@ Plavi
Zar nije TDZ od prošle godine u 100% vlasništvu Adrisa i u konsolidaciji grupe? Gdje se tu pojavljuje nova vrijednost za koju nismo prije znali a koja bi mogla biti okidač za neku dividendu, kada kompanije kompletno psolovanje ostvaruje unutar Adrisa?
Imovina društva je:
Dugoročna – 257 milijuna koji se odnose na novu zgradu u Zagrebu kod zapadnog kolodvora
Kratkoročna – 990 milijuna koji su pozajmica Adrisu po kamati 4%, ta kamata je ujedno i jedini prihod
Plus nešto sa strane, ali malo i zanemarivo, ove dviej stavke su 98,66% aktive
@ Plavi
Zar nije TDZ od prošle godine u 100% vlasništvu Adrisa i u konsolidaciji grupe? Gdje se tu pojavljuje nova vrijednost za koju nismo prije znali a koja bi mogla biti okidač za neku dividendu, kada kompanije kompletno psolovanje ostvaruje unutar Adrisa?
Imovina društva je:
Dugoročna – 257 milijuna koji se odnose na novu zgradu u Zagrebu kod zapadnog kolodvora
Kratkoročna – 990 milijuna koji su pozajmica Adrisu po kamati 4%, ta kamata je ujedno i jedini prihod
Plus nešto sa strane, ali malo i zanemarivo, ove dviej stavke su 98,66% aktive
Je u konsolidaciji, ali nije u matici. A kolegica lanica nagađa da bi možda ta kratkoročna imovina koja je sada u matici, mogla ići za dividendu, jer dividenda se isplaćuje iz matice.
A sada je matica bitno ” bogatija “.
lp
Po čemu je bogatija, zar nisu potraživanja TDZ-a obveza matice? Pa je ukupni efekt te priče, odnosno glavnica 0?
Da ne idemo u detalje što na račun poništavanja te pozajmice kroz pripajanje ubuduće znači da nema dobiti i plaćanja poreza koji je ovdje bio relativno visok s obzirom na nedostatak troškova.
Po čemu je bogatija, zar nisu potraživanja TDZ-a obveza matice? Pa je ukupni efekt te priče, odnosno glavnica 0?
Da ne idemo u detalje što na račun poništavanja te pozajmice kroz pripajanje ubuduće znači da nema dobiti i plaćanja poreza koji je ovdje bio relativno visok s obzirom na nedostatak troškova.
Ukupni efekt za društvo , ako je to tako, je isti, ali se mjenjaju stavke. U nekonsolidiranom te imovine u aktivi / pasivi trenutno nema, a sada će je biti, a to može poslužiti kao osnova za ono što je lanica gore pisala, naravno čisto nagađanje.
Nisam te razumio ovo oko poreza na što si mislio?
lp
Ne želim biti pesimističan, ali u pravnoj državi sa nepristranom Poreznom upravom moglo bi tu biti svega. Ako bi PU izračunala FER vrijednost imovine ( ne poduzeća to je drugačija vrsta procjena) na dan kupnje TDZ-a od strane rovinjske kompanije negdje 1998.-1999. , pokazalo bi se kako su je potplatili ili premalo platili. Ta razlika između stvarne FER vrijednosti danas i one koju su oni tada platili za stjecanje treba biti dodatna porezna osnovica. Znači svakako bi trebali platiti određenu svotu poreza na dobit. Neću komentirati koliko, ali bi PD trebao iznositi više od godišnje dividende koju ADRIS isplaćuje.
Vrijeme će pokazati što će se dogoditi…
Ovaj PBZ-ovac iz Top10 polako skuplja…
Čini se da je štednja građana prilično neelastična na pad kamatnih stopa jer su depoziti i dalje rekordno visoki.. ali određeni dio će se neminovno preliti na burzu – direktno ili putem invest. fondova jer nije baš previše oportuno držati štednju na 1,00% kamatne stope kad su u primjerice boljim mješovitim fondovima godišnji prinosi iznad 5-6% trenutno, a o dioničkim da i ne govorimo…
Mogli bi bar glasati za ADRS za dionicu godine na ZSE !
Mogli bi bar glasati za ADRS za dionicu godine na ZSE !
Taj izbor je bezveze i ničemu ne služi…ali ajde, bar je stavljena povlaštena, a ne redovna 🙂
Bilo bi zanimljivo vidjeti novu ciljanu cijenu naših analitičara za Adris…
Trenutna tržišna kapitalizacija iznosi nekih 8,7 milijardi kuna dok je još tamo krajem 2014-te kolega bloger odokativnom metodom izračunao da Adris vrijedi 10,5 milijardi…. samo što je tada TDR vrednovao sa 3 milijarde a TDR je prodan za 3,75 milijardi, a udio u Maistri je vrednovao sa 1,45 milijardi, a isti taj udio danas vrijedi 2,4 milijarde zbog porasta tržišne kapitalizacije Maistre….znači samo na ove dvije stavke razlika je nekih 1,7 milijardi kuna.
Ovaj PBZ-ovac iz Top10 polako skuplja…
Čini se da je štednja građana prilično neelastična na pad kamatnih stopa jer su depoziti i dalje rekordno visoki.. ali određeni dio će se neminovno preliti na burzu – direktno ili putem invest. fondova jer nije baš previše oportuno držati štednju na 1,00% kamatne stope kad su u primjerice boljim mješovitim fondovima godišnji prinosi iznad 5-6% trenutno, a o dioničkim da i ne govorimo…
da si malo bolje upoznat sa strukturom stednje u RH nebi ti bilo pametno izgovoriti da veliki imaju kamatu oko 1%, to je cesto i 3 puta vise
Ovaj PBZ-ovac iz Top10 polako skuplja…
Čini se da je štednja građana prilično neelastična na pad kamatnih stopa jer su depoziti i dalje rekordno visoki.. ali određeni dio će se neminovno preliti na burzu – direktno ili putem invest. fondova jer nije baš previše oportuno držati štednju na 1,00% kamatne stope kad su u primjerice boljim mješovitim fondovima godišnji prinosi iznad 5-6% trenutno, a o dioničkim da i ne govorimo…
da si malo bolje upoznat sa strukturom stednje u RH nebi ti bilo pametno izgovoriti da veliki imaju kamatu oko 1%, to je cesto i 3 puta vise
[/quote]
A ti si malo bolje upoznat?
Prosvjetli nas!
I sto je to struktura stednje?