Zanemariviši gore navedene argumente, jamstva su svakako pobojna prema Zakonu o obveznim odnosima jer je jedna strana (jamac) dovedena u stanje zablude čime je ostvaren uvjet iz članka 284. Zakona o obveznim odnosima (prijevara). Pri tome se zabluda sastoji u lažnom prikazivanju materijalnog stanja Agrokora (glavnog dužnika) što je odlučujući element pri potppisivanju ugovora. Po meni rok za pobojnost teče od sazanja za prijevaru, odnosno, od objave ispravljenih bilanci (kraj rujna 2017) pri čemu treba uzeti u obzir i objektivni rok zastar od 3 godine od sklapanja ugovora.

Članak 284. Zakona o obveznim odnosima
(1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna.

Članak 335. Zakona o obveznim odnosima
(1) Pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile.
(2) To pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.

…nemojte se ljutiti, ali mi nećemo dati podatke o sebi …na način na koji biste željeli da pristupimo udruzi…
Podržavamo Vas.

sad cemo vidjeti cija mama crnu vunu prede.
ž