Ono sto kolega Babo dobro kaze je da obzirom na njezinu prirodu (slicnost obveznici), povlastena dionica ima premalen prinos i tu se u svakom slucaju slazem. No obzirom da je ovo Hrvatska, i na tom malom prinosu treba biti zahvalan.
Ima bolji prinos nego -R. U takvom primjeru, dionice općenito su kao obveznice, samo imaju pravo glasa.
U slučaju likvidacije, jel ide zarada od imovine i povlaštenim dioničarima ili samo redovnim?
Ima li još koja razlika -P i -R osim u pravu glasa?
U slučaju likvidacije imovina ide svim dioničarima ukoliko su redovne i povlaštene dionice jednako nominirane odnosno nose isti dio ukupnog kapitala, no navedi mi ijedno društvo koje je u Hrvatskoj na taj način likvidirano da je imovina podijeljena dioničarima?
Dakle, govorimo samo o hipotetskoj mogućnosti. Ako Adris propadne, propast će i njegov kapital. Ja ne ulazim u to da je povlaštena dionica skupa, nego tvrdim da je redovna jeftina obzirom na prava koja ima.
A možete se vi tu svi skupa loviti za slamku spasa, al redovna je osnov te kompanije, povlaštena je samo odraz likvidnosti i trenutne intencije fondova da svojim dioničarima osiguraju kratkoročan prinos.
U promišljanju vrijednosti, tvoj “samo i osim” ti ne pali… jer ponavljam, s manje od tri milijarde kuna po trenutnim tržišnim cijenama moguće je ovladati cijelom kompanijom i njezinim kapitalom. Teoretski moguće, al u tom kontekstu treba razmišljati o povlaštenoj dionici i očito iscrpljenim mogućnostima za njezin daljnji rast općenito, a pogotovo nauštrb redovne.
U promišljanju vrijednosti, tvoj “samo i osim” ti ne pali… jer ponavljam, s manje od tri milijarde kuna po trenutnim tržišnim cijenama moguće je ovladati cijelom kompanijom i njezinim kapitalom
Pa je li mi možeš odgovoriti na pitanje na koji način će neko od kontrole zaraditi? Što netko ima od glasova na skupštini u vidu ZARADE? Što se dobiva “ovladavanjem cijelom kompanijom i njezinim kapitalom”? Kako netko od toga ZARADI! To me zanima. Jako jednostavno. Možeš li mi odgovoriti?
Kresso gle, mislim da se Babo fiksirao na tu povlastenu dionicu jer temelji stav na “preferred stock” kakve se izdaju u Americi. U Americi povlastene dionice stvarno jesu neka vrsta obveznice, kod izdavanja Izdavatelj u prospektu specificira neki fiksni dividendni prinos i taj prinos ne ide iznad toga. Najcesca vrsta su “kumulativne” povlastene dionice kod kojih Izdavatelj garantira eventualni prinos u nekom duzem razdoblju a ne na godisnjoj razini – recimo ako kompanija uleti u probleme pa dvije godine ne isplati dividendu, onda trecu isplati i ove dvije zakasnjele. Dakle struktura je stvarno slicna obveznici po rizicnosti. Takodjer, one rijetko apreciraju zbog icega drugo osim pada kamatnih stopa.
Evo konkretan izmisljeni primjer u Americi, firma izdaje 100 dionica P-A i 100 dionica R-A. Za P-A u Prospektu garantira 5% prinos na nominalu, dakle 5 kn po dionici + zastita od inflacije. Firma dogodine ostvari 200 kn ukupne dobiti i odluci sve isplatiti u dividendi, znaci isplati 5*100 = 500 kn povlastenim dionicarima i 15 kn (ostatak od dobiti sto je 1500 kn na 100 dionica R-serije) dividende vlasnicima R serije. Isti scenarij da ostvari milijardu kuna dobiti. Ali ako ostvari 500 kn dobiti, sve ide vlasnicima P-A. Vlasnici R-A dobivaju nula.
Kad sam ti to sve rekao, onda ti je jasno da Adrisova P-A nije nista slicno takvoj vrsti dionica iz osnovnog razloga sto NE garantira prinos. Adris je razdvojio rodove iz straha od preuzimanja, ne da bi dokapitalizirao firmu izdanjem P serije sto je najcesci slucaj vani. Dakle da zakljucim, dok god je diskonta (a uvijek ce ga biti), P serija ce nositi veci prinos ali to ne znaci da je omjer rizik/prinos skroz primjeren.
U promišljanju vrijednosti, tvoj “samo i osim” ti ne pali…
Kod dionica sve je tako j… logično! Nema ništa apstraktno… NIšta ne “pali”, nego sve ima svoje zašto i zato. I zato je jednostavno pitanje što neko ima od ovladavanja kompanijom. Pa nismo djeca pa da onda taj netko je sretan jer je sad on šef…
Ti govoriš apstraktno. Kao, zanemaruješ likvidaciju jer nijedno društvo nije likvidirano već ako se bude likvidiralo, kapitala neće biti. Slažem se. Ali, kažem, samo je razlika u glasovima.
I reci mi, koja je razlika izmedu osobe A koja kupi kupi 1000 -R od osobe koja kupi 1000 -P? OK, ovaj od 1000 -R ima 1000 glasova. To je 0,1% glasova. Što toj osobi A znači tih 0,1% glasova? Oće li s tim promjeniti išta na skupštini?
Nominalni prinos je isti. Relativni je različiti. Al što to znači povijesno gledano, ako baš hoćete. Kada je cijena povlaštene dionice bila 350 ili 380 kuna, prinos je iznosio 4,29 odnosno 3,95%. Na cijeni od 500 kuna je 3%. Istodobno, redovna je na 500 također nosila taj prinos, a sada je on 2,54%. Pitam, da li razlika u prinosu koji je za obje dionice zanemariv (više yielda državni bond) opravdava razliku u cijeni ove dvije dionice, kao i dinamika njihova kretanja.
Ako ćemo povijesno, koliki su bili dividendni prinosi 2015-te? Izjava da više yielda državni bond je teža kategorija neznanja ako uzmete u obzir rast cijene dionica (što naravno trebate).
Samo da razjasnim gore napisano, u onom primjeru nominala P i R serije je 100 kn. Dakle maksimalni prinos je 5 kn po dionici, koliko god firma zaradila
Kresso gle, mislim da se Babo fiksirao na tu povlastenu dionicu jer temelji stav na “preferred stock” kakve se izdaju u Americi. U Americi povlastene dionice stvarno jesu neka vrsta obveznice, kod izdavanja Izdavatelj u prospektu specificira neki fiksni dividendni prinos i taj prinos ne ide iznad toga. Najcesca vrsta su “kumulativne” povlastene dionice kod kojih Izdavatelj garantira eventualni prinos u nekom duzem razdoblju a ne na godisnjoj razini – recimo ako kompanija uleti u probleme pa dvije godine ne isplati dividendu, onda trecu isplati i ove dvije zakasnjele. Dakle struktura je stvarno slicna obveznici po rizicnosti. Takodjer, one rijetko apreciraju zbog icega drugo osim pada kamatnih stopa.
Evo konkretan izmisljeni primjer u Americi, firma izdaje 100 dionica P-A i 100 dionica R-A. Za P-A u Prospektu garantira 5% prinos na nominalu, dakle 5 kn po dionici + zastita od inflacije. Firma dogodine ostvari 200 kn ukupne dobiti i odluci sve isplatiti u dividendi, znaci isplati 5*100 = 500 kn povlastenim dionicarima i 15 kn (ostatak od dobiti sto je 1500 kn na 100 dionica R-serije) dividende vlasnicima R serije. Isti scenarij da ostvari milijardu kuna dobiti. Ali ako ostvari 500 kn dobiti, sve ide vlasnicima P-A. Vlasnici R-A dobivaju nula.
Kad sam ti to sve rekao, onda ti je jasno da Adrisova P-A nije nista slicno takvoj vrsti dionica iz osnovnog razloga sto NE garantira prinos. Adris je razdvojio rodove iz straha od preuzimanja, ne da bi dokapitalizirao firmu izdanjem P serije sto je najcesci slucaj vani. Dakle da zakljucim, dok god je diskonta (a uvijek ce ga biti), P serija ce nositi veci prinos ali to ne znaci da je omjer rizik/prinos skroz primjeren.
Naravno, shvaćam ja. Ne vjerujem da misli uopće na to. Nego ovaj naš mentalitet da je “ovladati kompanijom” cilj. Ono, bit direktor i imat direktorsku plaću.
Ono što ja želim reći je da taj koji bude eventualno želio Adris, ako stekne 50% -R po 700 znači da cijeni Adris po odredenoj valuaciji p/e, ev/ebitda i sl…. Dakle, on to gleda. Ako hoće preuzet Adris i koristan mu je po toj valuaciji, on će gledat da prikupi čim više po toj valuaciji ne zato jer mu je to OBAVEZA, nego zato jer želi. I kupit će sve što mu se nudi.
Znam ja da to ti kuzis. I hvala na primjeru iz Amerike. Al htio sam da odgovorima na moja pitanja pokaze sto misli…
I bas to, crobiz, kod nas nema razlike imao ti 1000 -P ili 1000 -R osim čisto ŠPEKULANTSKI! Jer tih 0,1% glasova ti ništa ne znači. Ako oćeš ić na skupštinu kupiš 1 -R i ni po čemu se na toj skupštini ne razlikuješ od onog koji ima 1000 -R. Osim što si svojih 999 ostalih kupio 20% jeftinije!
http://www.mojedionice.com/trg/IzvDionicariPromjeneSve.aspx?idNac=2&idDCar=2996
ovdje još treba dodati i atplovidbu kojoj je adris na 1.mjestu
ovaj mi ADRIS liči na neki obveznički fond
Ali gospodo nitko da prokomentira proboj od 500 kn ,sada smo na novom ATH!