a podijele dobiti -nema(ili je smiješna). čista prevara. obećanje ludom radovanje.

ADRIS R-A: ok kupnja
ADRIS P-A: PREVARA
[/quote]
Zašto prevara? Prilično teška riječ.
Ja sam do sada kupovao isključivo p-a jer me ne zanima mogućnost kontrole 0,001 posto firme, Dividenda je ista tako da mi nema pretjerane razlike. I likvidnost je prednost. Barem prema nekakvoj financijskoj teoriji. Ne uključuje se uzalud u premiju rizika i rizik likvidnosti, odnosno da nećeš moć prodat po očekivanoj cijeni.
U Americi (Inteligentni investitor) je malo drugačija situacija. Tamo se gledaju porezni zakloni i slične stvari koje kod nas ne igraju ulogu. A i ne ponaša se svaka povlaštena na isti način.
Što se tiče dividende već sto puta prožvakana tema, ali ako baš hoćete možemo opet sve ispočetka?

@Wanderlei
ma što se redovne dionice i donošenja odluka na Skupštini u firmama s večinskim vlasnikom, za malog dioničara su bez utjecaja. Povlaštena dionica u slučaju ADRIS-a: jeftinija, neznatno veći dividendni prinos u % po dionici ( proizlazi iz vrijednosti dionice ). U nekom preuzimanju r-a bi dobila znatnije na vrijednosti prema p-a. Meni bitna likvidnost dionice jer je dividenda minimalna. Ili sam nešto propustio?

a podjela dobiti kod Leda je čisto nevjerojatna u usporedbi s adrisom
Ledo je isplatio 91 kn od mogućih 406 kn znači 22%
,a adris 7 kn na zaradu od 30kn znači 23%

Da se mene pita dividenda bi trebala biti minimalno 40% od zarada

Nadrobili ste ovdje svašta,uglavnom bez ijednog pravog argumenta.Adris grupa je jedna od najboljih tvrtki u regiji i za to postoje poslovni pokazatelji.Međutim oba roda dionica su nešto drugo,nije normalno da x tvrtki bolje kotira na burzi od njezinih dionica,zašto je tome tako? Možda bi bio najbolji potez uvrštenje na neku drugu burzu,London ili Frankfurt? ali pitanje je večinskih vlasnika,žele li to? možda fondovi se fondovi probude i poćnu brinuti o svom vlasništvu? Mali tu ništa nemogu bez obzira na rod dionice, bio on R ili P, i kod Agrokora i kod Adrisa upravljanje je definirano,zato mi je nejasno zašto je todex toliko popularniji za investitore’ usprkos zaduženosti koja nije mala.

ovisnik

zato što su LAKOMI na todex!!!!!
a lakomost se plaća!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! [bye]

Raspisali ste se vi ovdje dok mene nije bilo 😀

Vidim da se opet po tko zna koji puta vrti priča o povlaštenim i redovnim… Ja svoje ne želim stalno ponovljati kao papagaj, ali za “početnike”, kako ne bi došlo do zabune ovom silnom zbrčkanom konverzacijom na prošloj stranici (iz koje se zbilja može neke stvari jako krivo razumijeti koliko je nespretno napisano, nadam se da to nije bila namjera autora postova…) par kratkih napomena:

1. Ono što se u Americi zove “preferred stock” a kod nas se prevodi sa “povlaštena dionica”, uglavnom: nema puno veze sa onim što mi u Hrvatskoj među domaćim dionicama imamo pod nazivima “povlaštena dionica”, razlike između “američkih povlaštenih dionica” i “naših povlaštenih dionica” su često drastične, ne smijete gledati samo “nazive” – svaka dionica (i ne samo ove “komplicirane dionice poput povlaštenih”, nego: SVE!!) nosi prava koja su definirana u Statutu Društva, odnosno Prospektu izdanja, a trebala bi se kratko i jasno uvijek ponavljati i u izvješćima “onak radi reda” – čitajte za svaku dionicu ono “što ona je stvarno”, a ne zaključivati “iz opisnih skupnih imena” (često nepreciznih i nažalost ponekad vrlo nezgodno prenesenih iz stranog sustava i stranog jezika).

2. “Naše povlaštene dionice”, koliko god sve skupa većinom bile bitno različite od “američkih povlaštenih dionica”, i međusobno su vrlo različite, neke slučajno čak i jesu ono što i američke povlaštene (debt-like preferred stocks, kao dominante u USA i ono što se tamo po defaultu misli kada se govori od preferred stocks), ali mnoge nisu takve nego često i potpuno potpuno nešto drugo. Velike su razlike među našim povlaštenima: svaku gledajte posebno, za svaku posebno pročitajte što je, kakva je, koja prava nosi… ne možete jednu s drugom uspoređivati jer su često sasvim neusporedive međusobno (povlaštene dionice uisitnu nisu za onoga tko ne zna konkretno o čemu se radi, kod nas pogotovo, jer kod nas nema neke standardizacija kao tamo nego svaka P-A je nešto drugo, dok su R-A u pravilu “normalne obične dionice” sasvim iste kao većina common stock u USA i bilo gdje drugdje, pa su time jednostavnije za usporedbu i svakog malog ulagača da se bavi njima :D)

3. Da ipak malo olakšam posao početnicima, samo par kratkih kvalifikacija dionice ADRS-P-A:

– ova dionica je, za one koji žele si u glavi to vezati sa stranim pojmovima (premda ne znam koja je svrha toga…) je nešto kao “non-voting common stock” (iznimno čudna/rijetka zvijerka :P) odnosno dijelom kao “equity-like preferred stock” opčenito gledajući. Dakle nešto između ova dva pojma je ono što je “suština naše ADRS-P-A” (i još je par sličnih takvih na ZSE, a onda ostale su opet malo drugačije, neke i debt-like kao što je to inače normalno u većini država pod pojmom preferred za očekivati i sl.)

Ali kako si ne bi razbijali glavu o tome što je zapravo fundamentalna suština pojmova “equity-like preferred stock” odnosno “non-voting common stock” a ne tek što bi bio križanac između tog dvoje a što je zapravo prava bit ovdje, predlažem zampamiti samo ovo (u svakom izvješću vam to piše):

“…dionički kapital Društva u iznosu od 164.000 tisuća kuna podijeljen je na 9.615.900 redovnih dionica i 6.784.100 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna po dionici. Povlaštene dionice ostvaruju sva prava kao i redovne dionice osim što ne nose pravo glasa na Glavnoj skupštini.”

odnosno iz Statuta gdje vidimo još i dodatna prava:

“…povlaštena dionica sa pravom prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske odnosno
stečajne mase i pravom prvenstva pri naplati kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica, bez prava glasa na glavnoj skupštini Društva.”

Lynx,puno si teksta potrošio a malo toga objasnio,pokušati ću ja iznjeti svoje viđenje iz pozicije manjinskog dioničara.

Zašto tvrtke izdaju : redovne ili preferencijalne ( povlaštene dionice )?

Kada tvrtka želi ojačati svoju tržišnu poziciju postoji dvojba kako to učiniti,postoje dva načina:
– A – zaduživanjem kod banaka ili na tržištu ( emisijom dužničkih zapisa ) ili prodajom nepotrebne imovine koja ne daje zadovoljavajući prinos ( ROA ).

– B –emisijom novih dionica kojima se povećava temeljni kapital tvrtke, ali povećava se i zbroj svih dionica.

Koju opciju odabrati i kako i zašto ?

Kod prve opcije – A – treba uzeti u obzir dvije stvari:

– veći trošak, stopu povrata na kapital (ROE) ili smanjenje aktive
ako su kamate na dugoročne izvore niske onda se tvrtkama sa stabilnim prihodima isplati zaduživanje,
pogotovo oko je povrat na tuđa sredstva veći od troškova za ta sredstva ( kamate,naknade,inflacija )
Ovdje su bitne dvije stvari,dali je kamata fiksna ili ne i vremenski horizont zaduživanja.

Kod prodaje imovine osiromašuje se aktiva ali se smanjuje i amortizacija ( manji trošak ) ako je dobra cijena a imovina niskolikvidna onda je to dobra opcija. Primjer je prodaja dijela imovine TDZ,
loš primjer je slabo korištenje stare tvornice TDR u Rovinju i puno zemljišta na skladištu ( bez prihoda ).Po meni dobro je kombinirati sve modele ovisno o stanju i cijeni na tržištu, ako su krediti preskupi i zaštićeni od inflacije onda radiš za kreditore a ne za sebe,pa umjesto da od jedne posuđene kune napraviš dvije ti polako ili brzo propadaš ( primjer Pevec ).

Emisija dionica, opcija -B-

Ovo je najeftiniji naćin povlačenja kapitala sa tržišta. No, i ovdje postoje dobre i loše opcije za vlasnike,pogotovo večinske.
– Ako se izdaju redovne dionice smanjuje se proporcionalno udjel u temeljnom kapitalu, ili se povečava ali vlastitim sredstvima prikupljenim iz osobne imovine.Ovdje želim napomenuti da se povečanjem temeljnog kapitala smanjuje PBv i važnije od toga vlasnički udjel u temeljnom kapitalu,ako je prikupljen javnom ponudom.Time se smanjuju vlasnička prava što može destabilizirati tvrtku ( borba za preuzimanje ), puno je takovih primjera.

Ako se pak izdaju preferencijalne dionice onda se večinski vlasnici štite u vlasničkim pravima,zato ovaj rod dionica nazivamo hibridnim ili mješavina ( mix ) između dionice i obveznice.
Razlika je što dionice ne morate iskupiti i nemate troškova kapitala koji ste prikupili ( osim troškova izdavanja ).
Po meni ovo je najbolji način dokapitalizacije, slićno bankovnom poslovanju – ( vaši novci moja pamet i svi zadovoljni ). No, jeli tome tako kod Adris grupe???
Samo djelomično,jer je Adris grupa iskoristila monopol i situaciju na tržištu kapitala ( čitaj : višak novca) pa je zapravo na neki način uskratila dio matrijalnih prava vlasnicima preferencijalnih dionica.
Naime u prospektu prilikom izdanja tvrtka nije kotirala na burzi,isto tako i zakoni su bili manjkavi,posebno zakoni. ZTD i ZTVP.Nakon što je po sili zakona tvrtka uvrštena na burzu, većinski vlasnici i trezor iskoristili su nedorećenosti ( rupe u zakonu ) za dvojbenu zamjenu P za R dionice.
Naime,večinski vlasnici sklopili su ortački ugovor te tako djeluju kao povezane osobe,nakon što su zamjenom P za R dionice njihova prava na skupštini dioničara su povećana.
Time su oštetili manjinske dioničare na više načina:
– sredstvima tvrtke ( trezor ) uvećali % vlastitih glasova na skupštini.
– zamjenom dionica naglo se povečao broj P dionica na tržištu (veliki pad cijene )
– nisu objavili ponudu za preuzimanje jer zajedno imaju više od 25 % u R dionicama ( manjkav zakon o preuzimanju.U tekstu zakona treba dodati rečenicu iza rijeći: u temeljnom kapitalu i onim društvima gdje postoji više rodova dionica s pravom i bez prava glasa a udjel u dionicama s pravom glasa prelazi 25% na dan stjecanja.

Zaključno: Zbog svega napisanog, imam

Dodatak: Netočno je da manjinski dioničari nemaju utjecaja kod odluka na skupštini,mogli bi se udružiti i zajedno nastupiti protiv samovolje večinskih, sve u skladu sa zakonima.Pokušati pobijati odluku o zamjeni jer su diskriminirani prilikom zamjene.
Najviše su na gubitku vlasnici P dionica koji su iste stekli prije 5-6 godina i iste zadržali do danas,sam spadam u tu skupinu i smatram se oštečenim i pomalo prevarenim.
Zašto?
Novac se ulaže na temelju analiza tržišta,moja procjena je bila dobra za tvrtku ali ne i za dionicu.
Pomalo sam razočaran i istim tretmanom dioničara R i P dionica kod isplate dividende.Običaj je da se prilikom izdanja P dionica kompenzira pravo glasa za visinu dividende,ovdje je samo dana prednost.
To zapravo ništa ne znaći jer su te dionice upisivali zaposlenici TDR a ne investitori,mi smo kasnije kupili dionice od njih i sada filozofiramo što je bolje.
Neka sada Adris grupa izvrši dokapitalizaciju i kupi pola RH tuđim novcem a da investitor nakon 6 godina bude u gubitku računajući inflaciju.
Svejedno mislim da je ovdje više problem premali broj investitora nego dvojba R i P,obje su dobre ali ??????????????????????????????

A da g. Vlahović odvoji koju kunicu od svoje imovine a ne samo od moje?
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=90029

Ovisnik,
Lynx je rekao puno, a ti još više:)
Tržišna pozicija je termin koji mi je više vezan uz dugoročno, strategijsko poslovanje poduzeća. Prodaja imovine baš i nije redovti izvor financiranja.
Od kada je emisija redovnih dionica skuplji izvor financiranja od emisije obveznica ili uzimanja kredita??? trošak kapitala je zahtijevana profitabilnost koju investitori očekuju kao naknadu za uloženi novac. I on je veći kod dionica nego kod obveznica i preferencijalnih dionica. Da li ti veći prinos očekuješ kod ulaganja u dionice ili obveznice? Naravno kod dionica. Znaći da je trošak kapitala veći. To su osnove korporativnih financija. Možeš gledati i eksplicitni trošak, dođe ti na isto. Glavni nedostatak zaduživanja udjelima (dionicama) je visok trošak.
Zašto pod A smanjenje aktive? Ako se zadužiš onda valjda aktiva raste, kao i pasiva.
Amortizacija je trošak u računovnodstvu, u financijama je mogući izdatak. I stvara porezni zaklon…
Istina je što sireka, da emisija novih redovnih razvodnjava kapital postojećih vlasnika.
Kako misliš da preferencijalne dionice nemaju trošak kapitala, zove se trošak povlaštenog kapitala???

Teško je reći koji oblik financiranja je najpogodniji, oko toga posotji brdo knjiga, rasprava…? Poznato je kao pitanje optimalizacije strukture kapitala poduzeća.

Normalno je da je firma poput Adris grupe društveno odgovorna i da sudjeluje u ovakvim hvale vrijednim akcijama!

Ako će netko pored toga i privatno činiti dobra djela… to je njemu na čast, i to mnogi i rade i ne pričaju o tome na sva zvona, konkretno za g. Vlahovića se priča da navodno dosta daje u humanitarne svrhe i svojih novaca, i mislim da je i dionice prije neke bio poklanjao čak… on sigurno i privatno pomogne onima kojima je pomoć potrebna… a to što i Adris grupa kao društvo čini humane stvari – ja nemam ništa protiv i mislim da ne bi trebali imati niti ostali dioničari.

@ Theanswer

hvala ti na reagiranju glede troška kapitala, "ovisnik" je malo nespretno izrekao neke stvari, zapravo vidim cijeli niz greškica, ali ovu je trebalo ispraviti: izdavanje dionica je najskuplji oblik financiranja, uvijek! Ne samo zbog "troška kapitala" kako god ga definirali ili kako računali/određivali njegov iznos nego je fundamentalno zapravo cijena tog financiranja to razrjeđivanje, oni kada su izdali povlaštene razrijedili su svoj prvotni kapital i to je najveći trošak, većeg troška od toga nema. Koliko god ovo bile dionice bez prava glasa, ovo je značajan trošak – oni nisu razrijedili svoje pravo glasa, i to im je mudro, ali kapital kao sumu u koju ulaze i ove povlaštene kako su definirane je razrijeđen.

P.S. Bilo je spomena i o onoj davnoj zamjeni povlaštenih u redovne… to je malo diskutabilno istina…, ali to nije bio velik broj dionica, i ja tome ne bih davao preveliku pažnju, jer sam svjestan da je to bilo nužno kako bi se naštimao dovoljan broj glasova "u čvrstim rukama" a to nam je svima u interesu… ja ne želim da se ovdje mijenja upravljačka struktura, upravo zbog ove upravljačke strukture i imam povjerenje u budućnost poslovanja Grupe. Ali na kraju krajeva, time nam uprava, koja je na glasu kao "poštena i pravedna" daje do znanja još jednom kako su ove dionice "jednakovrijedne" (jer u suprotnom oni poštenjačine to ne bi tako činili… nego bi uzeli neki "omjer"… ), jednake su vrijednosti i zato je ova zamijena 1:1 i nitko nije oštečen, samo je malo pravo glasa… njima podebljano – a to je u skladu sa interesima Društva, zato su i dobili dopuštenje od Nadzornog odbora za to! 🙂 Svima će se nama možda jednoga dana zamijeniti P-A u R-A, ali pitanje kada… jer još uvijek Grupa brine o stabilnosti upravljanja… a dok je ovako, dovoljno je znati "povlaštene su jednakovrijedne", formalizirati se to "zamjenom" za sada ne može ali to ništa ne mijenja, sada je "kao da i jesu zamijenjene", to što nemaju prava glasa jedina je razlika… a korisno pravo glasa zbilja nemaju ni manjinski R-A, oni ne mogu nadglasati nikoga i nikad, to je jasno.