ecobarbar
upravo osporavanje jamstava operativnih kompanija, koja su izdana na ne zakonit način i bez protuučinbe, je ključni preduvijet da iste, kao solventna društva ne mogu biti predmet insolvencijskog postupka i kao takva niti "stečajna masa" kojom će bezuvijetno i samovoljno raspolagati ova nakaradna IU
ukoliko u parnici, manjinski dioničari svojim umiješavanjem i argumentima pridonesu da sud presudom ospori jamstva onda glavni dužnik, tj.agrokor, može raspolagati samo sa onim pravima koja ima po ZTD tj. udijelu u temeljnom kapitalu i ničim više!
Nije tocno.
Koja drustva su solventna,vidjet ce se uskoro iz izvjesca za 2017.godinu.
Parnicni postupci koji ce se pokrenuti ce trajati XX vremena i nece uopce utjecati na ovu nagodbu koja ce biti sklopljena do 10.07.(ili kasnije) ,a ako ne,insolventna drustva ce u stecaj(sukladno izvjescima drustava)!
Kada bi bilo kako vi pisete,postupak nagodbe bi moga biti rjesen za jedno 5-10-30 godina.
Ako su ugovorene nadleznosti stranog suda po ugovorima o kreditiranju i davanju jamstava za strane kreditore,nadlezan je taj strani sud (London,USA etc.).
[/quote]
Bisakovi,
Ne ulazeci sada u detalje i beapotrebne konflikte zanima me vase konkretno misljenje o sljedecem:
Ukoliko nagodba podrazumijeva knjizenje jamstava, a pravomocnom odlukom suda imatelji jamstava su upuceni u parnice radi dokazivanja ravovaljanosti jamstava, na koji nacin ocekujete da ce sud potvrditi nagodbu bez prethodnog provodenja parnicnih postupaka?
sad su već počele želje i čestitke 🙂 te po nominalu, te po cijeni na dan stupanja na snagu
samo nam nitko nije napisao tko bi kome što trebao platiti. a nije božić pa nema ni božičnjaka, dede
Serija,
Mozda sam pohlepan, ali nakon afera hotmail i borg, ni to ne prihvacam!
Preporuka: novi Fižulićev članak na Telegramu:
Step by step…
Hrvatska je jedina drzava u demokratskom svijetu koja nikad nije stala uz svoje građane, uvijek su osobne koristi bile ispred drustvenih.
Nadam se da ce u ovom pokusaju slomiti zube i napokon biti ono sto je trebala biti uvijek.
A to ćemo na kraju opet svi zajedno platit.
Najniža cijena dionica je cijena po nominali.
Nakon saznanja da su borgovci imali povlaštene informacije tražiti će se naknada štete od RH …predmet može biti tamo iznos odštete ..
Evo zašto je presudno važno da se nagodba skupusi do 10.07. pa makar spalili i dioničare i sve: zato da MMF i kreditne agencije konačno u izvještajima prestanu spominjati “rizik Agrokora”. Taj cilj vrijedan je svega, a kamoli ne spaljivanja todeksovskih špekulanata. Dok god imaš u izvještajima o sebi “rizik Agrokora” to ti je kao da imaš lepru.
Koji je smisao prisilnog rješavanja rizika Agrokora da bi se isti zamjenio rizikom od tuzbi?
Uostalom, nakon potpune isplate malih dobavljaca, rizik Agrokora vise ne postoji…
Nije tocno.
Koja drustva su solventna,vidjet ce se uskoro iz izvjesca za 2017.godinu.
Izvješća bi trebala biti u skladu s odlukama HR sudova kao i u skladu s sudskom praksom u RH. Ako se dakle oslonimo na minimum zahtjeva za zakonitosti onda je evidentno da skoro pa nitko neće biti insolventan osim možda Agrokora.
Parnicni postupci koji ce se pokrenuti ce trajati XX vremena i nece uopce utjecati na ovu nagodbu koja ce biti sklopljena do 10.07.(ili kasnije) ,a ako ne,insolventna drustva ce u stecaj(sukladno izvjescima drustava)!
Parnički postopci će trajati, ali obzirom na postojeću sudsku praksu u recimo predstečajnim postupcima oni su irelevantni na vrijednost operativnih kompanija.
Npr u slučaju Dalekovod bankarska jamstva su uvjetan dug a po odluci suda, ukoliko se aktivira prema dužniku i banka izvrši plaćanje taj se dug tretira kao i ostali dug u PSN-u – postaje kredit pod uvjetima kako su i ostali kreditori izglasali. Kod operativnih kompanija bionda trebalo u to uključiti i protučinidbu prema matici.
Kada bi bilo kako vi pisete,postupak nagodbe bi moga biti rjesen za jedno 5-10-30 godina.
Ako su ugovorene nadleznosti stranog suda po ugovorima o kreditiranju i davanju jamstava za strane kreditore,nadlezan je taj strani sud (London,USA etc.).
Dužina postupka uopće ne utječe na vrijednosti operativnih kompanija budući da postoji adekvatna sudska praksa pa se zna i kako će ti postupci završiti.
Nadalje – o kakvim jamstvima ti pričaš, ako je u slučaju obvezničara osporen i dug po obveznicama?
I to osporavanje, a prozivaš nadležnost stranog suda, to osporavanje je u skladu s Trust Indenture Act 1939 (TIA)! Dakle indenture trustee nije vjerovnik nego su imatelji obveznica pojedinačni vjerovnici!
I mi imamo sličnu sudsku praksu – pogledaj PSN Dalekovoda i pogledaj kako je rješavano s komercijalnim zapisima – vjerovnici su pojedinačni vjerovnici izlistani s SKDD-a.
Mislim da sam argumentirano odgovorio na tvoje dileme, pa ako ti imaš nešto konkretno možemo o tome u nastavku.
Rizik od tužbi je ništa. To je priča o narednim desetljećima.
Ovo je rizik od neurednog pucanja dobavnog lanca koji i dalje dobrim dijelom ovisi o Konzumu i ostalim firmama. Nagodba će naravo rezultirati promjenama i tu, ali ne neuredno.
Nagodba, kad isključiš dioničare, je zapravo relativno dobra.
Kad dioničarima moraš dati 10-15% ili više onda izgleda bitno slabije.
Serislave, pa ne radi se ovdje samo o tuzbama u RH, kod nas ce to trajati 10god, ali u Luxemburgu je to gotovo za godinu dana (PIK)… gdje su tu još ostali…