Koja bi bila sudbina Agrokora, ako se ne postigne nagodba i ne produži zakon o izvanrednoj upravi?
Onda se primjenjuju propisi Republike Hrvatske, neka društva bi otišla u stečaj, neka ne bi. Ako se pravilno knjiže jamstva, dobar dio kompanija nisu insolventne, a to znači da one mogu najnormalnije funkcionirati.
kolakušić – n1
Da li su Jamnica.Ledo,Zvijezda ,Belje ,Vpik itd solventne kompanije saznati ćemo za petnaestak dana
nakon proknjiženja jamstava i FI izvješća za 2017.I to je bitka svih bitaka jer pretvaranjem solventnih kompanija u insolventne
jer u slučaju da se ne sklopi nagodba i one će u stečaj i zaista prijeti opasnost da se i te dobre firme pretvore u stečajuše.Kako samo sklapanje nagodbe već ulazi u vremenski tjesnac možda se ne bude mogla sklopiti zbog proceduralnih razloga.Normalno,da će sud biti konačna instanca koji će odbaciti ili prihvatiti pretvaranje solventne firme u insolventnu.Bilo bi mudro da izvanredna uprava poćne uvažavati i hrvatske sudove,koji ne bi trebali dozvoliti
da se nanosi veća šteta za sve sudionike a to su i vjerovnici i vlasnici ,a i državau.Bolje sprijećiti nego lijećiti. Za početak solventno ne pretvarati u insolventno,dok jamstva ne budu konačno utvrđena.
Da li su Jamnica.Ledo,Zvijezda ,Belje ,Vpik itd solventne kompanije saznati ćemo za petnaestak dana
nakon proknjiženja jamstava i FI izvješća za 2017.
Neće se to tada saznati. Sve te kompanije sada jednostavno nisu na tržištu – one su pod državnom paskom i imaju zaštitu koje druge kompanije nemaju.
Njihovu solventnost ili insolventno može pokazati samo ukidanje lex agrokora i prepuštanje tržišnoj utakmici.
Knjiženje ili neknjiženje nečega na nikakav način ne utječe na to što bi se dogodilo bez lex-a.
Ma odakle ti to?
Onaj sinoc fiskal je nalupetao totalne gluposti u eter. Kao jamstvo moze biti i tajno pa je validno???
Zna se koja je procedura za prihvacanje i odobravanje jamstava u dionickim drustvima prema ZTD-u i ta procedura nije nikad bila postovana. Banke i kreditori su prihvacali nacelna jamstva koja su defacto bila nistava. Kad su shvatili da su bezvrijedna osmislili su EPM model i kao sto je Fizulic dobro konstatirao sinoc, Knighead & Co. od neosiguranih vjerovnika postali su maltene prvi u redu naplate, a oni koji su bili dobro osigurani, poput Adrisa i Francka, medju posljednjima.
Nesto tu gadno ne stima kad je to moguce u tako kratkome vremenu potezom pera promijeniti. Zato nagodba ne moze uspjeti u takvom obliku i osudjena je na skoru propast.
Pravo, pa i ono trgovačko, ne funkcionira na način da se neko sjeti i kaže “ovo je ništavno”, pa je to nepostojeće. Da je tome tako, svaka firma bi se zadužila do u besvijesti i onda proglasila instrumente osiguranja “ništavnima”, a lovu bi si pospremila ekipa u džep. (što su zapravo, ovdje djelomično i napravili).
Ništavnost ne proglašava koncern, ne proglašava ga članica koncerna, ne proglašavaš ga ti, ne proglašava ga vlada ni sabor, neto netko drugi, ako za to ima elemenata.
Je, je nitko ništa ne proglašava. Valjda to čini izvanredni povjerenik, samo sto to on neće jer ne može sakupiti potpise za to odnosno za revidirana izvješća.
Kako sada stvari stoje, ukoliko povjerenik ne razvrsta vjerovnike u dodatne skupine i pravičnije ne raspodjeli teret dugova prema njima, nagodba neće uspjeti pa čak iako jedna skupina vjerovnika ima dovoljnu većinu za njezino sklapanje. Naime, sud može po sili zakona prekinuti nagodbu i pokrenuti stečaj ukoliko ocijeni da nagodba ima bitne nedostatke koji se u zadanim rokovima ne daju otkloniti.
Cl. 43, stavak 16 Lex Agrokora
16) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe:
1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika, osim ako se ti nedostatci mogu otkloniti ili
2. ako je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način.
Sud je jučer dao izvanrednom povjereniku žuti karton. Treba citati izmedju redova.
@zoki
nije rekao sto znaci pravilno knjiziti, ali je rekao u par navrata kako SE NE SMIJU knjiziti, odnosno što je protuzakonito. Inace, jucer onaj odvjetnik Ljubenko u emisiji otvoreno je trkeljao o tim jamstvima i kako je njemu to sa pravnog stajalista jasno ko dan. Po njemu uopce nije pitanje da li i kako knjiziti jamstva s jedne strane i naravno po njemu su valjana, mora da je on jedan od onih koji daje savjete Perušku i ekipi, dok s druge nitko ne postavlja pravo pitanje a to je ono o protucinidbi i pitanje ograničenja.
To što Ljubenko priča je posljedica iskrivljenog i ne logičkog razmišljanja.
Jamstva ako je i postojao neki zakonski okvir po kojem su se mogla knjižiti sada ga više s Lex Agrokor NEMA.
Drugim riječima ona se ISKNJIŽAVAJU a nikako da se knjiže.
Razlog je što se vjerovnici naplaćuju iz imovine Agrokora pa mi nije logično da npr LEDO jamči Sberbanku!
To bi bilo krajnje ludilo.
Osim toga razlog je i u činjenici da je Ramljak priznao jamcima pravo na protučinidbu i to nije osporeno.
Stoga su jamstva neutralna u čitavoj priči i treba ih isknjižiti iz nečijih glava.
Pa ni on ne proglašava, jer uzima trenutno izdana sredstva osiguranja u obliku jamstva kao valjana, a što drugo i može, nije on sud.
Ono što želim reći je da se varate da ako se tvrtke prepuste tržištu da se nekim čudim izdana sredstva osiguranja nekim čudom brišu, postanu nepostojeća. Čak i ako ih tvrtke “ne proknjiže” .
Ne znam zašto se misli da bi stečaj bio neko povoljnije rješenje? Kao da se u stečaju smanjuju dugovi i povećava imovina, samo tako. Ne, sve ostaje isto, opet treba ići neka vrsta raspodjele, otpisivanja, dogovaranja i pregovaranja. Vjerovnici će biti u sličnoj poziciji, samo što vrijeme ide i mijenjaju neizvjesnost za kakav takav plan koji sada postoji. Koliko je to realno, ne znam.
Ne vjerujem da ova država uopće ima stečjanih upravitelja koji mogu voditi stečajni proces te veličine …
Poznavajući neke stečajne, ova trenutna otimačina i plaćanja raznoraznim savjetnicima bi se nakon nihovog “rada” činila kao sitniš.
Za neke vjerovnike bi stečaj bio mnogo povoljnije rješenje. Konkretno za Franck i Adris.
Društva su solventna i ne postoji udar na likvidnost koji bi ugrozio nastavak njihovog poslovanja. Dakle, Agrokor ide u stečaj. Ovisna društva nužno ne idu s njime. Roll-up se da refinancirati. Vjerujem da za zdravi dio grupe postoji i interes i kapital da ih se očuva i da oni nastave poslovanje.
Opetativne kompanije su i objekti Lex Agrokora ali su istovremeno i SUBJEKTI u nagodbi jer imaju POTRAŽIVANJA i međusobno ali i prema matici u vidu protučinidbe koja nije osporena na sudu.
Nije ovdje dakle pitanje hoće li se knjižiti jamstva nego tko će u Agrokoru kao matici osigurati protučinidbu operativnoj kompaniji.
Tko će dakle s druge strani potpisati u Agrokoru.
Sud je već ODLUČIO kakva treba biti nagodba jer se sve da isčitati iz Zaključka od neki dan.
A jamstva su petiferna stvar od onoga trenutka kada su priznata kao uvjetna tražbina.
I kada je priznato pravo na protučinidbu.
Ja bih proknjizio to bez pol frke ali uz uvjet Sberbankove bankarske garancije na prvi poziv.
Pa bilo to i 10 milijardi kuna.
Mene ovdje ne čude mali neuki dioničari što su zaglavili. Više me čudi što su ovdje zaglavili iskusniji. Navest ću samo gos. Purka jer se sada on za nešto bori i iščuđava.
Purko nije očito zaglavio na taj način. On je, kada malo gledam unatrag tijek događaja, očito imao neke poslovne odnose sa Agramovim sustavom i onda je u nekom prebijanju morao prihvatiti dionice iz Agrokorova sustava. Kako ovdje nitko ne zna što, kako i po kojoj cijeni, možemo samo nagađati njegove motive. Možda je i dobio po nekoj bagateli pa se sada bori ne povrat nekog svog ulaganja na ovaj način.
Zato i tvrdim cijelo vrijeme da je potpuno pogrešno vjerovati nekome poput njega ili bilo kojem interesno vezanog, ne zato jer su svi oni nešto zločesti, zli prevaranti, nego zato jer imaju svoje novčane interese, i kada ih ostvare više ih nećete vidjeti. Oni se ne bore za nikog, osim za sebe. To što su ostali mali dioničari u ovom trenutku u istome čamcu, je slučajnost.
Da je Purkov interes da nagodba prođe kakva je sada predložena, on bi istim žarom drukao za nju, bez brige budi.
[/quote]
Da si bio na predstavljanju alternativnog plana udruge, saznao bi nesto vise o Purku i njegovim udjelima i o onome što če učiniti s istima u slučaju eventualn zarade, ovako samo trkeljas.
To što Kolakušić govori o jamstvima nema neke posebne veze i promašeno je skroz.
Uopće nije bit u tome što i kako knjižiti, to je potpuno pogrešno viđenje stvari. Jedino važno u svemu ovome je (govorimo o scenariju da ne bude nagodbe i da se tvrtke prepuste tržištu) da li vjerovnici mogu dati jamstva na naplatu i sa time je stvar gotova, računi su blokirani i idemo u pred(stečaj), kako ko. Mada mi nemamo uvid u sva ostala sredstva osiguranja, vjerojatno povlačenje jamstva neće biti ni potrebna jer će svi pokušavi povuči što više para koje se skupilo na računima u godinu i nešto dana, pa onda što bude bude.
Polazite od pogrešne činjenica (kao i Kolakušić) da knjiženje ili neknjiženje ili način knjiženja jamstva utječe na to da ih vjerovnici mogu povuči za naplatiti se. A ne utječu, to je potpuno irelevantno.
Kolakušić bi to trebao znati, i meni je potpuno nepojmljivo kako čovjek kojemu je to struka ne razumije temeljne stvari. On je u svojoj glavi očito izjednačio knjiženje sa sudskom presudom. Nonsens.
Naplata jamstava bez sudskog spora je nemoguća. Jamstvo nije bankarska garancija pa da se možete ušetati u banku i reći daj mi onoliko novaca koliko ovdje piše. Možda vam to nije struka kao Kolakušiću ali zaista mislim da bi to trebali znati prije nego pišete takve stvari. Lp