Todoric je bio u organiziranoj i planiranoj akciji potkradanja mirovinskih fondova i malih dionicara, zapravo hrvatskih gradjana. Doslovno im je ukrao novce. I to ne malo novca.
Ostalima se tijek novca moze utvrditi. Opet pitam ne mislite valjda da ce suktinja siladi odlucivati o milijardama banaka ? Sto ne odlucuje o milijardama mirovinskih fondova koji su ukradeni u agrokoru ?
To su konkretni novci GRADJANA HRVSTSKE.
Ajoj, ne mogu se još nositi a tvojim devijacijama… sorry. Ti si još zapela očito u “stoljeću 7.” Tko je prvi bacio kamen nije trenutno gorući problem za RH i sustav nego nagodba.
Osim toga imam pametnijeg posla.
U slučaju da nasilno prođe nagodba do 10.07. Kada cemo mi dobiti svoje novce natrag?
Sisoje nije u stoljecu 7. Nego do studenog 2016.
Onaj drugi post tko je razumio, razumio je.
Kako stoje stvari, do nagodbe nece doci i veselim se stečaju firme. Ono sto se uspjelo, izvuklo se pola mlrd kn iz firme.na racun tzv savjetnika i konzultanata. Pravo lesinarstvo na djelu. Netko ce definitivno naj..ati zbog ovog, ali samo sitne ribe. Uglavnom, tresla se brda, a rodio se…
ne mora to u konačnici tako završiti.
Bez obzira kakav je Zakon, kakav je povjerenik, kakvo je PVV kao i sve njihove odluke u konačnici Sud odlučuje što je zakonito a što je protuzakonito.
Ako se sve provede u skladu s zakonom tko će se tome suprotstaviti – NITKO.
Ako još pročitaš Zaključak kojim se sud očitovao o zakonitosti nekih poteza viditi ćeš da nesumnjivo sud traži da se potpiše zakonita Nagodba.
Zakon o postupku izvanredne uprave vrlo je jasan: izvanredna uprava može završiti na tri načina – nagodbom, stečajem ili prekidom postupka od strane suda što ustvari implicira da vlasnik riješi problem. Nijedan od ova tri načina ne uključuje angažiranje sredstava poreznih obveznika i upravo zbog toga tijekom cijelog ovog procesa, svih ovih mjeseci, vlada inzistira na poštovanju zakona”, rekla je Martina Dalić krajem prošle godine odgovarajući na pitanje hoće li porezni obveznici plaćati dug Agrokora.
Tvrdnju da građani neće plaćati dug Agrokora Dalić je ponovila više puta, baš kao i premijer Plenković.
Naravno, to nije točno. Državne institucije i tijela u vlasništvu države, kao što su HBOR, HPB, gradovi i općine, HAC, ministarstva, HEP, Hrvatske vode i slično, na Agrokoru su prema nekim izračunima već sada izgubili preko 1,2 milijarde kuna. Primjerice, HBOR i HPB davali su kredite Agrokoru koji se neće moći naplatiti jer ti subjekti nisu bili uključeni u roll up.
Sud je zatražio od povjerenika procjenu imovine. I to može dovesti do zaključenja postupka?
Gdje će se knjižit rezervacije za parnice o jamstvima? To sad trazi sutkinja. U Fi zrcalnih društava?
Jel se to već sada nazire da ako prođe nagodba a jamstva budu osporena, da će se ići tužbama prema sadašnjim vjerovnicima ili ti vlasnicima novih zrcalnih društava?
Kako to, pa neki su ovdje tvrdili da će se eventualno moći tužit uprave ovisnih kompanija?
Jer ako nakon trinaest mjeseci zagrebačko-londonski financijski i pravni trust mozgova nije uspio podijeliti 5700 vjerovnika koncerna u skupine sukladno Zakonu onda ili oni nemaju pojma o poslu koji rade ili namjerno rade krivo. Kako je taj isti skup uvaženih eksperata zamislio, napisao i proveo u djelo Ugovor o najstarijem kreditu, ne treba uopće sumnjati da su gospoda namjerno radila krivo. Ili bolje rečeno, u svoj bahatosti podcijenili su otpor malobrojne skupine lokalnih vjerovnika koji nisu pristali da njihove tražbine vrijede manje od onih iz New Yorka, Londona i Moskve. Koristeći sva pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju Agram, Adris i Franck uspjeli su izboriti prve sudske pobjede koje čine konferencijske rasprave između Zagreba i ova tri grada sve dinamičnijim, a dogovorene raspodjele imovine i otpisa upitnim.
Plan roll-up kreditora da nagodbu proguraju kroz ovakvo, duboko kompromitirano i sukobom interesa inficirano privremeno vjerovničko vijeće više nije, ako je ikada i bio, prihvatljiv za Sud. Od pet vjerovničkih skupina u zakonskom roku od devedeset dana samo je skupina A izabrala svog predstavnika u Vijeću.
Jordan
Odgovor IU bi sad trebao biti da oni jamstva kakva jesu smatraju nespornima te da ih nece pobijati jer su btw ona osnova nagodbe.
Stoga nece knjiziti rezervacije.
Kad bi knjizili rezervacije samim time bi priznali da im je cijeli posao na sumnjivim temeljima. Sto naravno nece. Ili barem ne bi smjeli ako vec rade taj posao.
I s time prebacuju lopticu na sud: neka presudi u parnici o jamstvima PRIJE nagodbe tako da na taj nacin svi sudionici znaju na cemu su, a ne da sud pita pitanja o onome o cemu sami trebaju presuditi. Kupujuci si na taj nacin vrijeme i alibi za neodlucivanje.
Sud: izjasni se. Odmah. Ne pitaj pitanja.
Mada je u investicijskoj zajednici, pogotovo onoj zarobljenoj u todexu, zavladalo odusevljenje nakon zadnjih sudskih odluka ja uopce nisam odusevljen s tim, iako se isprva cinilo ok.
Postaje jasno da sud zapravo hini da radi svoj posao, i to s debelim zakasnjenjem (zar nije trebao graknuti, jer moze, na prvi spomen zrcalnih drustava temeljenih na jamstvima?!?), da im se ne bi moglo reci da ne rade, a ustvari ne odlucuje o krucijalnom pitanju, jamstvima, PRIJE nagodbe, nego vec seljaka pricu u postnagodbeno vrijeme.
Potpuno los rad suda. Bar po mom misljenju.
U skladu s opcom percepcijom stanja u HR sudstvu.
Kad treba rebnuti malog covjeka tu su jaki, a kad treba biti jasan i izravan protiv velikih e tu se traze alibiji.