Cure informacije iz Adrisa: -uspjesno penetrirano Iransko trziste, -povecana prodaja u EU (Italija, Njemacka…) -Turisticki sektor povecava kapacitete (nema naznaka smanjenja bookinga), -uzgoj i proizvodnja ribe napreduje prema planu (predvidja se sirenje, potraznja raste) -Biznis s nekretninama ocekuje boom ulaskom u EU. -dividenda u porastu.
FManageri OMFova i OIF-ova u stranim B., koji su na ceki za odstrel jeftinih dionica, nece docekati janjad imali su dosta vremena poskidat sto im se nudi.
Utjerivaci su navalili, pritiskati, galamiti, nazivati i tjerati vlasnike da im odpuste sto imaju ali bez velikih uspjeha.
Linx pripada ocito njima, nema posta kojem nije poklopac. Kolika je cijena tog prljavog posla? Poslovanje Adrisa najmanje ovisi o krizi, a dionicu su najvise zatukli (iako nije nesto posebno rasla).
Kad prestane utjerivanje, bit ce medju dionicama s najvecim rastom.
Jasu nas ko kauboj konja, zaboravljajuci -kauboj zavrsi u prasini ili konj krepa ili podivlja.
Ko ju zeli kupiti treba iskoristiti ovu umjetnu situaciju.
1. sve je to uredu što vi tu pričate, ali neka mi netko objasni, kako je to moguće kupiti nekh cca. 200 firmi veličine Cenmara/Marimirne, svim time upravljati… Je li baš tako jednostavno?
Adrisov investicijski potencijal je prevelik da bi se mogao zadovoljiti kupnjom tako malih firmi….
2. Jasno je da nije lako kod nas kupiti državne firme, ali mislite li da je veća šansa da npr. Lactalis proda Dukat, UniCredit ZABA-u, ili InBev Zagrebačku pivovaru?? (Adrisu, po prihvatljivoj cijeni) Šansa za to je nikakva, NULA , kakva god depresija se dogodila u USA i EU, izbio WW3, ovi spomenuti neće doći u situaciju da moraju prodavati, i što onda da Adris radi kada ovako "dobre" firme koje bi htio u svom sastavu ne mogu baš nikako više doći u njegove ruke?? Ili pokušavati od ovoga što je ostalo u državnom vlasništvu nešto napraviti, najprije kupiti pa onda nešto od toga napraviti, ili, moj prijedlog: zaboravimo na Hrvatsku, ova zemlje tone u propast, nego lijepo u susjednim i prijateljskim državama (Slovenija, Italija) treba kupovati, tamo ćemo na kraju bolje proći nego ovdje.
Evo kolega da vam odgovorim (oprostite što sam u vaš post ubacio brojke):
1. potpuno ste u pravu da je oportuno kupiti 200 malih firmi i onda njima upravljati i povezivati ih
2. prije dvije godine Lactalis je kupio Luru, znači može se kad se hoće. Evo Vindija ili Frank. Možda da se odriješi kesa.
I još nešto. Adris ima hrpu novaca i nisam siguran da znaju kuda sve će ih potrošiti. Po meni, broj jedan je razvoj duhanskog biznisa u Iranu jer tamo su dobili veliku šansu koja im može omogućiti da postanu srednje veliki igrač na svjetskom tržištu.
Broj dva je dokapitalizacija Agrokora. Todorić se pokazao puno agresivnijim i uspješnijim u brzom razvoju, naravno uz velika zaduženja. Sada sigurno bankari rade pritisak da se poveća udio vlasničkog kapitala (možda zato se i špekulira sa prodajom Konzuma). Ovo je po meni odlično ulaganje (ući kao manjinski dioničar u vlasničku strukturu) . Siguran sam da se tako neko ulaganje više isplati nego kupnja Podravke ili Vindije. Bolje je da onda preuzimanje izvrši Agrokor.
Raditi dokapitalizaciju kad imaš hrpu keša. Čemu dokapitalizacija? Da novac stoji na računu?
@asdfgh123
Osim u slučaju Tiska, Adris uvijek ulazi kao većinski i dominantni dioničar. Nekako sumnjam da bi ušli u konzum ili agrokor bez kontrolnog udjela. Znači, ulaganje u Agrokor kao manjiski dioničar bi moglo proći kod Todorića (mislim da je slično već napravio sa EBRDom), ali bi bio veliki problem za Adrisov način razmišljanja, a i za regulatore.
Tisak je po meni izuzetak zato što ga Adris nije smio preuzeti. A preuzimanje Franck-a….to vjerojatno neće moći dok je g. Artuković ode….za g. Drka ne znam koliko je autoritativan, ali Franck sigurno nije na prodaju.
Da ja vodim Adris, sjedio bih i čekao. Pitanje je vremena kad će kreditna kriza početi dovoditi privatne firme do ruba stečaja. A većinski vlasnik zna da se može obratiti nekome tko ima novaca….i dat će mu 10% vrijednosti firme od prije dvije godine.
U svakom slučaju – najzdravija dionica na tržištu – kontinuiran priljev cash-a i razvoj kompanije – očekujem slabiju dobit, ali širenje na svj. tržištu – dugoročno – pozitivan utjecaj.
[thumbsup]
Raditi dokapitalizaciju kad imaš hrpu keša. Čemu dokapitalizacija? Da novac stoji na računu?
cijenim tvoja razmišljanja, i sasvim opravdano (i vrlo "realistički") stoji to tvoje "da je novca možda viška", pa što će im još.
E ja sam, eto malo… skloniji filozofiranju, maštanju, pa ja formiram stav, priznajem prilično nekonvencionalan: u Adrisu nije viška keša, dapače!
Zašto to kažem, zato što ne želim problematiku "količine keša" gledati na taj način, ja mislim da to nije neka mjera koja se može apsolutno gledati, niti relativno na neki unutrašnji način (obzirom na druge "proporcije" firme), nego koliko je keša puno ili malo (u ovakvoj firmi, "investicijskoj firmi", nečemu "višem"/financijskijem od recimo "običnog konglomerata") po meni je prije sve funkcija toga koliko je puno ili malo "prilika za njegovo investiranje", a sada već je, i kroz neko kratkoročno vrijeme (2-3 godine) mislim da će biti prilika više nego je "ikada" bilo i više nego će "ikada" biti, zbog toga mislim da je nemoguće reći da je keša viška i da će on negdje stajati na računu, tj. da će uzaludno stajati, mislim neka stoji neko vrijeme, ako znamo zašto stoji, ako "nešto čeka", a stvar je da je sada vrijeme kada će se "mnogo toga potencijalno dočekati", pa obzirom na to, kada je globlano (a bit će i lokalno) "situacija stoljeća" – nemoguće je imati previše keša, koliko god ga imaš, dobro je, a da je više bilo bi još bolje, jer ima se u čega uložiti, to je poanata.
Kada se više ne bude imalo u što uložiti (za vrijeme neke nove visoke konjukture globalnog i lokalnog gospodarstva) tada će moći biti viška keša, tada će se moći isplaćivati velike, redovne i "izvanredene" dividende, ali dok je stanje ovakvo, i da je 7 puta više keša: nije ga previše, ima se kamo s njim, na dugoročnu korist!
Ja uvijek mislim da je bolje da keš dođe na račun Adris grupe, nego da stoji u čarapama i u bankama (na računima koji nisu računi Adris grupe :D), tamo će taj keš biti sigurniji nego igdje, i bolje će biti uposlen nego igdje (u Hrvatskoj), pa čak ako hoćete i u "razdoblju čekanja" ("pikiranja na pravu priliku") taj keš će vjerojatno biti deponiran uz bolju kamatu nego bi mi svatko po na osob to mogao ostvariti u poslovnoj banci sa svojom manjom sumom i slabijom pregovaračkom moći.
Pa već je spomenut i duhan/Iran (vjerojatno oko 1 mlrd kn se može tamo uložiti), turizam: samo na destinaciji Rovinj-Vrsar se može u okviru utabanog puta uložiti još 2 mlrd kn, bez da govorimo o potrebi za dopunom tih sadržaja nekim drugim elementima (recimo u Istri bi bilo nužno ozbiljnije djelovanje neke čarter aviokompanija, da li će npr. Dubrovnik Airline moći i htjeti snažnije povezati Pulu, ili je potrebno da se Adris sa Atlantskom malo dogovori, sudjeluje možda u razvoju Dubrovnik Airline-a, jer vjerojatno da bi bilo glupo praviti sebi svoju aviokompaniju…), ili o potrebi "vertikalizacije biznisa" (slično kao u duhanskoj diviziji) što bi se ostvarilo kupnjom značajnog udjela u važnom svjetskom "turoperatoru" (bilo bi za turizam slično kao za duhan na razini Hrvatske što je onaj udio u Tisku do sada bio), a da ne govorimo o "novim" granama koje se mogu tek ostvariti, pa i sama dokapitalizacija Agrokora bi mogla odnijeti dosta novca, ovisno koliki bi se udio sticao…, a gdje su tek onda sve ostale prilikice koje se otvaraju po SLO/ITA/Europa + RH, a na kraju krajeve, ono što ostane, u ovakom trenutku se može dobro uložiti na tržištu u manjinske udjele, pa čak i ostatak ostatka novca ide "kao i inače" u CROBEX, budimo realni: za 10 godina će CROBEX sto posto probiti preko 6.000, to znači da zadnjih milijardu kn može bez problema u CROBEX i isplatiti će se bolje nego na bilo kakvoj štednji, fondu i sl. što bi se moglo raditi sa "ostatkom ostataka n
sa "ostatkom ostataka nakon iskorištavanja svih konkretnih prilika, u RH i EU" (i USA :D, ako bi netko htio vertikalizirati turizam na način koji meni pada na pamet, ali taj moj način košta 4 milijarde kn, khm :P).
U svakom slučaju, da je keša i 7 puta više (nekih 2 mlrd EUR), ja mislim da bi se imalo kamo s njim, i u duhansku diviziju nešto, i u turizam nešto više, i u prehrambeni sketor + financijski (a možda i neki drugi) jednako toliko, i ostalo bi prilično nešto sitno za uložiti u "nestrateške investicije", a koje su sastavni dio redovitog poslovanja Grupe.
Namjerno kažem 2 mlrd EUR keša, jer mislim da je to maksimum maksimuma koj se može "nekako nabaviti" (ma što to značilo za ostatak gospodarstva i državu koji bi time bili istisnuti sa kreditnog tržišta, i kolike bi glavobolje HNB-u zadala kupnja 2 mlrd EUR)
Moja ideja bi bila recimo da se uspije nekako sa Zagrebačkom bankom sklopiti neki ugovor kojim bi se svim dioničarima Adris grupe pod jedinstvenim uvijetima omogučilo podignuti namijenski kredit za dokap, uz zalog postoječih dionica, dakle založiš jednu za kreditna sredstva u vrijednosti 370 kn kojima bi se kupila za tvoj račun/neopterečena druga novoizdana dionica (naravno da bi dokap išla po sadašnjoj BVPS, valjda ne bi prošla kao INGRA-ina :P). Ako je kredit "povoljan" možda bi se tada već značajniji broj dioničara odazvao na ponudu, naime to bi bio jedini način da i veliki vlasnici u tom omijeru sudjeluju u dokap, jer od njih nitko nema niti blizu toliko keša, svatko od njih može isključivo kreditom to činiti… A kredit bi sigurno bez problema vraćali onda svi mi, obzirom da veliki dioničari ne mogu ga vraćati drugačije nego iz dividende, a to znači da bi dividenda se tada nešto povećala kako bi to bilo moguće…
Recimo kada bi se na taj način prikupilo nekih 4 milijarde kn (dakle nekim dvotrečinksim odzivom dioničara koji je možda moguć na taj način, povoljnim duugoročnim kreditom) kapital bi nam bio okruglo 10 milijardi već. Od toga čisti keš nekih 6 milijardi… A to bi značilo da Grupa ako se dovoljno potrudi pregovarati sa bankama bi mogla nekako negdje… povući polugu od nekih do 9 milijardi, tj. kombinacijom dokap i kredita bi skupila oko 13 milijardi kn i ukupno imala tada (konverzijom u EUR) oko 2 milijarde EUR keša. To bi bila jedna odlična pozicija za "čekati devalvaciju" kune nakon koje se ide u pohod o RH, a prije toga u međuvremenu se već može započeti pohod po Sloveniji i Italiji npr… uz ulaganja u greenfield u turizam, duhan… prikladnom dinamikom uvjetima plaćanja i cijena.
@Lynx
Moja ideja bi bila recimo da se uspije nekako sa Zagrebačkom bankom sklopiti neki ugovor kojim bi se svim dioničarima Adris grupe pod jedinstvenim uvijetima omogučilo podignuti namijenski kredit za dokap, uz zalog postoječih dionica, dakle založiš jednu za kreditna sredstva u vrijednosti 370 kn kojima bi se kupila za tvoj račun/neopterečena druga novoizdana dionica (naravno da bi dokap išla po sadašnjoj BVPS, valjda ne bi prošla kao INGRA-ina :P). Ako je kredit "povoljan" možda bi se tada već značajniji broj dioničara odazvao na ponudu, naime to bi bio jedini način da i veliki vlasnici u tom omijeru sudjeluju u dokap, jer od njih nitko nema niti blizu toliko keša, svatko od njih može isključivo kreditom to činiti… A kredit bi sigurno bez problema vraćali onda svi mi, obzirom da veliki dioničari ne mogu ga vraćati drugačije nego iz dividende, a to znači da bi dividenda se tada nešto povećala kako bi to bilo moguće…
Ovdje neke stvari baš i nerazumijem. Banka bi u svakom slučaju htjela sebe osigurati. Znači danas bi to bilo 180 kn po dionici, za koje bi banka dala recimo 90% vrijednosti kredita. Ako bi dionica padala, bilo bi svašta /margin /. Na osnovu koje računice bi čovjek dizao kredit za dokap? Adris bi garantirao odgovarajuću dividendu? Da cijena dionice neće padati. Ja sam konzervativan što se tiče ulaganja u dionice. Znači nikakvi krediti! Drugo dokapitalizacija je jedan od oblika koji je često muljaža. Po kojoj cijeni dionice bi se vršio dokap. Ja smatram da je jedino ispravno po tržišnoj / recimo zadnja 3 mjeseca /. Drugo sada treba raditi maksimalno s vlastitim kapitalom, preuzimanja samo vlastitim novcem. Mišljenje da je danas puno toga podcjenjeno, jeftino, itd. nije dobro, jer siguran sam da neke danas podcijenjene dionice će u nekom kratkom razdoblju postati precjenjene. Treba gledati u budućnost i perspektivu poduzeća u ovim kriznim situacijama. Istina biti će i firmi koje će nakon krize vrijediti puno više.
Adris je u relativno dobroj situaciji / kao HT / jer ima vlastitog kapitala, a i biznis / cigarete / koji neće stati preko noći ili prepoloviti se, za razliku od nekih drugih grana kao što je građevinski sektor, metalurško-strojarski, obzirom na zastoje u investicijama ili auto industrija i turizam radi smanjenja kupovne moći pojedinca.
Osobno mislim da bi Adrisova politika trebala biti zaokružiti vlastitu i širiti vlastitu dijelatnost / duhan, turizam, plodovi mora, distribucija, nautika ../, a ako neznaju što s gotovinom neka osnuju regionalnu banku, da se to ne isplati …… [wink]
Ovo je jedini problem koji pritisce dionicu Adrisa jedne medju najprofitabilnijim firmama u HR.
DA su htjeli mogli su:
a ) ublažiti ovaj nerealan pad tržišta
b ) kupovati više sada kada su cijene ovako niske
Zadnji primjer dokapitalizacija Ingre, kupovali su ogromne količine između 333 i 400, a nije im sada dobra u dokapu po 80, niti na burzi po 70.
Pro…. hocu reci pametni FManageri OMF-ova (Dinko i bagra) potrosili preko 400 Miliona kn na stranim financijskim trzistima, koja ce sva redom zavrsiti godinu u minusu, samo laganijim tempom od naseg, jer je nase trziste vec zatuceno u dno dvostruki postotak od americkog i evropskih trzista.
Tako su strane banke izigrale opomenu guvernera HNB-a Rohatinskog, da ne izvlace novac iz svojih banaka u HR. Ucinili su to na legalan nacin ulazuci na stranim financijskim trzistima troseci tamo novceke koje hr.firme uplacuju za penzije hrvata.
Nitko ne komentira prelazak RBA OMF-a iz Splitske banke u Hypo???
Unistit ce nas stranci kroz bankarski sistem i zatim pokupovati Hr. imovinu za bescijenje.
Imaju na dlanu svakog covjeka s kreditima i znaju tocno sta mora prodat, sheraju medjusobno informacije i djeluju na trzistu uskladjeno!
Neka nam se u vlasti i obogate, ali bi hitno morali sprijeciti ovu perfidnu pritajenu i podmuklo orkestriranu pljacku Hr. covjeka i Hr.imovine, jer ce se odjednom naci u situaciji da budu vlada naroda bez imovine (ne postojecoj drzavi).
Skoro Svi katastroficari na ovom forumu sluze samo kao tjeraci jadnih hr. dionicara da prodaju svoje dionice sto jeftinije lovatorima koji su zauzeli pozicije na ceki.
Alooooo,uprava.kad ce nekakva mizerna dividenda ?
Vama je u cilju,a bome neka mrvica i nama,ajmo isplacujte.
Kako to da nitko ne komentira http://www.poslovni.hr/107993.aspx ?
Ako je istina, očito da se radi o nekoj pišljivoj sumi cca. 2-3 milijuna EUR, ali ok, koliko toliko, plasirati dio sredstava uz tako dobru kamatu a valutnu klauzulu, na tako kratki period, ovo je po meni ok, teško da će Podravka već u roku od 365 u stečaj, tako da… rizik da se neće moći to naplatiti nije prevelik, pa zbog toga, bio bih sretniji da je malo više se nudilo za upisati, ovo je ipak beznačajna suma u okviru kratkoročnih sredstava kojima je potrebno upravljati sada, ovakve prilike svakako da su dobar način za diverzifikaciju kratkoročne financijske imovine uz primjerenu kamatu. Glavno da uz valutnu klauzulu, ostalo sve ok, nitko se ne mora brinuti da se neće moći naplatiti ovo, kako god milom ili silom 😛
Mene zanima jedna druga stvar, kad smo već kod "lijepih kamatnih stopa" :D, da li netko zna detalje koliko jednostavno može kompanija poput Adris grupe koja ipak nema formalno registriranu banku ili osiguravajuće društvo svoja sredstva kratkoročne likvidnosti usmjeriti na Tržište Novca (preko posrednika, jel, koji može sudjelovati), naime iako su i tamo mali prometi i ne može se baš tek tako u potpunosti iskoristiti prigodice atraktivne kamatne stope, dobar dio koji nije oročen bi se mogao/trebao tamo "trejedati" ako je to ikako moguće u praksi kvalitetno izvesti i ako nisi Banka.
Kamatne stope preko 9 % je tamo kratkoročno bilo i još je moguće (i sve više će biti) lijepo "loviti", 27. i 28. siječanj preko 20 %, ludnica, baš me zanima tko je tada okrenuo tih 200 mil kn u/na ta dva dana sve skupa, na dan-dan, zato i jesu kratkoročna sredstva, ono što je manje kratkoročno to je oročeno, ostalo treba u komercijalne zapise i druge kratkoročne instrumente "pa trejdati" tj. čekati po par mjeseci-godinu dana već koliko je dospijeće da pokupiš taj prinos, glavno samo da ovo što je na duže od jedan dan ide uz valutnu klauzulu :P, e svaka roba kada je fali, dobro se plaća – novac je kod nas trenutno na cijeni, dobro je sada da imamo toga resursa u izobilju 😀
Stvar koju bi sad bilo lijepo znati, nažalost u godišnjem izvješću opet ne vidimo ovo najnovije stanje , ali bar za 2008. ćemo vidjeti na godišnjoj razini: kakve su stvarne efektivne kamatne stope na naše depozite, naime uglavnom su u promjenjivim stopama bili, tako da… rasle su onda svakako (a još 2007. su išle i do 8,05 %, dakako od 4,5 %, ali sada je prosjek sigurno bliže 8 nego 4 :D), pitanje sad samo kada/kako treba preći na fiksne kamatne stope i nadam se da je već pređeno na EUR, kune samo ovak kao Podravkin zapis, uz valutnu klauzulu, nikako drugačije, ako nije na 1 dan i kamatu od 20 %, ništa, pitaj nekog drugog da ti da :rotfl:
Bogami dobra pušiona danas.
Netko zna razloge ovog pada?