“Zanimljivo je, piše Jutarnji, i da je sutkinja službeno zatražila dostavu analize i dokumenata o procjeni imovine društava koncerna Agrokor. No to nije sve, Siladi Rstić je pozvala Fabrisa Peruška, izvanrednog povjerenika, da u roku od petnaest dana dostavi ‘očitovanje koliko je kojem vjerovniku podmirena tražbina koju je prijavio u postupku izvanredne uprave’.
Moje mišljenje – Lex Agrokor će vjerojatno propasti, nakon čega će Agrokor u stečaj. On ima imovine (dionice itd), slijedi rasporodaja i djelomično izmirenje obaveza. Jamstva će se vući po sudovima, a firme nastaviti dalje sa radom.
……………….
samo što on nije rekao što znači "pravilno" knjižiti jamstva!?? jer banke su dale kredit matici (agrokoru), uz uvjet da i tvrtke kćeri (ovisna društva gdje agrokor ima prevladavajući utjecaj) izdaju jamstva za te kredite što su one i učinila putem svojih nadzornih odbora i uprava…kako su prema tome ta jamstva nevaljana !??
naravno, ostaje pitanje protučinidbe tj. što su jamci dobili za uzvrat i jesu li dobili dovoljno ili premalo …………………
Vrlo jednostavno, uzimo Ledo i INAu.
Ledo je izdao jamstvo na cijeli svoj kapital bez suglasnosti većinskog vlasnika ili malih dioničara.
Znači uprava Leda je krivotvorila Jamstva na štetu vlasnika .
Otprilike bi to bilo kao da se Hrvatska Vlada zaduži u inozemstvu, a kao zalog da cijelu INU, te ne vrati dug . Novi vlasnik želi INU bez da išta pita Mađare.
Ma odakle ti to?
Onaj sinoc fiskal je nalupetao totalne gluposti u eter. Kao jamstvo moze biti i tajno pa je validno???
Zna se koja je procedura za prihvacanje i odobravanje jamstava u dionickim drustvima prema ZTD-u i ta procedura nije nikad bila postovana. Banke i kreditori su prihvacali nacelna jamstva koja su defacto bila nistava. Kad su shvatili da su bezvrijedna osmislili su EPM model i kao sto je Fizulic dobro konstatirao sinoc, Knighead & Co. od neosiguranih vjerovnika postali su maltene prvi u redu naplate, a oni koji su bili dobro osigurani, poput Adrisa i Francka, medju posljednjima.
Nesto tu gadno ne stima kad je to moguce u tako kratkome vremenu potezom pera promijeniti. Zato nagodba ne moze uspjeti u takvom obliku i osudjena je na skoru propast.
Meni doista nije jasna “prica o jamstvima”,koja se uporno vrti ovdje???
Vjerovatno je osnovni razlog nerazumjevanje elementarnih osnova vezano za jamstva kao pravnu kategoriju.
Jamstva nisu odvojeni “pravni posao” i “ne zive samo za sebe”.Ona su sastavni dio ugovora o kreditiranju i uvjet da do kreditiranja uopce dode.Dakle,posljedicno,ona slijede pravnu sudbinu osnove trazbine i ugovora o kreditiranju.
Dakle,u ovom postupku ,nezadovoljne strane pobijanju u sustini potrazivanja,a ne jamstva sama po sebi,jer su ona sastavni dio potrazivanja.
Kada Sud potvrdi konkretno potrazivanje kao valjano i jamstva su valjana i obrnuto.
Kolakusic je u obracanju na You tube prije koji dan ustvrdio da je tada bilo potvrdeno oko 37 Milijardi kuna potrazivanja,a ostatak je bio u sporu,ako mu je vjerovati.
Obzirom da je kapitak drustava procjenjen daleko manje 2.5-3 Mlrd EUR,ispada da je potvrdeni duga vec sada daleko veci.
Uopce ne mogu razumjeti niti sustinski da netko moze ozbiljno vjerovati da moze dati jamstvo i uzeti novce na temelju takvog jamstva,a zatim jednostavno izjavljivati tipa “samo smo se zekali”,jamstvo ne postoji jer ne valja ,etc???
Moguce je da su se cinile neke radnje od strane odgovornih osoba u drustvima koje nisu u skladu sa Zakonom,ali to se ne tice valjanosti jamstva prema kreditoru i obavezi po tome.To moraju rjesavati “izmedu sebe” odgovarajucim pravnim radnjama ako smatraju da postoje neke zloupotrebe kaznjive po zakonu.
Ma odakle ti to?
Onaj sinoc fiskal je nalupetao totalne gluposti u eter. Kao jamstvo moze biti i tajno pa je validno???
Zna se koja je procedura za prihvacanje i odobravanje jamstava u dionickim drustvima prema ZTD-u i ta procedura nije nikad bila postovana. Banke i kreditori su prihvacali nacelna jamstva koja su defacto bila nistava. Kad su shvatili da su bezvrijedna osmislili su EPM model i kao sto je Fizulic dobro konstatirao sinoc, Knighead & Co. od neosiguranih vjerovnika postali su maltene prvi u redu naplate, a oni koji su bili dobro osigurani, poput Adrisa i Francka, medju posljednjima.
Nesto tu gadno ne stima kad je to moguce u tako kratkome vremenu potezom pera promijeniti. Zato nagodba ne moze uspjeti u takvom obliku i osudjena je na skoru propast.
Pad nagodbe metodom automatizma znači i pad vladajuće strukture u državi. Valjda Vam je jasno da od toga ništa jer je sve u njihovim rukama od vojske, policije, pravosuđa, vrhovnog suda. To što Vi priželjkujete iz razloga osobnih gubitaka je neka sasvim druga priča koja nema uporišta u stvarnom stanju. Sud eto nešto radi da ispadne da nije baš ništa radio.
Koja bi bila sudbina Agrokora, ako se ne postigne nagodba i ne produži zakon o izvanrednoj upravi?
Onda se primjenjuju propisi Republike Hrvatske, neka društva bi otišla u stečaj, neka ne bi. Ako se pravilno knjiže jamstva, dobar dio kompanija nisu insolventne, a to znači da one mogu najnormalnije funkcionirati.
kolakušić – n1
samo što on nije rekao što znači "pravilno" knjižiti jamstva!?? jer banke su dale kredit matici (agrokoru), uz uvjet da i tvrtke kćeri (ovisna društva gdje agrokor ima prevladavajući utjecaj) izdaju jamstva za te kredite što su one i učinila putem svojih nadzornih odbora i uprava…kako su prema tome ta jamstva nevaljana !??
naravno, ostaje pitanje protučinidbe tj. što su jamci dobili za uzvrat i jesu li dobili dovoljno ili premalo pa se s pravom može postaviti pitanje odgovornosti agrokora prema jamcima koje moraju platiti kredite koje je koncern dizao tj. prava jamaca na regres od agrokora ….no ono što je ključno-ta jamstva nisu nezakonita kao takva jer su krediti regularno odobreni i isplaćeni od strane banaka, a jamci su putem svojih tijela prihvatili jamčiti za njih i podmiriti kredite umjesto agrokora ako ih on ne vrati!
dakle, kako bi to kolakušić "pravilno" knjižio jamstva bez da time izravno ošteti banke koje su odobrile i isplatile kredite agrokoru za što su jamci jamčili svom svojom imovinom?!?
[/quote]
Pa, ja bih ih knjizio onako kako to zakon kaze – ako nisu po zakonu, nevaljana su.
Imaju koga tuziti zbog toga – Agrokor, Todoric (koji je sam priznao da su mu jamstva nelegalna)…
Pa i bivši izvanredni povjerenik Ante Ramljak je javno na nedavnoj tribini u hotelu Park u Splitu rekao pred većim brojem prisutnih da jamstva nisu odobrena u skladu sa zakonom. Postoji veći broj svjedoka i navodna audio snimka te izjave.
@baron
ma todorić sada neformalno pričati što hoće…a formalno će pričati kada bude na sudu, a svaku svoju izjavu morat će potkrijepiti papirima pa da vidimo onda kako će dokazati da su jamstva nevaljana?….osim toga, obrazložio sam sasvim jasno zašto jamstva nisu nevaljana u cjelini, problematično može biti jedino ako su pojedinačna jamstva data iznad temeljnog kapitala, ali s druge strane to je također zakonski lako rješivo- jamstva vrijede do iznosa temeljnog kapitala, a ono iznad otpada i gotova priča…to su sve dosta jasne stvari i nije mi jasno zašto se u ovim raspravama ne pokuša odgovoriti argumentima na argumente nego se uporno ponavlja jedno te ista besmislena priča kako nema protučinidbe pa su jamstva zato kao nevaljana ili da su iznad temeljnog kapitala kad je i jedno i drugo zapravo u startu rješivo: protučinidba je odnos koji se tiče tvrke kćeri i agrokora, a ne banke….također i ovo ako su pojedinačna jamstva data iznad temeljnog kapitala – jamstva će vrijediti do iznosa temeljnog kapitala, a ono iznad otpada….
Sud će to morati raspetljati. Nema druge.
Jer iako je jasno da jamstva nisu izdana prema zakonom predviđenoj proceduri zaista je stvar vlastite interpretacije odgovor na pitanje “a što sad?”. Zašto? Pa zato jer taj isti zakon ne propisuje remedy. Ili ga barem nitko nije ovdje naveo.
Da li je remedy:
a) jamstva su nevaljana, pravno van snage, nepodobna za korištenje, ili
b) jamstva su valjana za korištenje, a onaj tko ih je takvima izdao neka plati štetu?
Da li igdje piše kako to ide? Da ili ne? Nemojte mi pisati svoje interpretacije. Da ili ne?
Ako piše ok, a ako pak ne piše onda će sud morati manjkavom slovu zakona pridodati duh, odnosno nekakvo tumačenje. Kodificiran u sudskom pravorijeku s potpisom i pečatom.
Čekamo sud.
Moje mišljenje – Lex Agrokor će vjerojatno propasti, nakon čega će Agrokor u stečaj. On ima imovine (dionice itd), slijedi rasporodaja i djelomično izmirenje obaveza. Jamstva će se vući po sudovima, a firme nastaviti dalje sa radom.
Ovo bi u svakoj pravno imalo uređenoj državi bio siguran rasplet događaja. Što će se dogoditi u Hrvatskoj krajnje je neizvjesno. Sudovi su pod ogromnim pritiskom koji će se narednih dana i tjedana pojačati. Na sreću ili na žalost, ekipa koja je kreirala lex agrokor i napisala ovaj scenarij je toliko pravno i ekonomski nepismena da čisto sumnjam da će se u konačnici klasični stečaj uspjeti izbjeći. Pretpostavljam da će u očajničkom cilju Izvanredna Uprava u narednim danima nakon očite propasti plana zrcaljenja društava i razvlaštenja dioničara, početi pregovore s Adrisom, Agramom i ostalim vjerovnicima koji kao zalog povratka posuđenog novca imaju dionice društava. Vjerojatno će im ponuditi veću naplatu potraživanja i i veći udio u novim društvima. Osobno ne vjerujem da će se odustati od sulude ideje zrcaljenja društava i razvlaštenja dioničara. Za sada su veliki igrači Adris, Agram itd. na našoj strani ali ubrzo će početi nova borba.
Ovo bi u svakoj imalo uređenoj državi bio HOROR. Neće Agrokor u stečaj. Nadam se da će dioničari dobiti nešto ali isto tako se nadam da vi koji želite da agrokor završi u stečaju ne dobijete nikad ništa.