Prvi kvartal u plusu, jako dobro, što će tek biti do kraja godine…
Složio bi se s većinom StatusQuo iako je ovdje istina negdje između. Pretpostavljam da je Vauvau među onima koji su duže bili unutra i čekalo se otključavanje te stalne podcjenjenosti, pa te s vremenom sve to počne živcirati, ali pod time ne mislim ništa loše Vauvau (ako sam uopće u pravu) jer je osim ove usporedbe s Agrokorom većina točna.
Stvarno je nevjerojatna ova brojka od 1,1 mlrd, ne piše nigdje Agrokor ali prema napisanome nema niti tko drugi biti. Zadnji put kada sam bio na njihovoj skupštini prije 5-6 godina izloženost Agrokoru je bila oko 50-60 milijuna eur (njihove riječi), ali tada je još TDR bio u priči i taj se dug odnosio uglavnom za isporučene a nenaplaćene cigarete te je potraživanje pretovreno u neku vrstu pozajmice, ako se ne varam po kamati od 10%. Ali 1,1 mlrd čiste pozajmice stvarno dokazuje da je ovdje bilo puno ljudi koji su bili puno luđi i puno neracionalniji od Tode.
Ono što mi se također ne sviđa je Cromaris, mislim da je to priča gdje su povrati prespori, i iako je teško s njihovom imovinom diverzificrati se na ovako mlaom tržištu svejedno su trebali pronaći nešto bolje. Maistra mi je nekako neutralna priča iako daleko bolja (previše uloženo u destinaciju i skupi capex što opet produžuje povrate), dok kod CROS-a svaki novi izvještaj pokazuje da je to pun pogodak. Samo da te planirane akvizicije u regiji ne potraju još 10 godina, inače će i tu biti veliki oportunitetni trošak. Kada to slože neto dobit će sigurno biti veća nego prije s TDR-om ali već sada je jasna tendencija smanjivanja povrata na kapital.
Da imam dionice otišao bi i na ovu GS, ima ovdje svakakvih pitanja koja im treba postaviti, zanimljivo bi bilo čuti i kakva su osiguranja uzeli za tolike pozajmice. U tom kontekstu, trenutni MCAP Leda je 1,18 mlrd, a Jamnice 1,21 mlrd.
Od tih 1.16 miljardi, iz Cros izvjesca je navedeno da na njega otpada 170 miljuna koju su osigurani zaloznim pravom na nekretninama (stranica 76), znaci ostaje na adris bez crosa 990 miljuna, za pretpostavit je da neki mali dio otpada na potrazivanja cromarisa od prodaje ali to je vjerovatno nesto zanemarivo.
Sad pitanje je kako je tih 990 miljuna osigurano, s obzirom da se radi o kreditu pretpostavljam da su neku vrstu osiguranja napravili. Koliko god ta pozajmica nije s pravilima njihovog konzervativnog upravljanja kao sta kazete taj dug je ocito radi veze tdr i agrokora na neki nacin bio neizbjezan samo pitanje je da li je trebao biti toliki, sad je kasno za preispitivanje tu je, jedina dobra stvar je s dionicarske strane je da se taj dogadjaj nece pretjerano odrazit na cijenu dionice jer u cijenu dionice nije ugradjena sama vrijenodost novca koji imaju, pa onda i potencijalno smanjenje istog prakticki nece nista puno prominit na trenutnu valuaciju.
Izvješće nije uspjelo podić cijenu, izgleda da je prodavačima veći teret zajam Agrokoru nego rezultat.
Je, a inače je naše tržište jako efikasno pa se sve odigra u sekundi.
Trenutno je trziste u negativnom trendu tako da je tesko postic neki moment za dizanje cijene.
stranica 76, iako je presmiješno da ne napišu Agrokor nego određeni partner. A još gore je da se to sve odvija u CROS gdje je Država i dalje vlasnik 30%. Jako odgovorno upravljanje imovinom i bilo bi baš zanimljivo čuti što kažu dva predstavnika Države u NO o tome (teoretski, Država je dala Agrokoru 0,3 * 170,61 = 51,18 mil kuna).
Iz tog izvještaja mi je čak tragičnija tablica ispod koja govori o koncentraciji u RH obveznicama, po tom pitanju je SavaRe daleko daleko kvalitetnija.
@Status Quo
Nisam siguran da li sam dobro shvatio, mislite da Adris još uvijek potražuje dio ovog iznosa od od Agrokora na račun tih cigareta?
Mislim da je ta priča završila kada je BAT prenio 16% Tiska na sebe.
Ostalo se slažem, Cromaris je u ovoj priči financijski zanemariv a ionako nije na burzi. Da li će se odraziti ili ne na valuaciju tek ćemo vidjeti, prilično je važno kakvi su kolaterali te da li će se i koliko otpisivati. U svakom slučaju pretjeran i kompletno iracionalan rizik toliko se izložiti.
…pa moraju zbog zakona biti transparentni
@Investimir
stranica 76, iako je presmiješno da ne napišu Agrokor nego određeni partner. A još gore je da se to sve odvija u CROS gdje je Država i dalje vlasnik 30%. Jako odgovorno upravljanje imovinom i bilo bi baš zanimljivo čuti što kažu dva predstavnika Države u NO o tome (teoretski, Država je dala Agrokoru 0,3 * 170,61 = 51,18 mil kuna).
Iz tog izvještaja mi je čak tragičnija tablica ispod koja govori o koncentraciji u RH obveznicama, po tom pitanju je SavaRe daleko daleko kvalitetnija.
@Status Quo
Nisam siguran da li sam dobro shvatio, mislite da Adris još uvijek potražuje dio ovog iznosa od od Agrokora na račun tih cigareta?
Mislim da je ta priča završila kada je BAT prenio 16% Tiska na sebe.
Ostalo se slažem, Cromaris je u ovoj priči financijski zanemariv a ionako nije na burzi. Da li će se odraziti ili ne na valuaciju tek ćemo vidjeti, prilično je važno kakvi su kolaterali te da li će se i koliko otpisivati. U svakom slučaju pretjeran i kompletno iracionalan rizik toliko se izložiti.
ako drzava moze dati iz hbora, može i iz cros. drzava sve moze
puno para i malo para – kako se uzme – jedna godišnja zarada. i sami kazete da je cros najpropulzivniji, bez obzira na ovu dubiozu
ROVINJ – U prvom tromjesečju 2017. godine ukupni prihodi Adris grupe iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je za 14 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.
Ostvareni poslovni prihodi iznose 918 milijuna kuna i veći su za tri posto. Neto dobit je, unatoč izraženoj sezonalnosti turističkog dijela poslovanja, pozitivna i iznosi 9 milijuna kuna što, u usporedbi s prošlom godinom kada je ostvaren negativan rezultat od 90 milijuna kuna, predstavlja snažan rast.
U turističkom dijelu Grupe trenutni booking je, u usporedbi s prošlogodišnjim, bolji za osam posto. Turistički dio Grupe intenzivno investira u obnovu i povećanje kvalitete postojećih proizvoda. Dovršena je potpuna rekonstrukcija smještajnog dijela hotela Eden, vrijedna 60 milijuna kuna. Također, nastavlja se izgradnja novog hotela Park, ključnog proizvoda u procesu zaokruživanja vrhunske hotelske ponude u Rovinju. I u ovoj godini Maistra ulaže znatna sredstva u kampove. Najvećim dijelom investicije obuhvaćaju ulaganje u prateću infrastrukturu, uređenje novih i podizanje kvalitete postojećih parcela, te podizanje kvalitete zajedničkih sadržaja kampova. Ukupna planirana ulaganja u 2017. godini iznose 450 milijuna kuna.
Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. ostvario prodaju od 1.353 tone, što je za osam posto manje nego u prva tri mjeseca prošle godine. Na dinamiku prodaje u prvom tromjesečju znatnije je utjecao raspored uskrsnih blagdana. Trendovi pak u travnju i prognoze za prvi dio godine ukazuju na daljnji rast prodaje i prihoda. Cromaris je u Italiji pozicioniran za 25-50 posto iznad prosječne tržišne cijene. Proizvodi visoke dodane vrijednosti, prije svega svježa očišćena i pakirana riba, dostigli su gotovo četvrtinu udjela u ukupnoj prodaji. To je dio strategije tvrtke usmjerene na proizvode veće dodane vrijednosti.
Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. godine ostvario neto dobit od 1,8 milijuna kuna, što je 1,5 milijun kuna više u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Cromaris 80 posto svojih proizvoda izvozi na zahtjevna europska tržišta.
Croatia osiguranje i nadalje ima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu s ukupnim udjelom od 34,5 posto. Zadržava vodstvo u segmentima životnih i neživotnih osiguranja. Ostvarena je ukupna bruto zaračunata premija Croatia osiguranje grupe u Hrvatskoj u iznosu od 905 milijuna kuna, što je na prošlogodišnjoj razini i unatoč ciljanoj optimalizaciji te smanjenju dijela portfelja. Bruto zaračunata premija na razini Grupe iznosi 1.019 milijuna kuna i jedan posto je veća od prošlogodišnje.
U prvom tromjesečju 2017. godine grupa Croatia osiguranje ostvarila je neto dobit od 67,8 milijuna kuna, što predstavlja rast od 71 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Dosadašnje restrukturiranje donijelo je poboljšanje rezultata, a fokus je i dalje na optimalizaciji prodajnog portfelja, rastu troškovne efikasnosti, kako u području upravljanja štetama, tako i u smanjenju troškova potpornih funkcija. Preustroj i prilagodba prodajne organizacije tržišnim segmentima te digitalizacija procesa pridonijeli su rastu operativne učinkovitosti. Unaprijeđen je model upravljanja cijenama, a uvedeni su i novi proizvodi prilagođeni potrebama i najzahtjevnijih