati muda pod bubrege, ako oni za dionice dobiju nesto, zvali vi to ovako ili onako hoćemo i mi.
[/quote]

Ako bilo tko od bivsih/sadasnjih vjerovnika dobije s osnova valsnistva dionica, ne može se to nikako upakirat, nego onda i manjinskim dionicarima dionice vrijede. To se zove nagodba. Kako će sud potvrdit očito pogodovanje Atlanticu i drugima? Ako to sud napravi, tada samo treba doći do neovisnog suda i eto naknade štete s kamatama i to puno više nego sto bi dioničari dobili nekakvom nagodbom. Zato sud mora mislit kolko će drzavu kostat nezakonita nagidba ili ociti kriminal
[/quote]
Nevjerovatno zakljucivanje.
Vjerujem da vi niste nikada vodili niti jednu parnicu u zivotu.
Nagodba NE MOZE biti nezakonita ako je potvrdi nadlezni TS.Samim tim cinom nagodba je zakonita i obvezna za sve sudionike,a obvezuje i one koji joj nisu pristupili.
Nagodbu je IZNIMNO TESKO,ako ne i nemoguce "srusiti" nakon sto je donesena.
[/quote]

Bisakovi.
Da bi nagodba bila ZAKONITA mora se temeljiti na ZAKONU i to cak ovakvom lexu ali i na stecajnom zakonu i drugima. Zato sud mora ustrajati da Nagodba koja mu bude predložena bude zakonita po cijenu da takvu nagodbu odbije potvrditi. U protivnom ce takva nagodba biti zakonita, barem neko vrijeme dok ju se ne srusi. Odluka suda da potvrdi nagodbu mora biti jako dobro obrazložena i na Zakonu osnovana. A to ti bisakovi znači da Sud ne može potvrditi očito pogodovanje pojedinim vjerovnicima…redoslijed je podugačak Atlantic, Kras, Sberbank, Knighthead, moza Adris ili Agram. Također ovaj Sud mora biti svjestan i da ignoriranjem suvlasnika iliti malih dionicara drzava se izlaze tuzbama za naknadu štete, kao i tužbama ostecenih vjerovnika. Tako da ovakva nagodba na stolu ne otklanja te rizike i Sud bi trebao i o tome voditi racuna, osobito ako ce napisati nekakvo rjesenje, to rjesenje mora biti jako dobro obrazlozeno i objasnjeno npr zasto povjerenik nije osporavao jamstva i trazbine, kao sto osporava npr Agram koji je i manjinski dionicar i kojeg bi se trebalo kupiti za kolateral koji ima, a koji je gle cuda dionice. U kakav to polozaj stavlja i druge vjerovnike koji nisu do sada osporavali jamstva?

Inace tvoje procijene su smijesne. Jesi cuo za drugostupanjski sud i da 2 stupanj sudovi poništavaju odluke 1 sudova?

Ovakav prijedlog nagodbe koji se temelji na kriminalnim dealovima između IU i različituh vjerovnika i uz umjetno potapanje solventnih društva da bi se pogodovalo pojedinima je potpuno nezakonit i ako ga sud potvrdi otvara vrata pravosudnoj katastrofi.

Sutkinja bi trebala poslati ovaj postupak u stečaj odnosno u redovan postupak.
I za kraj jasno.je kolko si pristran al nece proci. Ja imam takodjer jaku diplomu al se tu ne pravim pametan, neka moje pisanje govori o meni. I vrijeme ce pokazat svoje

Ponavljanje gradiva (prvi dio):

Nakon što tekst nagodbe protupravno usuglase s privremenim vjerovničkim vijećem, izvanredni povjerenik ima obvezu dostaviti prijedlog nagodbe svim vjerovnicima putem objave na e-oglasnoj ploči suda. Dostava se smatra izvršenom istekom roka od tri dana, sukladno odredbi čl. 43. st. 8. Lexa.

Paralelno s navedenim, izvanredni povjerenik o usuglašenoj nagodbi mora tada izvijestiti i sud, kako bi sud zakazao ročište za glasanje o nagodbi, u roku koji ne može biti kraći od pet dana, niti duži od petnaest dana od dana kada sud zaprimi predmetnu obavijest izvanrednog povjerenika.

Međutim, da bi se ročište zakazalo i da bi vjerovnici (i to svi vjerovnici) mogli glasati o predloženoj nagodbi, temeljem čl. 43. st. 10. Lexa sud mora na prijedlog izvanrednog povjerenika utvrditi popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju na ročištu. Predmetni popis, po svojoj biti, predstavlja preduvjet za održavanje ročišta za glasanje o nagodbi. Problem kojeg izvanredna uprava očigledno nije svjesna (ili jest pa ponovo koristi obrambeni mehanizam „ignorancije“) je taj što navedeni popis nije popis utvrđenih tražbina (po prijavljenim tražbinama), već ovisno o izvršenim plaćanjima do određenog trenutka sud mora utvrditi iznos nepodmirene tražbine, a s kojim će vjerovnik ostvarivati svoje pravo glasa. Da bi se to učinilo prvo se mora odrediti referentni dan na koji će se utvrđivati iznos nepodmirene tražbine, te se s tim danom iznos priznate tražbine mora umanjiti za iznos izvršenih plaćanja od dana otvaranja postupka izvanredne uprave pa do referentnog dana.

Sud je već pozvao izvanrednog povjerenika da dostavi popis izvršenih plaćanja vjerovnicima nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, međutim, povjerenik očigledno ignorira taj poziv, i nepostupanje u roku koji mu je ostavio sud pravda time da „podatke obrađuju ručno“ (još jedno opravdanje pravne valjanosti iste kao i „cajtnot“). Za očekivati je da će izvanredni povjerenik reći da za navedeni popis također „nemaju vremena“ te da će pokušati progurati da vjerovnici glasaju s tražbinama koje su im utvrđene, dakle s tražbinama koje su imali 10. travnja 2017. godine, unatoč tome što je neke (odabrane) izvanredni povjerenik podmirio u cijelosti, a neke djelomično. To bi bilo grubo silovanje prava i svih insolvencijskih načela, vjerovnik može glasati samo s iznosom nepodmirene tražbine u trenutku glasanja.

Dakle, ukoliko sud ostane dosljedan pravu, lista se mora utvrditi matematičkim izračunom „priznata tražbina minus izvršena plaćanja“. Kada se uzme u obzir činjenica da izvanredna uprava navedeno radi „ručno“, nesporno je da postoji velika vjerojatnost da u navedenoj listi nekim vjerovnicima iznos za koji imaju pravo glasa bude pogrešno utvrđen. Samim time, na odluku suda kojom će sud utvrditi popis vjerovnika, vjerovnici bi morali imati i mogućnost pravnog lijeka. Kako će sud tumačiti to njihovo pravo, na koji dan će se vršiti obračun tražbina (mora na neki dan prije ročišta, ali na koji, i zašto baš taj?!), ostaje nepoznanica.

(izvor: IT blog)

https://www.vecernji.hr/premium/agrokor-sberbank-rusija-dmitrij-medvedev-1202383

Ponavljanje gradiva (drugi dio):

Knighthead i Lešinarska skupina i dalje ima osporenu tražbinu. Podnijeli su tužbu radi utvrđivanja svoje tražbine, a koju tužbu im je sud prije neki dan odbacio iz razloga što su istu podnijeli prije pravomoćnosti rješenja o utvrđenim (i osporenim) tražbinama. Za očekivati je da će na navedenu odluku biti uložena žalba, ili već jest, o kojoj Visoki trgovački sud RH mora donijeti svoju odluku, pa tek ukoliko rješenje o odbačaju tužbe bude ukinuto, Knighthead se vraća u parnicu, pa se čeka prvostupanjska presuda, pa ponovo žalba protiv prvostupanjske presude.. Radi se o postupku kojeg nije moguće konzumirati u nekoliko mjeseci.

Sve do pravomoćne presude kojom se utvrđuje tražbina Knightheada i Lešinara, oni nemaju pravo glasa, osim ukoliko Adris i Agram, kao osporavatelji, ne povuku svoja osporavanja. Da bi ovi to napravili, izvanredna uprava im obećava brda i doline, kao što to čine i drugim vjerovnicima da bi podržali “nagodbu”, ne znajući (ili znajući) da su bilo kakva obećanja ili pogodbe mimo “nagodbe” protuzakonita. Naime, Stečajni zakon u čl. 312. st. 3. jasno propisuje da je ništetan je svaki dogovor s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja stečajnim planom nije određena. Navedena odredba se analogno primjenjuje i na postupak izvanredne uprave.

Neovisno o navedenom osporavanju, Knightheadu je Lex odškrinuo mogućnost da glasa unatoč osporavanju svojom odredbom čl. 43. st. 13. kojim je propisao da će se iznimno vjerovnicima osporenih tražbina priznati pravo glasa ako se na ročištu za glasovanje o nagodbi izvanredni povjerenik i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju, a ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje sud na ročištu rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Pri tome Lex ne propisuje što znači da se „vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju“ (?!). Da li je to većina ruku nazočnih vjerovnika, većina tražbina, svi vjerovnici…

Za kraj, tu je i vječno pitanje jamstava povezanih društava. Uprave tih društava su odbile proknjižiti ta jamstva. Samim time, postavlja se pitanje po kojem pravnom osnovu izvanredna uprava smatra da imovina tih društava mora i može sudjelovati u namirenju vjerovnika drugih društava?

(Izvor: IT blog)

Ponavljanje gradiva (treći dio):

Dakle, nepoznanica za riješiti je puno, a vremena malo. Da bi se “nagodba” sklopila potrebni su idući koraci:

– usuglasiti tekst nagodbe s vjerovničkim vijećem (što će odraditi plaćenici iz privremenog vjerovničkog vijeća);
– objaviti tekst nagodbe na e-oglasnoj ploči suda;
– obavijestiti sud da je tekst nagodbe usuglašen s vjerovničkim vijećem;
– dostaviti sudu podatak o svezi izvršenim plaćanjima nakon otvaranja postupka, te popisa vjerovnika s pravom glasa;
– utvrđivanje popisa vjerovnika i prava glasa, što mora napraviti sud, a na koju odluku bi se vjerovnicima morao dati pravni lijek;
– zakazivanje ročišta za glasanje o nagodbi (vjerojatno u Areni Zagreb ili na sličnom mjestu zbog brojnosti vjerovnika)
– glasanje o nagodbi;
– ukoliko je nagodba izglasana potrebnim većinama, sud mora donijeti rješenje o potvrdi nagodbe, ili uskratiti potvrdu ukoliko sud smatra da su povrijeđeni propisi ili da je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način (npr. davanjem nedopuštenih pogodbi kao protučinidbe za glasanje – što izvanredna uprava radi upravo ovaj vikend);
– na navedeno rješenje vjerovnici imaju pravo žalbe.

Sve navedeno mora biti okončano do 10. srpnja 2018. godine, jer čl. 47. Lexa jasno propisuje da postupak izvanredne uprave završava protekom 15 mjeseci od dana otvaranja postupka izvanredne uprave ako u predmetnom roku nije sklopljena nagodba.

Što ovo sada znači? To de fakto znači da je protupravni proces koji sprovodi Izvanredna Uprava naravno pravno nemoguć.

(izvor: IT blog)

Ako pogledamo cifre, ne odgovara li iznosu koji je Todorić trebao zadržati za sebe upravo manjak koji je pronađen rasut u knjigama nakon Ramljakove revizije? Također se postavlja pitanje i kako je netko navodno mogao u naš financijski sustav upumpati 32 milijarde kuna, pa onda iz njega izvući 20 milijardi, a da to ne primijeti HNB? Ako je to moguće, znači li to da je naš gospodarski rast u tom razdoblju bio samo knjigovodstvena veličina, a ne stvaran?
Postavlja se i pitanje nije li ruski kredit Agrokoru tek “fiktivan dug” putem kojega su Rusi postali najveći vjerovnik, i koji bi opravdao rusko preuzimanje Agrokora pod izlikom da najveći vjerovnik ima najveći interes ulaganja?

Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/premium/agrokor-sberbank-rusija-dmitrij-medvedev-1202383 – m.vecernji.hr