Ma ne treba uopće komentirati medijske napise i medijska istupanja sve dok se ne provede Rješenje VTS-a 75 PŽ-1754/2018-2.

…….U ponovnom postupku tijela postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik kod predlaganja razvrstavanja vjerovnika u posebne skupine i sud prilikom određivanja broja članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanja vjerovnika u posebne skupine radi potrebe sastavljanja vjerovničkog vijeća, vodit će računa o odredbi članka 18. točke 2. i 3. Zakona o izvanrednoj upravi i obrazložiti različiti položaj svake predložene skupine vjerovnika, odnosno obrazložiti iz kojih gospodarskih razloga su vjerovnici istog pravnog položaja razvrstani u daljnje skupine…..
Zagreb 5. travnja 2018.
Predsjednica vijeća
Dubravka Zubović, v. r.

Briga agrama za male dioničare, oni su njima samo ukras da izvuku više za sebe u pregovorima.

Vezano uz najnoviju verziju „drafta“ nagodbe vjerovnika Agrokora (koju mediji nazivaju „finalnom“ verzijom, iako je daleko od toga) imam nekoliko nedoumica.

Primjerice: tko bi trebao glasati za nagodbu kako bi se skupilo tih 66,6% glasova? Tko je reprezentativni predstavnik svih vjerovnika? To zasigurno nije Privremeno vjerovničko vijeće (Trgovački sud se već očitovao po tom pitanju i za PVV je izjavio da nije tijelo u postupku). Ako će PVV ipak – silovano od strane IU – glasati za potvrdu nagodbe, to Visoki trovački sud / Trgovački sud neće moći odobriti. Činjenica je da je PVV odabrana od strane Izvanrednog povjerenika, a ne od vjerovnika i zato nema reprezentativnost u glasanju za nagodbu. Glasanje PVV-a širom otvara mogućnost tužbama protiv RH i TS je toga svjestan.

Za nagodbu bi svakako trebali glasati predstavnici vjerovnika, i to: 1) Isključujući vjerovnike kojima su tražbine podmirene u potpunosti, 2) Za vjerovnike kojima su tražbine djelomično namirene: njihov glas ima „težinu“ nenamirenog dijela tražbina i 3) glasati NE MOGU vjerovnici kojima su tražbine osporene i, odlukom suda, poslane u parnični postupak.

Kako bi se utvrdilo stanje vjerovnika pod 1) i 2) gore, Izvanredni povjerenik MORA dostaviti tražene dokumente trgovačkom sudu (citiram iz zaključka Trgovačkog suda St-1138/17-2410): „…poziva se izvanredni povjerenik… dostaviti … očitovanje koliko je kojem vjerovniku podmireno tražbina koju je prijavio u postupku izvanredne uprave (budući da navedeno utječe na pravo glasa kod glasovanja o nagodbi).“

Izvanredni povjerenik – naravno – još nije dostavio traženo očitovanje. Pretpostavljam da se u njemu kriju škakljivi podaci o pojedinim povlaštenim vjerovnicima kojima su tražbine isplaćene u neopravdano visokom postotku, ili u kojima su tražbine čarolijom pretvarane u granični dug i isplaćivane u potpunosti… nisam siguran hoće li Trgovački sud moći i razmotriti prijedlog nagodbe dok mu se ne dostavi to očitovanje koje će – vrlo izvjesno – podignuti dodatnu buru kada i ako bude dostavljeno.

Što se tiče vjerovnika kojima su tražbine osporene (čitaj: Adris vs. Knighthead i sl.) oni – izvjesno – neće moći glasati o nagodbi dok Adris / Alca ne povuku žalbu ili dok ne završe parnice. Stav izvanredne uprave mi je „so sweet“, citiram[/url]: „…navodno to što će Adris Grupa i Alca neće povući svoja osporavanja imatelja obveznice neće značiti i da imatelji obveznica neće imati pravo glasa na skupštini vjerovnika, jer bi prema dostupnim informacijama Trgovački sud mogao odobriti takvo glasanje, iako je njihovo potraživanje osporeno i moraju sudski dokazati legalnost svojih potraživanja.“. Čitaj: „Mokri snovi Izvanredne uprave da će TS ipak odobriti nešto što prethodno nije odobrio“.

Ako se napravi „matematika“ (@sava & @ostali – imate li konkretne brojeve / procjene?) o ukupnim neosporenim & neisplaćenim potraživanja vjerovnika, tj. isključujući isplaćene vjerovnike, djelomično isključujući neisplaćene vjerovnike i isključujući Knighthead: moja je procjene da Izvanredna uprava u tom slučaju NEMA dvije trećine potrebnih glasova, tj. da u tom slučaju potraživanje nezadovoljnih vjerovnika (Franck & Co., Adris, Alca, ….) imaju poprilični težinu i da premašuju 1/3.

Znači: čini se da Fabris (opet) blefira – njegove nade za „silovanje“ nagodbe temelje na ne-dostavi dokumenata prema TS, nepoštivanju TS i „mokrim snovima“ o utjecaju na TS kako bi se donijele kontradiktorne odluke koje bi za IU bile „slamka spasa“. Jadan je takav menadžer koji cijeli „projekt“ zasniva na visokorizičnim i malo vjerojatnim preduvjetima.

Brojni su uložili svoj novac u Agrokor. Ima tu jako puno malih dioničara. Tu ima raznih braniteljskih udruga. Što s njima, kako će se sada njima vrati novac?

Mogu reći kao jedan od članova Udruge da je naš prijedlog da se to riješi na neki način na državnoj razini. Da se nađe neki kompenzacijski paket, posebno za one socijalno ugrožene skupine. Mi ćemo u tom kompenzacijskom paketu sudjelovati, odnosno spremni smo sudjelovati s milijun eura.

To znači da će država morati na neki način rješavati taj problem?

Nadam se da će se naći kompenzacijski paket, barem za one socijalno ugrožene skupine.

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/agram-invest-mora-se-pronaci-rjesenje-za-i-socijalno-ugrozene-skupine-koje-su-izgubile-novac-zbog-agrokora—519045.html

milostinja za male – slabo ako je samo to, slabo.

Demian, 31.05.2018. u 22:00

Znaci sad se pise usuglasena nagodba i ide na sud na potvrdu. S obzirom da su glavni elementi zadovoljeni ocekuje se gladak prolaz na sudu. Tesko mi je vjerovati da bi sud rusio nagodbu zbog elemenata sekundarne vaznosti

Elementi sekundarne važnost, kako ih ti nazivaš, su NUŽNI PREDUVJETI za razmatranje nagodbe od strane Trgovačkog suda. Te su “sitnice”, kakvima ih ti proglašavaš i koje IU još NIJE ispunila taksativno navedene u zadnjem priopćenju Francka:

“… nedostaju još mnogi elementi koji su presudni za utvrđivanje položaja pojedinih vjerovnika te namirenja njihovih tražbina. Tako između ostalog Nacrt ne sadrži:

• Iznose utvrđenih tražbina
• Prijedlog razvrstavanja vjerovnika u skupine za glasovanje
• Listu solventnih odnosno insolventnih društava
• Vrijednost imovine koja se prenosi u zrcalna društva
• Prethodne bilateralne dogovore s pojedinim vjerovnicima (Sberbank, Adris i Agram)
• Plan namirenje tražbina za pojedine skupine vjerovnika odnosno pojedine vjerovnike
• Krajnji rok za ispunjenje Odgodnih uvjeta”

Iz mog kuta gledišta: IU bi se ozbiljno morala pozabaviti gore navedenim temama i uključiti ih u tekst nagodbe ako žele da se “draft v2” nagodbe može razmotriti od strane Trgovačkog suda. Sve dok to ne naprave, nagodba ima ozbiljnost srednjoškolskog seminarskog rada.

ako agram ovako zbori, ni dobro, dečki, ni dobro

ONi su najjaci igrači medu malim dionicarima, ako oni su prestali govoriti o dionicama a počinju spominjati socijalnu omoć, to ni dobro, ni dobro.

Pritisak iz Vlade je očito bio prevelik – ipak, nije nemoguće da im je vclad nesto obecala, neku siću da će dati malim dioničarima. kad ima 450 milja za petricu, moze iznaci jos koju miljardu za male dioničare.

Agram nam ga metnuo. Ok.
Nakon izglasavanja nagodbe, organiziramo svoju udrugu i pokrecemo tuzbe.
Samim time sto se Agram dogovorio, dokazali su da tuzba prolazi

Ja sam vec prije pola godine rekao da nam treba udruga forumasa, i krenemo s akcijama
Jedna od njih je i odlazak svih forumasa iz Agrama! Drugo ako zelimo da burza radi da se nas 100 udruzi i pocnemo taktički dizat ili spuštat vrijednost dionice po potrebi tkzv udruge forumasa. Pa valjda postanemo bar neki mali faktor na trzistu

Agram invest je zbog osporavanja jamstava do jučer, uz Adris, bio najneugodniji “kamenčić u cipeli” izvanredne uprave i financijskih vjerovnika koji vode glavnu riječ u procesu nagodbe (ponajprije Sberbanka i Knightheada). Neslužbeno se tvrdi da bi dogovor s njima trebao značiti i uključivanje manjinskih dioničara u model namirenja (računa se, 2-5 posto). Osim toga, neslužbeno se tvrdi i da bi domaći dobavljači u novom Agrokoru trebali vlasnički trebali participirati oko osam posto, odnosno nešto više nego što se donedavno računalo.
Redak iz članka izašloga u 22:01 na poslovnom.

Dioničari koji su kupovali dionice npr. Leda po 300 kn špekulativno, kladioničarski
ne bi smjeli biti u istom položaju kao imatelji ranije prije izvanredne uprave.
Ako pratite ponašanje mirovinaca sve postaje jasno.
Po toj logici trebalo bi obeštetiti sve dioničare male domaće koji su ulagali na ZSE,
jer je i nama koji ulažemo u renomirane, vrijedne i firme dobitaše Agrokor je počinio
neprocjenjivu štetu. Neki vaučeri dobro bi došli, ali bojim se da je nemoguće.
Po toj logici građanin koji proda stan i onda ga potroši u kladionicu u jedan dan
( a ima i takvih nažalost ) bi trebao imati neko obeštećenje. U opakim igrama mali
loše prolaze, nažalost.

Sto se mene tice mogao je biti na bezbroj tv stanica.ovo danas je bila predstava i mazanje očiju,prevara i blef.i gdje si ti to vidio da je grgic podrzao nagodbu.tog covjeka danas nitko nije cuo ni vidio u medijima, a ovo sto peruski prica mozes objesit macku o rep dok se ne vidi dokument ili grgic javno .sto se tice suda,perusko ima o vezu dostaviti mu trazenu dokumentaciju,inace ce bit problema.