E da, sad sam se sjetio gledajući opet nešto u kodeks (ono o instituciujalnim što govore) pa da ne zaboravim opet, već mjesec dana zaboravljam upoznati drage forumaše koji ne prate možda: link na godišnje izvješće Tweedy, Brown Fund Inc.

http://www.tweedy.com/resources/library_docs/reports/March2009Annual.pdf

htio bih izraziti svoje nezadovljstvo činjenicom da su od polugodišnjeg izvješća (polugodiša koje završava sa 31.9.2008.) do ovog godišnjeg nedavno objavljenog (godine koja završava sa 31.3.2009.) cijenjena i velepoštovana gospoda, osobni prijatelji i "profesionalno-sljedbenici" g. Warrena E. Buffett-a, u tom razdoblju svoju poziciju ADRS-P-A sa 154.144 komada tek skromno povećali na 166.388 komada kao što vidite iz priloženog.

Ja znam da su mnogo toga prodavali u tom razdoblju, da je kupovano samo ono u najrazvijenijim i najjačim gospodarstvima i tržištima a ni slučajno nešto u ovakvim "rubnim" kao što je naše (i koje je jedino takvo u njihovom portfelju – jer što oni mogu što je Adrsi registriran u RH a dionica na ZSE :P) čineći oprez veći nego prije, čuvajući keš jače nego ikada – no to i dalje ne smatram opravdanjem za ovako skromno povećanje pozicije u ADRS-P-A obzirom na cijene koje je tržište ponudilo.

Oni se vjerojatno kao i svi strani investitori pretjerano boje srednjoročno do dugoročno osjetne deprecijacije kune ako ne već kratkoročnog sloma u narednih 2-3 godine koji se može dogoditi kao najgora stvar, ali koji možda i izbjegnemo…, još je neizvjesno – ali očito nisu dovoljno pouzdani u procjenu da to Adris grupi ne može puno štetiti odnosno može puno više koristiti pa bi realno povećanje vrijednosti i više nego naknadilo činjenicu da je dionica i dividenda denomirana u kunama, valuti koja će unatoč očekivanom slabljenju dolara prema košarici svjetskih valuta ipak i spram njega osjetno oslabiti.

Nikako mi nije razumljivo od njih da nisu dovoljno pouzdani u svoje procjene pa da nisu ovu poziciju recimo uduplali!, a ne ovako, ovo je zanemarivi sitniš što su napravili podebljanja…

Ali dobro, koliko toliko povećanje bolje nego da stagnira. Ma da nemamo Rohatinskog, možda bi oni i prodavali tko zna :rotfl:, jer… koliko god da vjeruješ u podcijenjenost neke vrijednosnice, potencijale predmetne kompanije… ako je ta vrijednosnica u valuti u koju ne vjeruješ… ništa više nije važno.

Dividenda od sedam kuna

Adris grupa odlučila je isplatiti dividendu od sedam kuna po dionici. Prijedlog za isplatu dividende trebali bi odobriti dioničari na Glavnoj skupštini sazvanoj za kraj kolovoza.

Ante Vlahović, Adris grupa Ante Vlahović, Adris grupa Dividendu će dobiti vlasnici redovnih i povlaštenih dionica Adrisa, koji će to biti 11. rujna ove godine, a ukupno će se za isplatu izdvojiti 114,8 mil. kuna. Lanjska neto dobit ove duhansko-turističke grupe iznosila je 328,9 milijuna kuna, no ona će biti raspoređena u rezerve, dok će se dividenda isplatiti iz dobiti ostvarene do 2000. godine, stoji u pozivu na Glavnu skupštinu.
Ni je prvi puta da se kod nas isplaćuje neka retroaktivna dividenda (npr.Pliva) što baš i ne smatram poštenim prema onim dioničarima koji su posjedovali dionicu 2000.g. jer oni ne će dobiti ništa a sudjelovali su u ostvarivanju tih prihoda.

JTI ulaže 60 milijuna dolara u Srbiju

Kompanija Japan Tobacco International (JTI) je najavila da će u ovoj godini uložiti 60 milijuna dolara u razvoj poslovanja u Srbiji.

Kako se precizira u priopćenju, ta investicija je namijenjena za modernizaciju proizvodnje u tvornici duhana u Senti te za unapređenje prodaje i distribucije, prenosi portal B92. "JTI je došao u Srbiju s dugoročnom strategijom ulaganja u razvoj na lokalnoj i regionalnoj razini. Dio te strategije predstavlja i ovogodišnja kapitalna injekcija od 60 milijuna dolara", izjavio je izvršni direktor JTI-a za zapadni Balkan Christian Kring.

Kring je također rekao da je za Srbiju je najvažnije stvoriti stabilno i predvidivo poslovno okruženje koje će privući strane kompanije da dolaze i ulažu na srbijansko tržište. JTI je prema tržišnom udjelu od 11 posto treća po veličini kompanija za proizvodnju i prodaju cigareta u Srbiji. Od preuzimanja Duvanske industrije Senta 2006. godine, JTI je investirao više od 100 milijuna dolara u Srbiju, modernizirao pogone, pokrenuo proizvodnju cigareta te započeo izvoz u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju.

Trude se Japanci, trude… svaka im čast, još malo pa će u srpsku duhansku industriju uložiti koliko i mi u svoju izgradnjom tvornice u Kanfanaru… ali ne bude im to pomoglo da dugoročno ovdje postanu jači od nas, nema šanse 🙂

PM, BAT, JTI… to su sve tako gigantske kompanije… TDR se među njima uspješno snalazi, pada mi sad na pamet, gledajući koliko su one veće i drugačije, možemo li naći na svijetu neku sličnu kompaniju baš TDR-u, neku "srodnu dušu"? 😛

Mi bi često htjeli nešto uspoređivati i sl., ali ovdje nemamo baš s čime uspoređivati, ne možemo ga uspoređivati sa slabim lokalnim kompanijama (FDS :P), teško je naći neku sličnu obzirom na dimenzije i položaj i u svijetu, ili su manje, ili dovoljno veće da je usporedba u neku ruku neobična… ili su u drugačijoj situaciji obzirom na profitabilnost, općenito stupanj razvoja i položaj na tržištu/tržištima…

Zanima me ima li netko ideju "s čime uspoređivati TDR" (što god pod pojmom "uspoređivati" podrazumijevali), koja je duhanska kompanija na svijetu "slična" TDR-u??

Ja recimo mislim da bi neki osnovni kriteriji pri traženju sličnih trebali biti:
– prodaja u komadima cigareta (ne bi se smijela razlikovati za red veličine, niti blizu tome, npr. 10 do 30 mlrd. bi bilo zahtjevano)
– profitabilnost (EBITDA cca. 30 % – 40 %, dakle nešto slično kao TDR u zadnje vrijeme)
– proizvodni portfelj: sličan broj brendova i proizvoda (10-ak/30-ak u svim segmentima)
– tržište: koliko toliko barem proporcijama "slično" (dakle ne manje, ako je veće tada po mogućnosti do red veličine, ne više od 10 puta veće…)
– položaj na tržištu: ne baš marginalan igrač, bilo bi sjajno da je oko 25 % tržišta (kao TDR u regiji JIE), minimalno 10-ak %, maksimalno 30-ak %, konkurencija velike multinacionalke, brend: unatoč multinacionalkama da je glavni brend 1. ili 2. na tržištu (slično kao Ronhill u našoj regiji)… dakle nešto takvo tražimo… ali izvan ove naše regije.

Ja najbliže tome što vidim je američka kompanija Lorillard Inc. Istina da je tržište prilično drugačije… no, Hrvatska, EU… u neku ruku naše tržište postaje sve sličnije upravo njihovome, problem je za usporedbu što to nije bilo dosadašnjih godina…

Naime to je: najstarija američka duhanska kompanija (od TDR-a starija 112 godina), treća po veličini u USA, kompanija koja ima 6 brendova i 44 proizvoda (TDR: 11 brendova i 33 proizvoda) od kojih je glavni brend 2. po snazi na svom tržištu (TDR: glavni brend Ronhill je najjači brend u regiji, 2. mjesto je najgore što može pasti), iz svih tržišnih segmeneata (TDR: također), prodaju od 37,8 milijardi cigareta u 2008. godini (TDR: 13,6 mlrd), stabilne EBITDA marže na cca. 32-35 % (TDR: cca. 37 %), proizvodnju na jednoj lokaciji u suvremenoj tvornici (TDR: također) koja posluje na tržištu od cca. 350 milijuna ljudi (USA) dok TDR na na otprilike 10 puta manjem, kompanija koja se bori sa dvama velikim gigantima (Philip Morris USA i Reynolds American Inc) slično kao i TDR sa svoja dva (PM i BAT, te nešto JTI i lokalni tipa FDS…)… i pri tome ostvaruje stabilni rast prihoda oko 5 % godišnje (TDR je u najgorim godinama 5 %, npr. 2008. godina, inače su stope rasta bile malo više..) odnosno rast zarade po dionici oko 9 % godišnje (TDR: slično)…

Netko vidi neku ipak razuminiju usporedbu, nešto "sličnije"?

Njihova mala Vector Group Ltd. možda??, oni pak prodaju manje cigareta nego TDR, i opčenito su malo drugačiji… no ulaskom možda u privat label segment koji bi TDR mogao napraviti… recimo vani u EU… TDR bi u neku ruku možda postao sličniji toj Vector Grupi nego li je Lorillard-u…

Možda u nekom drugom dijelu svijeta kojeg slabije poznajem nego li je to USA ima nešto, što bi bilo puno razumnija usporedba (neki dio svijeta koji više liči na naše krajeve :P) ?? Meni je bio super onaj španjolski Altadis dok nije prodan Imperialu… ali to je 10 puta veća kompanija, nije za usporedbu 😛

za usporedbu 😛

Čudne stvari kod Adrisa danas. Značajno jača prodaja od kupnje. Kod R-A kupnja nezainteresirana.
Na P-A u rasponu 223-230kn oko 600 dionica na kupnji, a prodaja 235-250 Kn oko 2300 dionica. Moja se ponuda niti ne vidi na prvih 10.

Svima, i radnicima, treba biti jasno da je cijeli svijet u posebnoj situaciji, kakva nije bila zadnjih gotovo 100 godina, a u Hrvatskoj je situacija još posebnija – što nažalost tek treba vidjeti naše svekoliko pučanstvo…

Uprava bi stoga trebala, ako se odlučilo na smanjivanje plaća, za primjer plaće najprije spustiti sebi, pa u istom postotku i ostalima – time bi svaki otpor spuštanju plaća postao neopravdan. Upravi plaće uostalom toliko i ne trebaju, oni trebaju biti zadovoljni dividendom.

Kako bi se postignula dublja kohezija među radnicima i menadžmentom vjerojatno da paralelno sa novim kolektivnim ugovorom tj. kao dijelom njega, ili što li se već to radi što ti govoriš, zbilja nisam upoznat s time…. no mislim da bi trebalo da se ponovno recimo baš sada u sklopu tih promjena afirmira povijesna odrednica Adris grupe d.d. (TDR d.d.) kao poduzeća sa radnicima-dioničarima pa neka se u skladu sa time kao svojevrsna kompenzacija za smanjenje plaće svim radnicima npr. kao nekakvu posebnu nagradu za rad, prema određnim pravilima kojima se jasno bude ocjenjivala posebna uspješnost/predanost u svom poslu, dodjeljuju recimo čak svaki mjesec određenim radnicima dionice uz klauzulu zabrane raspolaganja npr. 3 godine. Trezor ima nešto dionica i može ih još kupiti koliko bude potrebno i to bi mogao biti jedan praktičan način za nagrađivanje, jer kako cijena bude rasla… a dodjeljivala se prema kunskoj denominaciji obzirom na "kolektivnim ugovorom propisane nagradne tarife" gledajući po npr. prosječnoj tržišnoj recimo u zadnja 3 mjeseca… a kupovane po jeftinijima prije… zapravo bi se trošak zaposlenika efektivno smanjio, bio kao novčani odljev za firmu manji nego će to biti ono što oni u trenutku stjecanja osjete da su dobili, a stvarna njihova dobit pak će biti i puno veća nego što sada osjete (vidjeti će to za 3 godine, kada će čak moći i prodavati ako baš moraju…) a i time se postiže jedna veća kohezija, jedna veća zainteresiranost za uspjeh firme…

Recimo to bi bila moja ideja, možda smanjiti plaće 10-15 %, ali zato svakom radniku omogučiti svakoga mjeseca (ovisno o svom osobnom "plasmanu") dobivanje nagradnih dionica u protuvrijenosti možda cca. 5-10 % plaće, npr. da se uvijek rangira 10 % "najzaslužnijih radnika" i svakog mjeseca da ti najzaslužniji dobiju dionice… neki koji se budu posebno trudili bi možda to dobili i svaki mjesec, neki ne bi dobili nikad… neki kako-kad, sve ovisno o osobnom aganžamnu svakog zaposlenika i time izgled te "rang liste" (koje recimo kompjutor po vrlo egzaktnim pravilima mjesečno izbacuje…)- pa oni koji se najbolji: bit će nagrađeni! A znamo koliko je ovo podcijenjena dionica… i bit će još neko vrijeme… pa sve to što bi sada dobili, možda na prvi pogled nije "previše", ali brzo će im postati jasno da je to puno više nego se na prvi pogled učinilo – a time će njihova motiviranost za rad i stjecanje dionica postajati samo još veća. Za firmu je ovo zgodan način nagrađivanja jer ako trezor pedantno bira uloviti po nižim cijenama na burzi… po veće količine… uvijek će ono što poklanja biti tada po većoj cijeni nego je stečeno i time će bogato nagrađivati svoje zaposlenike a za ne tako velik stvarni novčani odljev – to bi trebalo biti nešto prihvatljivo za Grupu, a također i za zaposlenike – neki će možda toga tek s vremenom postati svjesni ali tada samo i još više motivirani za to da moraju čim više mjeseci u godini biti plasirani među najboljih 10 %!
[/quote]

malo ga pretjerujes

HONG KONG — British American Tobacco Plc. has agreed to pay $494 million for an 85% stake in PT Bentoel Internasional Investama, Indonesia’s fourth-largest cigarette maker by volume.
BAT said in a statement Wednesday that the deal price was a 20% premium to Bentoel’s closing price of 730 rupiah (7 U.S. cents), its last traded price before the deal was announced.
Indonesia is the fifth-largest market for cigarettes by volume, with annual consumption of 250 billion a year, BAT said.
Bentoel has a 17% share of the Indonesian market by volume.
BAT said the deal is an opportunity for it to enter the Indonesian market for kreteks, a blend of tobacco and cloves. About 93% of the cigarettes sold in Indonesia are kreteks.
Bentoel, whose major kretek brands include Star Mild, earned $53 million before interest, tax and depreciation in the year ended March 31.

koliko bi platili TDR ?

Prema ovome ispada da proizvode cca 42,5 milijarde cigareta godišnje, a vrijednost je 580 miliona dolara za 100% dionica . Ili u HR valuti znači 3 milijarde kuna. Dobit im je bila cca 275 milja kuna (prije amortitzacije, kamata i poreza).

TDR je imao dobit cca 883 milje kuna (prije amortizacije, kamata i poreza). TDR je proizveo 13,59 milijardi cigareta (3,12 puta manje), ali ima znatno bolje marže (dobit je cca 3,2 puta veća).

Potencijal tržišta regije po proju cigareta je vjerojatno 3 puta manji nego u Indoneziji. Ne računam iskorak u Iran koji je vjerojatno još u začetku.

Ako se računa 11xEBIT, onda TDR vrijedi 9,5 milijardi kuna (1,8 milijardi dolara), odnosno 580 kuna po dionici. Nisam siguran da bi to netko platio.

No, usporedbe radi, cijela Adris grupa ima tržišnu kapitalizaciju (P + R) oko 730 miliona dolara.

Ima Španjolci i Francuzi. Seita i oni što rade Gitanes i Guolas.
U Španjolskoj su neke pljuge jeftinije nego kod nas.

Ma oni te marže sigurno mogu povećati (pod uvjetom da znaju da se neće povećavati porezi, jer se maloprodajna cijena ne može baš nikako povećavati, ljudima je tamo ovo već preskupo, mislim da samo Vijetnam, Filipini i Indija imaju veće cijene cigareta obzirom na GDP per capita) racionalizacijom u proizvodnji, nisu u BAT-u glupi da ulijeću ako nisu sigurni da to mogu – tako da, premda nije trenutno visokovrijedno tržište kao mnoga Zapadna, ali zato ne-opadajuće (što je u ovoj industriji rijetko) a ogromno (3. na svijetu) što pruža mnoge prilike kroz recimo potencijalno povećanje udjela… pa i tu 11xEBITDA vjerojatno ne samo da ima smisla – nego da su to dobili zapravo jeftino! Oni to gledaju kao i mogućnost potpore svojim brendovima "običnih cigareta", jer tamo je teško uvoziti koliko vidim… možda ovo preurede u "pravu tvornicu pravih cigareta" 😛

Koliko god to možda nekom izgledalo čudno obzirom na realno opadajuću industriju inače je primjerenije za kompanije koje posluju na zrelim Zapadnim tržištima koja su često puno vrjednija (puno veće marže, i stabilne – i čak sklonije daljnjem rastu nego će to mnoga tržišta u razvoju biti u mogućnosti još dugo vremena!, imati će količinski supreriorne perfomanse, ali ne što se tiče i profitabilnosti…) dobiti 11xEBITDA nego je to na ovakvim poput Indonezije…

Već par godina: http://www.imperial-tobacco.com/files/financial/presentation/180707/pres_180707_transcript.pdf se ide sa oko 11xEBITDA na razvijenim tržištima. Ovdje doduše u Španj./Franc. je bilo 14.2xEBITDA no oni očekuju nakon sinergijskih efekata da im to ispadne 11.1xEBITDA, pa su zato biti spremni dati 14.2, tj. 11 je uglavnom bilo i ostalo "ciljano".

TDR ima EBITDA 883 milijuna kn (37,73 %), i time je jedna od najprofitabilnijih duhanskih kompanija na svijetu, unatoč tome što ne posluje na najvrijednijim tržištima svijeta poput UK, Francuska, Njemačka… ako bi smanjio broj proizvoda i tržišta (što dugoročnije nije poželjno pa to neće) ili ako bi "ozbiljno" iskoračio neki dijelom svoje ponude na neko od tih vrjednijih tržišta (Njemačka… o Francuskoj ili UK bi već bilo ludilo sanjati nešto takvo :P, ili barem Španjolska i Italija…) tada bi se marže također mogle još dodatno povećati uz istu količinsku prodaju… recimo to bi bilo moguće ulaskom u private label segment u nekom od tih tržišta… zato ja "navijam i za private label" (koliko god to inače bilo "odbojno", ispod časti… pod brendom trgovačkog lanca, K-plus cigareta :rotfl: – ali tu su novci… na nekim vrijednim tržištima 🙂 ).

Profitna marža je kod private label proizvoda značajno manja. Naime tu se radi o "savršenoj konkurenciji" jer maloprodajni lanac može odabrati bilo kojeg dobavljača te ih ucjenjivati promjenama. Stoga ne vjerujem da bi Adris mogao ostvariti NPM veći od 10% na private label proizvodima.