Bit ce zanimljivo procitat obrazlozenje.
Takoder, nadam se i nekim uputama iliti smjernicama sto moraju napraviti da bude u skladu sa ustavom.
Opet ponavljam, TK jako ovisi o raspletu ovog slucaja.
Moglo je i moralo biti bolje, ali jos nije prekasno za odraditi posao kvalitetno

Vauvau,

Anonimno, 07.05.2018. u 17:34

Chapter 11 je u načelu sličan ovom što je naravi lex Agrokor, međutim cijeli postupak je bolje zaštićen u US i nije toliko arbitraran kao u RH. Tamo se poduzimaju radnje za restrukturiranjem, ne samo duga, nego i poslovanja. Pokušava se prodati nekurentna i nepotrebna imovina, neki dio biznisa ili se refinanciraju dugovi. Ovdje izvanredni povjerenik nije ništa napravio da proda imovinu (prodao je Medveju i par automobila te jahtu – za koju nisam siguran da je prodana). Izvanredni povjerenik nije ni pokušao inicirati prodaju neke druge imovine, nekog ovisnog društva… otvoriti proces refinanciranju za javnost, mirovinske fondove, druge kreditore, nego je nastojao zadržati status-quo i sa strane politike i onih (koji uzimaju proviziju i pogoduju sustavu i nagodbi) i progurati kriminalni papir što dalje od očiju javnosti, kojim većina vjerovnika gubi većinu potraživanja, a dio njih se naplaćuje i kroz roll-up i kroz otimačinu organiziranu pod njegovom palicom.

Pa pogledajte samo ime papira koji bi trebao značiti postizanje nagodbe!

Anonimno, 07.05.2018. u 17:34

http://nagodba.agrokor.hr/nacelni-sporazum-vjerovnika-o-kljucnim-elementima-nagodbe-potpisan-u-zakonom-predvidenom-roku/ [nagodba.agrokor.hr]

Što to znači načelno? Koji će sud prihvatiti i podržati ovakav papir? neki načelni? Slučajni, koji?
Jel to sporazum ili popis načela? Tko se točno i u kojoj mjeri tim dokumentom obvezuje i točno na što?
I što u njemu piše između ostalog? Ovo…

Anonimno, 07.05.2018. u 17:34

Ni za koju svrhu ne možete se osloniti na podatke sadržane u ovom Dokumentu niti na potpunost, točnost ili objektivnost istih. Ne daje se nikakva izjava niti jamstvo, izričito ili prešutno, od ili u ime bilo kojeg društva u Grupi ili od njihovih direktora ili zaposlenika ili bilo koje druge osobe u odnosu na točnost, potpunost ili objektivnost podataka ili mišljenja sadržanih u ovom Dokumentu. Nijedno društvo u Grupi niti bilo koji od njihovih direktora ili zaposlenika ne preuzima nikakvu obvezu omogućavanja pristupa primatelju ovog Dokumenta bilo kojim dodatnim podacima ili ažuriranja ovog Dokumenta za bilo koju dodatnu informaciju ili za ispravak netočnosti u bilo kojoj takvoj informaciji koja možda postane očigledna. U odnosu na ovaj Dokument nije izvršena nikakva nezavisna provjera.

I čemu potpisivanje takvog papira ako se njime nitko na ništa ne obvezuje?

Jel to rezultat jednogodišnjeg rada izvanredne uprave i troška većeg od 500 milijuna kuna na savjetnike? I što se još treba dogoditi da sud prekine ovu lakrdiju ili je dovede u okvire normalnog postupanja i odrađivanja posla na zakonit, pravedan i logičan način?[/quote]

Taj dokument gore služi falsificiranju i prikazivanju lažne situacije oko nagodbe. Već mjesecima se gura iskrivljena slika kroz medije da je nagodba…. "samo što nije", a trenutno je nagodba u takvoj fazi da je dalje od konačnog cilja nego je bila prije godinu dana.

[/quote]

Tocno. Dalje je. Na pocetku.
A sad ce u squeeze time-u svi dionici morati uprijeti.
Jer ako to grune i dodje u ruke stecajnoj mafiji ajme majko svima. Nema naplate deset godina.
A produljenje lexa je po mom misljenju neizvedivo jer se otvara politicka rasprava kojoj nema kraja.

Za pocetak bi bilo super da kazu da se lex Agrokor odnosi na Agrokor.
Zbog Agrokora i jesmo tu di jesmo.
A i sam gazda je u ime Agrokora zatrazio pokretanje postupka.
Nitko nista nije pitao ostale dionicare

Lex se poziva na Stečajni zakon pa ako postoji neki članak koji je neustavan ima zakrpa ili se onda neće primijeniti taj članak.

Odluka može biti samo neustavan Lex Agrokor. Narušena su sva prava jednakosti u postupku dionika.
Svaku drugu odluku ismijati će cijeli svijet ! Mislim da ovo Vlada i čeka da se izvuku iz Lex Agrokora

http://www.index.hr/vijesti/clanak/profesorica-s-prava-objasnila-ovo-je-11-razloga-zbog-kojih-lex-todoric-ne-smije-proci/961262.aspx

točka 8. Predviđen je protupravan proboj pravne osobnosti vladajućeg, ovisnih i povezanih društava.

Predviđena je nepovoljna pravna pozicija za ovisna i povezana društva.

Prijedlog Zakona previđa jedinstven postupak izvanredne uprave nad vladajućim društvom i njegovim ovisnim i povezanim društvom i to čak i neovisno o tome da li kod ovisnog odnosno povezanog društva postoji predstečajni ili stečajni razlog (čl. 4. st. 1.)!!!

I ona ovisna i povezana društva kod kojih uopće ne postoji predstečajni ili stečajni razlog bitno se ograničavaju u svojoj poslovnoj djelatnosti za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave, jer za poslove i radnje koje prelaze opseg redovnog poslovanja moraju imati suglasnost izvanrednog povjerenika (čl. 13. st. 4.)

Kompletno se zabranjuje pokretanje i daljnje vođenje parničnih, ovršnih, upravnih postupaka, postupaka osiguranja kao i izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih odnosno povezanih društava za čitavo vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave (čl. 41.). To će dovesti do toga da neće biti puno pravnih subjekata koji će htjeti nakon otvaranja postupka izvanredne uprave ulaziti u pravne odnose i poslovati s trgovačkim društvima pod izvanrednom upravom, jer za slučaj neispunjenja obveza od tih društava tražbine vjerovnika se neće moći ostvariti prisilnim putem. Time se direktno dovodi u pitanje ostvarenje cilja izvanredne uprave – reorganizacija povezanih društava u teškoćama.

Radi se jedinstvena nagodba za dužnika i sva njegova ovisna i povezana društva.

Prema klasičnom pravilu građanskog i trgovačkog prava dužnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom samo svojim vjerovnicima. S druge strane svaki vjerovnik ima se pravo namiriti iz cjelokupne imovine samo svog dužnika, a ne i osobe koja nije njegov dužnik i s kojim se ne nalazi ni u kakvoj pravnoj vezi. Prijedlog Zakona ovdje uvodi pomutnju jer predviđa da vjerovnici vladajućeg društva mogu osporavati tražbine vjerovnika ovisnih ili povezanih društava, premda se s tim vjerovnicima i ovisnim ili povezanim društvima ne nalaze ni u kakvoj pravnoj vezi (čl. 33. st. 1. u vezi s čl. 29. st. 1.). Time se dovodi u pitanje pravna predvidljivost i pravna sigurnost u vjerovničko-dužničkom odnosu u hrvatskom pravnom poretku.

Inače članak je od 04.04.2017.

Izgleda da ovi genijalci koji su pisali lex agrokor nisu znali za ovu Uredbu, sitnica.

9. Rješenja Prijedloga Zakona bit će nesuglasna s pravom Europske unije.

Dana 26. lipnja 2017. počet će se primjenjivati reformirana Uredba (EU) 2015/848 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o insolvencijskim postupcima. Ta Uredba u svojim člancima 56.-77. regulira insolvencijske postupke nad povezanim društvima.

Uredba ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti, već predviđa pravila o suradnji i komunikaciji između tijela insolvencijskih postupaka koji su otvoreni nad imovinom svakog pojedinog člana grupe povezanih društava. Ako se želi ostvariti viši stupanj suradnje, sud može na prijedlog upravitelja u pojedinačnim insolvencijskim postupcima imenovati posebnog zajedničkog koordinatora.

Koordinator surađuje s upraviteljima u pojedinačnim insolvencijskim postupcima, daje preporuke za koordinirano vođenje insolvencijskih postupaka otvorenih protiv svakog pojedinog povezanog društva te može predložiti plan koordinacije grupe, kojim se utvrđuje, opisuje i preporučuje sveobuhvatan katalog primjerenih mjera za integralni pristup rješavanju insolventnosti svih članova grupe povezanih društava. To između ostalog znači da se može pripremiti jedinstveni plan reorganizacije za sva povezana društva. Uredba ne predviđa bilo kakvu ulogu vlada država u takvim postupcima.

Nažalost, u Obrazloženju Prijedloga Zakona nigdje se ne spominje navedena Uredba, pa se čini da predlagač uopće nije ni znao za spomenute odredbe Uredbe. Uredbe Europske unije kao država članica dužni smo primjenjivati jednako kao i domaće zakone.

tolko o svim ovisnim društvima u Hrvatskoj i investicijskoj klimi

10. Ugrožavanje investicijske atraktivnosti Republike Hrvatske i konkurentnosti domaćih trgovačkih društava u gospodarskoj suradnji na međunarodnom tržištu.

Već samo postojanje takvog Zakona, pa čak i ako se ne bi primijenio u slučaju Agrokor d.d., ugrožavalo bi druga vladajuća, ovisna i povezana društava u Republici Hrvatskoj čineći ih manje atraktivnim za gospodarsku suradnju sa stranim trgovačkim društvima, uslijed mogućnosti da se u budućnosti nad njima otvori postupak izvanredne uprave u kojoj država ima odlučujuću ulogu.

Lex Agrokor ima samo jedan zadatak ; preoteti Solidarne jamce

Sve ostalo se nalazi u Stečajnom zakonu. Međutim Stečajni zakon predviđa predstečajni postupak u kojem redom :

1. Na bubanj ide samo blokirani dužnik ( u ovom slučaju samo Konzum, čak i Agrokor je vani )
2. Tržna procjena Konzuma i njegova prodaja

Ukoliko bi se javili novi nenaplativi dugovi Agrokora, a znamo da su većina dugova koja se danas prezentira javnosti s dospijećem 2020 i kasnije , onda se postupak nastavlja kroz Agrokor

1. Tržna procjena vrijednosti Agokora i prodaja do namirenja dugova
2. Solidarni jamci u visini presostale obveze, ako je ima i današnjem sastavu vlasničke strukture.

Međutim, kako Todoriću, pa tako i mali dioničari preuzeti vlasništvo nad Solidarnim jamcima bez Lex Agrokora ?

Da li HDZ ili pojedinici istoga debelo će zaraditi kroz Agrokor, siguran sam da Živi Zid od toga nema ništa.

Navedena Uredba ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti na način kako je to predviđeno Zakonom o izvanrednoj upravi.

Mislim da Ustavni sud neće u cijelosti ukinuti Lex jer je to ipak politički sud, ali mogao bi ukinuti neke odredbe Lexa.
Ali, ako ovaj Lex nije usklađen sa europskom pravnom stečevinom, moglo bi se dogoditi da Todorić ili netko drugi zainteresirani pred nekim europskim sudom uspije srušiti Lex.

U svakom slučaju riječ je o neustavnom zakonu, ali bio bi jako iznenađen da ga u cijelosti ukine Ustavni sud