bravo cone!!!!
pravi šmeker koji dolazi sa najboljih svjetskih tržišta!?
samo deri po svojoj intuiciji i nemoj se NIČIM OPTEREČIVATI!!!!
sve najbolje i da što prije dođeš do svojih CILJEVA!!!!
:-), ja vam se drzim one recenice: "bolje prvi u selu, nego zadnji u gradu" i igram se po ovoj seoskoj burzi na osnovu balkanskih instikata bez da cekam grahamove multiple i teoriju. I ne biste vjerovali, svasta covjek nadje kad malo ceprka, cjenka se i prebire, kao na placu.
Cromaris: Potpisan ugovor vrijedan 6,8 milijuna eura
„Ovo je dosad najveće pojedinačno ulaganje u kapacitete i tehnologiju za uzgoj bijele ribe u
Hrvatskoj, koje nam, prije svega, otvara mogućnost za svrstavanje meñu najkonkurentnije
proizvoñače bijele ribe na Mediteranu“, izjavio je Krešimir Peroš, direktor proizvodnje
Cromarisa
Zadar/Rovinj, 19. travnja 2010. – Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koji posluje u
sastavu Adris grupe, potpisao je ugovor o nabavi opreme za uzgoj i preradu ribe s
AKVA Group ASA iz Norveške, vodećim svjetskim proizvoñačem tehnologije u
akvakulturi. Realizacija ugovora, u iznosu od 6,8 milijuna eura, predviñena je do
2012. godine.
„Ovo je dosad najveće pojedinačno ulaganje u kapacitete i tehnologiju za uzgoj bijele
ribe u Hrvatskoj, koje nam, prije svega, otvara mogućnost za svrstavanje meñu
najkonkurentnije proizvoñače bijele ribe na Mediteranu. Potpisanim ugovorom
Cromaris će dobiti najmoderniju tehnologiju i tehničku podršku za uzgoj ribe te
ispuniti preduvjete za strateški definiran volumen proizvodnje uz visoku efikasnost“,
izjavio je u povodu potpisivanja ugovora Krešimir Peroš, direktor proizvodnje
Cromarisa.
Isporuke opreme vršit će se za Cromarisova tri uzgajališta ribe – Budava, Košara i
Lamjana. Oprema obuhvaća barže s automatskim sustavom hranjenja za svako
uzgajalište (kapaciteta 320 t), kaveze za uzgoj s mrežama, sustav senzora za
kontrolu hranjenja za svaki kavez, ureñaje za čišćenje mreža u moru te napredni
software (Fishtalk) za praćenje proizvodnje koji objedinjuje sva uzgajališta.
Uz navedena ulaganja, Cromaris planira uložiti ukupno 21 milijun eura kako bi, u
sljedećih pet godina, povećao proizvodnju s 1500 na 5000 tona i tako postao jedan
od vodećih proizvoñača i izvoznika ribe i ribljih prerañevina na Mediteranu.
Tvrtka Cromaris osnovana je u listopadu 2009. godine udruživanjem četiri tvrtke za
uzgoj i preradu ribe u sastavu Adris grupe – Cenmar, Marimirna, Marikultura Istra i
Bisage-Nit. U četiri uzgajališta i mrjestilištu u Ninu proizvodi 60 posto domaćeg
uzgoja orada i brancina te 90 posto ukupno proizvedene riblje mlañi u Hrvatskoj. Više
od 50 posto prodaje ostvaruje u izvozu, a tvrtka je i nositelj certifikata za proizvodnju
ribe, koja je sastavni dio dječje hrane.
Krajem prošle godine, tvrtka je na tržište plasirala novi proizvod, Cromaris – svježa
očišćena bijela riba iz prirodnog uzgoja, brancin i orada vrhunske kvalitete uzgojena
u otvorenom Jadranskom moru i u uvjetima birane prehrane. U tijeku je plasiranje
novog proizvoda Cromarisa – svježi dimljeni i marinirani fileti brancina i orade,
delikatesni fileti koji su pripremljeni za upotrebu i razvijeni u skladu s obilježjima
branda Cromaris.
http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/NSkpbYiZstrrrkAFqhuSEw==.pdf
Lijepo, lijepo! Eto bar nam ovdje sve ide po planu. A uskoro će i sve ostalo! 😉
Dakle da podsjetimo sve prisutne:
– uzmite kalkulator u ruke, i gledajmo što će biti za 5 godina…
– pogledajmo naprije koliki su sada prihodi od riba
– pa uzmimo u obzir da će cijene tada biti "nešto" više (govorili smo zašto: kavko je stanje ponude i potražnje, kakav je problem sa ulovom divlje ribe…; te još dodati i efekat promjene strukture proizvoda ka onima višeg stupnja dorade…!)
– tada uzmimo i količinu jedno 3 puta višu
– pa na to sve skupa povećanje prihoda opalimo i neku maržu dobiti… koja će tada uspjeti postići… (uzeti u obzir i to da rashodi poslovanja po jedinici proizvodnje ne bi trebali rasti niti približno jednakim stopama kao rast cijena krajnjeg proizvoda…)
Zaključak može biti: ulog u marikulturu će se lijepo isplatiti, donositi će visoki povrat – problem je jedino što nam taj ulog nije velik – divno je imati veliki povrat na investiciju, ali nama bi ovdje trebalo veliki broj takvih investicija da dobro alociramo sve što trebamo alocirati jer raspoloživog kapitala za ulaganje je desetke puta više od ovoga što će otići ovdje…
"Što ide odmah u privatizaciju, a što će država zadržati?
— Program je jasan. Odmah idu udjeli manji od 25 posto. Vidjeli ste to u poglavlju "fiskalna politika". Namjerno, jer država uistinu nema ništa pametno raditi s malim paketima u HT-u, Ericssonu i stotinama drugih društava. Treba naći pametan način transparentne prodaje, eventualno u obliku ujedinjenih komadića u posebne fondove.
Izlaskom iz krize stvaraju se uvjeti i za dobro promišljenu postupnu privatizaciju većinskih paketa. Pri tome treba naglasiti da je danas moguće, na sreću, ono što nije bilo prije petnaestak godina – ozbiljno sudjelovanje hrvatskog kapitala u privatizaciji. Ne samo mirovinskih fondova, čiji potencijal raste svakog mjeseca, već i potentnih kompanija i građana"
Naapokon da se netko sjetio domaćeg kapitala!!
Eto, Adris je taj "potentni", sad ćemo vidjeti hoćemo li napokon nešto uspjeti privatizirati.
…..
Nitko ne može reći da će cijena dionice u kratkom roku doći bilo na tih 800 kn ili na bilo koji dio od toga (kao npr. spomenutih 400-500 što je cca. polovica vrijednosti), ali ono što se imamo pravo "nadati" da će dugoročno… cijena doći negdje (bar "na trenutke") negdje približno tadašnjoj intrinizičnoj vrijednosti po dionici (koja će "tada"/za veći broj godina, biti naravno bitno viša nego današnjih cca 800 kn – zato i jesam ovdje jer ne samo što držim današnju vrijednost puno višom od tržišne nego predviđam i njen daljnji rast po dovoljno stopi da moj ukupni dugoročni povrat bude zadovoljavajući). Ali tako precizno definirati te trenutke, sa preciznošću manjom od godine dana, ja držim da je potpuno neosnovano. Takve stvari (rezulate utjecaja tržišnih sila na cijenu) govori možda TA… ali ovdje nisam vidio nikakvu TA nego puke licitacije.
Evo jedne TA obzirom da je nitko ne spominje. Ne znam za tih 800 kuna, al 420 je sasvim realno za očekivat u jednom kraćem vremenskom razdoblju.
Nakon proboja višemjesečnog otpora na 300 kuna i izlaska iz kanala konsolidacije, može se reći da je nastupio nastavak trenda rasta.
Obrazac se vrlo lako može protumačit i kao cup and handle, s targetom približno oko 420 kuna. Ova točka bi se u realizaciji kroz mjesec dva podudarala i s glavnom linijom višegodišnjeg trenda.
Osim zone od oko 370 kuna, gdje bi mogla nastati kraća konsolidacija, ne vidim gdje bi se cijena drugdje zadržavala do spomenutog targeta.
Dalje od ovog ne bih prognozirao. A za 800 kuna, o tom po tom.
Kako se to radi ?
– Stalno se barata podacima da golf investicije stoje od 60 do 100 milijuna eura, ali prava je istina da samo igralište košta tek 5 do 8 milijuna eura. Smatram da bi turističke tvrtke bile voljne ulagati u golf terene kada bi njima punile vlastite hotelske kapacitete, objašnjava Šimičić. Kao pozitivan primjer ulaganja navodi Maistru i njene golf projekte u Vrsaru i Rovinju, koji se grade bez apartmana. (Maša JERIN)
Više u:Glas Istre
Hej kolika je cijena kvadrata?
Zanimljivo – Abilia – Rovinj
cijene – solidne, iako mogu biti još pristupačnije 😉
Hej kolika je cijena kvadrata?
Zanimljivo – Abilia – Rovinj
cijene – solidne, iako mogu biti još pristupačnije 😉
[/quote]
To se i ja pitam ili se ovo samo neko reklamira
Hej kolika je cijena kvadrata?
Zanimljivo – Abilia – Rovinj
cijene – solidne, iako mogu biti još pristupačnije 😉
[/quote]
Kreću se od 1950 – 2450 eura po m2.
Srdačan pozdrav
Malo skupo … za keš 20% popusta?
Hej kolika je cijena kvadrata?
Zanimljivo – Abilia – Rovinj
cijene – solidne, iako mogu biti još pristupačnije 😉
[/quote]
Kreću se od 1950 – 2450 eura po m2.
Srdačan pozdrav
[/quote]
(u iščekivanju našeg kvartalnog) pogledajte ovo fenomenalno izvješće:
http://phx.corporate-ir.net/External.File?item=UGFyZW50SUQ9NDE1NTF8Q2hpbGRJRD0tMXxUeXBlPTM=&t=1
E to se zove izvješću u "otežanim poslovnim uvjetima". Naše vjerojatno neće biti tako sjajno… iako smo načelno u sličnoj poziciji, jer ipak za razliku od njih mi imamo ozbiljnu konkurenciju pa nećemo postizati rekordne tržišne udjele i u uvjetima "otežanog poslovanja". Naši udjeli moraju padati – a nadomjestiti ih treba vani!
Ali ovi američki kolege su stvarno genijalci, sve "teškoće" što je Obama donio duhanskoj industriji – na njihov je zahtjev donio. Jednostavno zabrani reklamiranje i nitko više ti ne može ništa. Tako rade američki monopolisti.
Oni sad trajno mogu održavati udio, prilagodbom cijena unatoč rastu akciza (smanjenju isporučene količine) povećavati dobit… Nitko im više ništa ne može.
Vjerojatno će se i naš udio u budućnosti jednom zaustaviti negdje na 50-ak %, i to da će se moći održavati. Bitno je u međuvremenu to nadoknaditi (i više od toga) na vanjskim tržištima. Treba za početak BIH zaokružiti na preko 50 % da se može zamrzavanjem tržišta održavati dominantnu poziciju. Onda treba u Srbiji rasti koliko god se ikako može da se prije zamrzavanja tržišta postigne nekakva solidna pozicija. I šteta što se teško može bilo što postići u ostalim bivšim Republikama. Za dalje treba tražiti nova tržišta, od Irana na dalje.
Ali ovo vam je primjer što se događa kada se tržište do kraja regulira i ukidanjem marketinga zamrzne, dominantni igrač samo može jačati svoju dominaciju – svi ostali su na gubitku jer im je i održavati poziciju teže, a rasti nemoguće.