Točno. Da nagodbu sud potvrdi, nagodba mora biti na zakonito provedenom postupku odradjena..
Zakonitost je najveća novost rješenja VTS. Što je potpuno suprotno što su ovdje neki uvjeravali da sud samo potvrđuje..
ZAKONITA nagodba može samo proć
Pitao sam bio nekidan: da li zakon koji propisuje proceduru izdavanja takvih jamstava propisuje i remedy, iliti sto s njima ako se ne izdaju u skladu s procedurom? Da li izrijekom pise smatraju li se valjanima ili ne? Tko nadoknadjuje stetu?
Ako to pise onda ok.
Ako pak ne pise onda je interpretacija dionicara po kojima su ona nevaljana cista trla trla.
Ona trenutno POSTOJE. I po njima se radi.
Ako ne postoji zakonski remedy, propisani postupak sto s njima, po cemu da sud presudi? Tko da plati stetu? Temeljem cega da ih ponisti?
Ona fora s jamstva su osporena, to je nista.
Mogu ja osporiti da je Mjesec okrugao pa je on svejedno okrugao i vrti se gore na nebu. Isto tako i jamstva. Tu su.
P.S.
Nes ti osobne imovine.
Prodas, prepises na zenu i bok.
Potpises, ako budes osudjen izadjes za 6 mjeseci, osobni stecaj i sve 5. Soli na rep.
Kod jamstava nije samo povrijeđena procedura, što je samo po sebi dovoljno da su jamstva nezakonita mislim, nego je ovdje u pitanju sama suština takvih jamstava bez protučinidbe u interesu 1 dioničara, preko iznosa temeljnog kapitala, neki kažu preko iznosa dobiti..ima presuda slovenskih sudova o tome, ali i austrijskih..ima i mišljenje instituta Maribor..sigurno i u drugim zemljama ima sudske prakse..pa da vidimo.
Zato nagodba ako bude donesena prije nego bude pravomoćno odlučeno u parnicama o jamstvima, ne može biti zakonita. Samo iz tog razloga bez hrpe drugih razloga..
I zato forsiranje nagodbe prije 10.07. je neozbiljno i samo za javnost.
Onog trena kada je sud potvrdi,nagodba je zakonita.
Tu nema nikakve sumnje,a kada ce biti sklopljena,manje je bitno.
Ako bude potrebno vise vremena,trajanje zakona ce se produziti.
Jordan
Tocno. Zakonita nagodba. Ali sto je to?
U jeziki todeksovaca to je ona nagodba u kojoj su ponistena jamstva, a vi imate 52% neopterecenog Leda.
Ali u pravnom jeziku to je svaka ona nagodba ciji bitni elementi nisu sudskom odlukom proglaseni nezakonitima. Znaci nije dovoljno da su osporena jamstva. Osporiti moze tko god hoce sto god hoce. Sud ih mora srusiti, a zalbena instanca rusenje potvrditi elem da bi se zabranilo njihovo koristenje kao temelja nagodbe. Da, bas tako. Jer kako sud moze ne potvrditi nagodbu, a sam se nije udostojio srusiti element po kojem sad eto rusi nagodbu?!? Jer je MOZDA nezakonit. Dok ga takvim ne presudis on je tu.
Gdje će se knjižit rezervacije za parnice o jamstvima? To sad trazi sutkinja. U Fi zrcalnih društava?
Jel se to već sada nazire da ako prođe nagodba a jamstva budu osporena, da će se ići tužbama prema sadašnjim vjerovnicima ili ti vlasnicima novih zrcalnih društava?
Kako to, pa neki su ovdje tvrdili da će se eventualno moći tužit uprave ovisnih kompanija?
Ne vjerujem da ce biti upisane rezervacije o kojima pisete ako se smatra da ne postoji pravna osnova za takve tuzbe???.Takoder mi je nejasno kako uopce mozete ovrsiti zrcalna drustva u Nizozemskoj u formi d.o.o. Nemate,po meni,nikakve sanse sa tuzbama prema sadasnjim vjerovnicima,takoder.Sve nekakve nemoguce opcije,po meni.
@serislav
Trgovački sud je poslao u parnice jamstva jer su ih osporili agram i company..
Dakle sutkinja Siladi ne odlučuje o zakonitosti tih jamstava, nego neki drugi suci ili sudovi..
To je tkz prethodno pitanje bez čijeg zakonitog rješenja se ne može odlučiti o nekom predmetu u postupku..
Npr u pustupku utvrđivanja nasljednika i ostavine, prethodno pitanje bi bilo dal je neka osoba dijete ostavitelja a što osporavaju žena umrlog i njihova zakonita dijeca..
Onda bi ovaj koji tvrdi da je npr sin ostavitelja to morao dokazati dnk analizom..dok se to ne utvrdi dnk analizom ostavinski sud ne može donijeti rješenje o nasljeđivanju niti utvrditi tko je što od nasljednika naslijedio..
A ovdje kod nagodbe, što bi se dogodilo da sud odobri nagodbu a jamstva pravomoćno budu srušena? Glupo. Zato prvo trebaju sudovi pravomoćno odlučiti o zakonitosti jamstava pa onda možemo pričati o zakonitoj nagodbi.
Palo mi je na pamet da se ovdje pred nasim ocima mozda ipak dogadja rusenje nagodbe.
Od strane suda, a da bi se time u konacnici okoristili ne nezadovoljni vjerovnici i dionicari vec stecajna mafija, upravitelji, vjestaci itd.
Oni su jedna skupina ljudi kojima su stecajevi u proteklim desetljecima sluzili kao sredstvo bogacenja, a nikako da im je posao bio isplata vjerovnika i oporavak firmi.
I sad kad se dogodio najveci slucak ikad, megagigantski plijen koji su njih deseci mogli lijepo glodjati desetljecima, e sad je tu dosao neki Lex, neki Texo i statigajaznamtko i odnio im biftek ispred nosa. A ovih zadnjih godinu i nesto sjede i cekaju svoju priliku. I evo je!!!
Oborimo nagodbu, bude stecaj i mi preuzimamo! Jupiiiii!!!! Hahahaha.
A vjerovnici i ostali nek si malo pocakaju, ne?;-)
Jordane
Imas rok. Deseti srpnja. Nagodba vozi ili ne.
Parnice ne moze cekati nitko.
Neka se parnice pozure.
Ako ih ne bude nagodba ce se dostaviti, a sud neka potpise ili ne.
Serislav
Vts je pokazao da sud neće ovdje potpisivat samo tako, nego utvrđivat jel postupak i sama nagodba zakonita. Dakle od potpisivanja kako se prije govorilo neće biti ništa niti 10.07. niti bilo kada.
Stoga se najelegantnijim rjesenjem za prolaz nagodbe u cajtnotu cini opcija da se nagodba potpise, ali s uknjizenih nekoliko mlrd kn rezervacija, po sudskom nalogu. Uz zabranu daljnjeg otudjenja i terecenja imovine na rok od godinu ili koliko vec dana. Dotle bi sud valjda rijesio parnice.
Sve bi bilo proceduralno toboze zakonito, a ostavljen pravni lijek ako se ispostavi da opak nije.
U Zaključku TS-a imaš 6 točaka s tim da točke 1. i 2. imaju po nekoliko stavaka!
Vaš link …
U točki 2. predzadnji stavak TS traži od Izvanredne uprave da ponese sudu podatke o procjeni vrijednosti kompanije.
To je suština čitave priče – dug je utvrđen na 26 milijardi kuna no kolika je imovina tj vrijednost!
Sada ako je procjena vrijednosti kompanije oko 26 milijardi kuna prvo pitanje koje se postavlja je ZAŠTO se još provodi postupak izvanredne uprave i zašto je pokretan jer je imovina u srazmjeru s dugovima?
Druga varijanta je da se vrijednost kompanije podcijeni npr vrijednost kompanije je 16 milijardi kuna – to je varijanta s otpisima neosiguranih vjerovnika.
Osigurani vjerovnici se naplaćuju 100% a to je oko 8 milijardi kuna po prijavljenim tražbinama. Ako jamstva vrijede naplaćuju se vjerovnici koji imaju jamsttva. I na koncu dobavljačima friška figa – nisu osigurani, nemaju jamstva i briše se sav dug. I ne dira se u kapital manjinskih dioničara!
To je Zakon – ako netko tvrdi drugačije ( država? ) neka se onda iskešira osobno za taj dug prema dobavljačima!
Ante Ramljak višekratno je izjavljivao kako se mogu očekivati tužbe za naknadu štete nezadovoljnih vjerovnika pa je zbog toga samo sebe zaštitio policom osiguranja. Fabris Peruško u svom kratkom mandatu potvrdio je Ramljakova predviđanja. Ali za hrvatsku vladu bit će jako bolno ako tužbe za naknadu štete pokrenu hrvatski dobavljači Agrokora. Jer cijelo smo vrijeme uvjeravani kako je lex Agrokor napravljen upravo zbog spasa hrvatskog gospodarstva. Ako u to gospodarstvo spadaju, a nema razloga u to sumnjati, Knigthead Capital Management, Monarch Capital, VR Capital, York Capital, CQS/BIWA, Goldman Sachs, Jeffries, Lonestar, Altera, Cowell&Lee, Marble Ridge, Stonehill, Ironshield i ostali roll-up kreditori iz redova vlasnika obveznica, kao i Sberbank i VTB operacija je uspjela i iznad očekivanja najvećih optimista
Zakon o postupku izvanredne uprave vrlo je jasan: izvanredna uprava može završiti na tri načina – nagodbom, stečajem ili prekidom postupka od strane suda što ustvari implicira da vlasnik riješi problem. Nijedan od ova tri načina ne uključuje angažiranje sredstava poreznih obveznika i upravo zbog toga tijekom cijelog ovog procesa, svih ovih mjeseci, vlada inzistira na poštovanju zakona", rekla je Martina Dalić krajem prošle godine odgovarajući na pitanje hoće li porezni obveznici plaćati dug Agrokora.
Tvrdnju da građani neće plaćati dug Agrokora Dalić je ponovila više puta, baš kao i premijer Plenković.
Naravno, to nije točno. Državne institucije i tijela u vlasništvu države, kao što su HBOR, HPB, gradovi i općine, HAC, ministarstva, HEP, Hrvatske vode i slično, na Agrokoru su prema nekim izračunima već sada izgubili preko 1,2 milijarde kuna. Primjerice, HBOR i HPB davali su kredite Agrokoru koji se neće moći naplatiti jer ti subjekti nisu bili uključeni u roll up.
Ovdje bih dodao nase cuvene mirovinske fondove koji profesionalno ,onako pravo kockarski su lupali nas novac u todex i sad od njih ni traga,ni glasa ,kao da se nista nije dogodilo.sram ih bilo!