Nažalost ti ne mogu reći tko je iza Skrbničkog, no definitivno se ne radi o Agrokoru.

Čul sam ne mrem reć od koga da su izašli sa novom sortom vinčeka. Naime ni baš nova sorta. Prije se zval direktor a sad ide pod brand MANAGER. Al fino je vino. Morate malo spiti.

A što se dionice tiče poglejte vrh stranice: Pa opala je 4%.

al, kaj nam pak moreju !!!

Pobrkao si očito nešto. I nemoj se truditi furat kajkavštinu jer ti ne ide [smiley1]

ADRIAN HORVAT, UPRAVITELJ RJ VINOGRADARSKA PROIZVODNJA “AGROMEĐIMURJA”
Tko sad nema dobro vino,

neće ga imati nikad!

Nakon što su prva mlada ovogodišnja vina stabilizirana, mnogi znalci slažu se u ocjeni: za vinogradare – vinare godina je bila dobra, baš blagonaklona, vinčeka su “klasa A1”.
No za stručnu procjenu ovogodišnje berbe i mogućnosti koje je urod grožđa pružio umješnim podrumarima, pitali smo agronoma Adriana Horvata, upravitelja štrigovske RJ Vinogradarska proizvodnja “Agromeđimurja”. On se također slaže s ocjenom da se vinogradari ne trebaju žaliti na godinu:

– Godina, koja je sada za vinogradare i vinare već iza nas, jedna je od boljih godina. Zapravo možemo biti sretni jer prethodne dvije godine su nas dosta izmučile, ali sada stvarno možemo od srca reći da je u podrumima, bačvama, cisternama i tankovima međimurskih vinogradara i vinara vjerojatno jedna od onih godina kakve si možemo samo poželjeti.

Naime, već početkom berbe ustanovili smo dosta visoke šećere u grožđu, a bile su i nešto povišene kiseline, što je inače neuobičajeno. Mnogo sunca i topline u lipnju i srpnju, kada su grožđe i listovi skupili mnogo sunčeve energije potrebne za kasnije transformacije u šećere pratio je razmjerno hladni i kišoviti kolovoz koji je zaustavio degradaciju kiselina. To je bio znak da se još malo mora pričekati s početkom berbi. Stara izreka kaže – grožđe nikad nije dovoljno zrelo! Pa ako vrijeme služi, trebalo je imati strpljenja i ne žuriti. Ove godine, to nam nije bio problem. Nakon dvije jeseni koje nam baš i nisu omogućile ostavljanje grožđa za predikatne berbe, klimatske prilike u vinogradu za predikate bile su ove godine više nego povoljne. Sunčano i toplo krajem rujna za nakupljanje šećera u bobicama, jutarnje magle i pokoji mraz početkom listopada za lagano širenje plemenitog oblika botritisa, a zatim nekoliko sunčanih dana s jakim južnim vjetrovima pridonijeli su prosušivanju bobica. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo ponovno uspjeli pokazati kako i naše, međimursko vinogorje, može davati izuzetno lijepa predikatna ili desertna vina, kao što to mogu Sauternes u Francuskoj, Mosel kraj Rajne, ili Tokaj u Mađarskoj.

Zadovoljni smo i količinama predikata jer naš je stav – u Agromeđimurju – bio oduvijek: proizvesti predikat ne zato da bi za par litara dobili medalju, već zato da ga možemo ponuditi tržištu.

Nakon izbora najboljih grozdova, obavili smo i berbu ostalog grožđa na tablama vinograda i gotovo uvijek dobili izuzetno lijepi mošt, upravo predestiniran za najbolje butelje berbe 2006. Na kraju, riječ dvije o sorti koju ne smijemo zaboraviti: moslavac – šipon. Ovo je sorta koja je ostala samo u tri malene lokacije na cijelome svijetu. Jedna od njih je i Međimurje. To je sorta koja može dati jako puno, ali uz manji urod i dobar položaj i jako kvalitetno vino. Dokaz tome je i moslavac ubran početkom studenog s 85 do 95 Oe šećera. Kad još dodamo da su najnovija genetska istraživanja potvrdila da je upravo on “djed” mnogim chardonnayima, pinotima – onda nam ostaje samo da od njega proizvodimo najbolje i pozovemo Francuze da se uvjere odakle je zapravo potekla njihova kvaliteta.

Istina, kroz studeni bilo je malo problema zbog neuobičajeno toplog vremena zbog čega se vino polaganije stabliziralo i bistrilo, a više šećera i više kiselina moralo je dati ipak super vina. Tko sad nije odnjegovao dobro vino, nikad ni neće. Važno je, međutim, ne žuriti na tržište, ne prerano flaširati da se ne pojavi iz bogatijih vina talog u bocama, treba putiti vino da sazri, neka ima aromu, okus, boju, gustoću… Sad je važno i strpljenje u podrumu.

MEDALJE ŠTRIGOVSKOG PODRUMA
Korpa zlata

Na sajmovima vina koji uživaju nesumnjiv ugled među znalcima vinske kapljice, štrigovski podrumari “Agromeđimurja” mogu se pohvaliti s osvojenom “korpom zlata” za kvalitetu vina koja su odnjegovali. Primjerice, na sjamu u Gornjoj Radgoni (čuveni “Pomurski sejem”) uzeli su šampionsku titulu za sauvignon u kategoriji poluslatkih vina, u Zagrebu na “Vinoviti” dobili su dije zlatne i jednu srebrnu medalju, u Splitu jedno veliku zlatnu medalju i jednu zlatnu, u Zelini su uzeli više zlatnih medalja i nešto srebra… Što će tek biti za berbu 2006. godine?

Evo i izvadak iz zapisnika sa ovogodišnjeg sajma u Radgoni:

Šampion za aromatično polsladko belo vino
katerega koncentracija reducirajočih sladkorjev presega največjo dovoljeno koncentracijo polsuhega vina, vendar ne presega 45 g/l, ne glede na letnik (skupina IV-A/28):

Sauvignon IZ 1998
Šifra vzorca: 4627, ocena 89,33 – Hrvaška
Pridelovalec: Agromeđimurje d.d. Podrum Štrigova, Štrigova 71 4312 Štrigova, Hrvaška

Koliko čujem danas je Fima opet skinula lijepu količinu. Kupnja polako jača, a potencijal ove dionice je ogroman.

Danas se izgleda nastavlja ista priča ko i jučer. Zadnja cijena je trenutno na 2350 kn. kupnja na 2300 je prilično ojačala…

Stvarno nešto ne valja u firmici ( po hrvatskim vrijednostima ) kada su plaće redovne, a prodavači u vinoteci imaju cca 6000 kn.[smiley2]
Treba ići putevima k……, g……, t ….. i inih maloprodaja![smiley1]
Ove godine počastit ćemo se s vrhunskim predikatnim vinima![smiley9]

Ova dionica je moj adut za 2007. godinu

I kojih razloga?

1. Izuzetno jak financijski potencijal
2. Perspektiva (poljoprivreda)
3. Potcijenjenost (BV)
4. Mogućnost preuzimanja
5. Mali broj dionica (obratiti pažnju na količinu u trezoru)
6. Likvidnost
7. Vlasnici (Fima)

Ne vidim razlog da ne raste nakon što Fima ne prikupi željenu količinu (ako već nije)

Pozdrav!

Yokozuna

odlična analiza kolega, ova dionica je zasigurno jedna od najboljih kupnji među likvidnim dionicama

Kada bi se radila revalorizacija mat. imovine realni BV je puno veći od trenutnog s tim da je koeficijent zaduženosti manji od 10% što je daleko ispod prosjeka sektora što govori da imaju velik potencijal zaduživanja za razne projekte.
Za Žito bi bilo bolje da ganjaju ovu firmu umjesto Vupika koji ima ogromne dugove, a manju voćarsku, vinogradarsku proizvodnju dok je svinjogojska proizvodnja neznatno veća.
Meni je jako važno da je predsjednik NO među vodećim dioničarima (ima 1.242 dionica) kao i ostali članovi NO i uprave jer oni su sigurno najbolje upućeni u potencijale i vrijednost tvrtke.

Zanimljiva opažanja i informacije.

Hvala!