Ako isključimo sve minorne vjerovnike, u ovom postupku je bitan odnos prema imateljima obveznica, oko 880 milijuna eura – taj dug Argokora je osporen od strane Adrisa budući da se kao vjerovnik prijavio Agent izdanja.
I to je osporavanje sasvim u skladu s hrvatskim propisima npr u slučaju PSN Dalekovoda i komercijalnih zapisa Dalekovoda, ali i u skladu s nekim mešunarodnim propisima – Trust Indenture Act 1939 (TIA)!
I to je osnovna i temeljna greška IU i savjetnika u ovom postupku.
Sve ostalo je irelevantno bez obzira na moguće tužbe jer za sve postoji dostatna sudska praksa pa s skoro 100% sigurnošću se može reći da će operativne kompanije – ukoliko se poštuje Zakon i sudska praksa – proći neokrznuto, a posebice manjinski dioničari.
I da se razumijemo, nemam ni jednu dionicu niti jedne Todex izvedenice, ali me jako ljuti ova pljačka malih dioničara, a koji su također uložili novac u Solidarne jamce vjerujuči u državne institucije da su izvještaji točni kao i da se jamstva iznad temeljnog kapitala ne mogu izdavati. Još manje su vjerovali da nekom čudnom kemijom država im može oduzeti vlasništvo koje su uredno platili .
Na ovo ti jučer nisam odgovorio, radeći nešto drugo.
Ovo je totalni nonsens. Temeljni kapital kao takav je kategorija koja apsolutno ništa ne pokazuje – ni financijsku snagu poduzeća, ni njegove mogućnosti zaduživanja, pa onda ni njegove mogućnosti izdavanja jamstava.
Pa imaš u gospodarstvu tvrtke sa temeljnim kapitalam od 20 ili 100 t kuna i sa milijunskim bilancama i primljenim kreditima (pa onda i izdanim kolateralima).
Pogledaj si primjerice Atlantic Grupu, koja ima neto dug veći od milijarde, a temeljni kapital je nekih 133 milijuna kuna
Znaš, po nekim takvim sitnicama je lijepo vidjeti tko samo baca floskule i piše bez da išta razumije od napisanoga u suštini, pa onda kada netko spominje da se “jamstva ne mogu izdati iznad temeljnog kapitala” – to spada u tu kategoriju.
Pa, ako si kopipejstao, javi tome od koga si da nije baš upućen u materiju o kojoj piše.
Malo sutra. Autor je za početak zaboravio da ako se pravomoćno ne odluči o parnicama o jamstvima, ništa od nagodbe. Ako bi i pao deal sa Agramom, to bi bio priznanje vrijednosti dionica, jer bez jamstava ili s ograničenim jamstvima ovisne firme su solventne.
Isto tako IU koliko znam nije dostavila podatke koliko kome i pod kojim kriterijima je isplaćeno. Bez toga nema zakonitosti cijele nagodbe.. mislim da IU nikada ni neće dostaviti te podatke jer žele sakriti pogodovanja pojedinim vjerovnicima..
🙂 odjednom su razlučni na 100% naplate! Ako Adris ne skine osporavanja obvezničarima opet izgleda ništ od nagodbe.
Dakle ovakva nagodba znači rizik za RH od tužbi vjerovnika, PIKovaca i manjinskih dioničara u mlr eura. Za državu je najbolje da ovo ide u stečaj insolventni, a solventni dalje, tu je rizik od tužbi minimalan.
Ovakvu nagodbu objesite mačku o rep.
Jamstveno osigurani financijski vjerovnici su neosigurani.Ostaju im uvjetne tražbine ako dokažu da su jamstva valjana.Dakle,ta “oslobođena sredstva sew mogu dijeliti na sve sudionike,a naravno da i nama malim dioničarima treba nešto pripasti,ali do trenutka konačne sudske odluke o validnosti jamstava
naše vlasništvo u todexu ostaje neupitno.Naaravno da pojam todex se odnosi i na todex 2.
Dakle,ja kao suvlasnik Zvijezde očekujem da do trenutka konačne sudske odluke ostanem vlasnik
Zvijezde i eventualno Zvijezde 2 i to će vrijediti od nula kn pa do BV od 6.600 kn.A koliko će biti
odrediti će sud.
Nagodba će se postići,mora se postići,ali uz neke uvjete.
Ovakva nagodba koja se zasniva na osnovi jamstava kao dospjelih i naplativih tražbina u punom iznosu je iluzija.
Zašto misliš da se stvar dodatno komplicira kako kažeš ulaskom PIK-ovaca?
Komplicira se možda za nove vlasnike Agrokora nakon nagodbe ili za državu, al ne za postojeći proces nagodbe jer oni će drzati dionice Agrokora, ti PIK-ovci, al one su u suštini bezvrijedne.
Ako se nagodba sklopi i potvrdi je sud, onda će PIK-ovci eventualno zadovoljštinu moći potražiti kroz pojedinačnu sudsku nagodbu prema novom Agrokoru, ali obzirom na situaciju, pitanje je hoće li uopće moći dokazati postojanje trazbine prema novom Agrokoru. Njihovo zajam je defalutirao, kao i kolateral i nisam siguran mogu li se uopće naplaćivati kao neosigurani financijski vjerovnici. Ako mogu, njihova naplata će ovisiti o “legal claims” koje će postavljati i ispravno adresirati.
Evo ti odgovor:
https://e-oglasna.pravosudje.hr/sites/default/files/ts-zg-st/1138%20%2017%20od%2018.05..pdf
Očitovanje izvanr. povjerenika da neće pobijati prema….
Taj link ima veze s Zaključkom TS-a od 26.04.2018. godine i nema veze s jamstvima.
Ovaj ispod link je u svezi jamstava!
Vaš link …
Sa ovim potezom vjerojatnost naplate štete od države uvećava se dramatično.
Izvješća bi trebala biti u skladu s odlukama HR sudova kao i u skladu s sudskom praksom u RH. Ako se dakle oslonimo na minimum zahtjeva za zakonitosti onda je evidentno da skoro pa nitko neće biti insolventan osim možda Agrokora.
Parnicni postupci koji ce se pokrenuti ce trajati XX vremena i nece uopce utjecati na ovu nagodbu koja ce biti sklopljena do 10.07.(ili kasnije) ,a ako ne,insolventna drustva ce u stecaj(sukladno izvjescima drustava)!
Parnički postopci će trajati, ali obzirom na postojeću sudsku praksu u recimo predstečajnim postupcima oni su irelevantni na vrijednost operativnih kompanija.
Npr u slučaju Dalekovod bankarska jamstva su uvjetan dug a po odluci suda, ukoliko se aktivira prema dužniku i banka izvrši plaćanje taj se dug tretira kao i ostali dug u PSN-u – postaje kredit pod uvjetima kako su i ostali kreditori izglasali. Kod operativnih kompanija bionda trebalo u to uključiti i protučinidbu prema matici.
Kada bi bilo kako vi pisete,postupak nagodbe bi moga biti rjesen za jedno 5-10-30 godina.
Ako su ugovorene nadleznosti stranog suda po ugovorima o kreditiranju i davanju jamstava za strane kreditore,nadlezan je taj strani sud (London,USA etc.).
Dužina postupka uopće ne utječe na vrijednosti operativnih kompanija budući da postoji adekvatna sudska praksa pa se zna i kako će ti postupci završiti.
Nadalje – o kakvim jamstvima ti pričaš, ako je u slučaju obvezničara osporen i dug po obveznicama?
I to osporavanje, a prozivaš nadležnost stranog suda, to osporavanje je u skladu s Trust Indenture Act 1939 (TIA)! Dakle indenture trustee nije vjerovnik nego su imatelji obveznica pojedinačni vjerovnici!
I mi imamo sličnu sudsku praksu – pogledaj PSN Dalekovoda i pogledaj kako je rješavano s komercijalnim zapisima – vjerovnici su pojedinačni vjerovnici izlistani s SKDD-a.
Mislim da sam argumentirano odgovorio na tvoje dileme, pa ako ti imaš nešto konkretno možemo o tome u nastavku.
[/quote]
Pisete,citiram:
“Mislim da sam argumentirano odgovorio na tvoje dileme, pa ako ti imaš nešto konkretno možemo o tome u nastavku.’
Kakve dileme?Ja nemam nikakve dileme vezano za moj post !
Nece se cekati zavrsetak nikakvih parnicnih postupaka.
Nesporni dugovi i jamstva ce biti objavljeni u izvjescima i sve ce se znati o solventnosti i insolventnosti pojedinih drustava.Sporni dugovi ce se voditi ,vjerovatno u nekim biljeskama,a ne u samoj bilanci kao dug.
Vjerujem takoder da ce se AGRAM nagoditi sa IU i ostalim vjerovnicima,a moguce i Kras i ADRIS ,tako da do sporova s njima , ne mora uopce doci.
I do objave izvjesca je uopce glupo bilo sto komentirati,po meni,jer se radi o pukim spekulacijama .
Serislave, pa ne radi se ovdje samo o tuzbama u RH, kod nas ce to trajati 10god, ali u Luxemburgu je to gotovo za godinu dana (PIK)… gdje su tu još ostali…
Zašto mislite da PIK-ovci uopće imaju osnova za tužbu protiv države?
Nisu oni ostali bez novca zato jer je država donijela Lex već zato jer im nema niti tko niti iz čega platiti. Toki im je uvaljao bezvrijedne dionice Agrokor B.V.-a kao kolateral. I to se relativno jednostavno dokaže.
Neka tuže onog tko im je uvalio papiriće, a u trenutku izdavanja PIK obveznica MORAO ZNATI da je firma pred rasulom i da se neće moći naplatiti. To je isto relativno lako dokazivo iz revizorskih izvješća koja je izdao PWC, a falša potpisao Toki.
Svi se nešto prijete s nekim tužbama jer je država išla uvesti kakav takav red u proces raspada debelog agrokorskog medvjeda punog dreka i buha. Jest, bilo je grešaka i pogodovanja, u najmanju ruku, ali nezadovoljnici koji su ostali kratkih rukava su to ostali jer su uložili novac u nešto što je bezvrijedno.
Tko je tu kriv:
a) oni koji su uložili u bezvrijedno,
b) onaj tko im je za novac uvalio bezvrijedno (Toki), ili pak
c) onaj tko im je priopćio da je to što su kupili bezvrijedno (država, IU)?
U tome je suština. U odgovoru na to pitanje.
Ne bih polemizirao o činjenicam!
Učinilo mi se da imaš još nejasnoća pa da i to pokušamo rasvjetliti.
Ajmo izvjesca na sunce!
I hocemo trgovinu napokon!
Cash je spreman!