Mislim da će ova 2008 biti godina u kojoj će se poćeti cijeniti fundamentalno potcjenjene dionice ,
a ADRS je sigurno jedna od tih. Nakon godišnjeg izviješća koje će uskoro biti objavljeno svima će biti jasno da se radi o jednoj od najboljih prilika za kupnju na našem tržištu.
Znate li koju je ponudu BAT dao za tursku duhansku industriju koja BTW ima puno lošije pokazatelje
od TDR-a ?
Mislim da će ova 2008 biti godina u kojoj će se poćeti cijeniti fundamentalno potcjenjene dionice , a ADRS je sigurno jedna od tih. Nakon godišnjeg izviješća koje će uskoro biti objavljeno svima će biti jasno da se radi o jednoj od najboljih prilika za kupnju na našem tržištu. Znate li koju je ponudu BAT dao za tursku duhansku industriju koja BTW ima puno lošije pokazatelje od TDR-a ?
1.72 B $
imas na bloombergu dobar tekst o preuzimanju imas link na mojnovac.net.
firma ima 750m$ prihoda i uspjela je na te prihode generirati gubitak od oko 270m$. Svaka im dala.
I to cudo vrijedi 1.7 Mrd$. Pa koliko onda vrijedi ADRIS?
I to cudo vrijedi 1.7 Mrd$. Pa koliko onda vrijedi ADRIS?
Tekel “toliko vrijedi” (i dosta više, super su kupci prošli ja bih rekao) zbog tržišta, tu se (kao i u većini slučajeva) kupuje tržiše a ne proizvodnja.
A koliko vrijedi Adris… to je zanimljivo pitanje, međutim ti si ovdje mislio meni se čini na TDR, koji je koliko god trenutno najznačajniji dio, ipak “samo” dio Adris-a, Adris vrijedi osjetno više od samo TDR-a.
Ako se mene pita, mislim da bi Adris da danas prodaje TDR mogao za njega dobiti najmanje 10 milijardi kn, a s vremenom i više. I ne vjerujem da će ga u skoro vrijeme prodati, koliko god neki o tome maštali, mislim da u Adrisu procjenjuju da se za sada puno više isplati imati TDR nego ga prodavati, pa i po cijeni od 10 milijardi kn.
P.S. Dobar [url=”http://uk.news.yahoo.com/rtrs/20080222/tbs-uk-tekel-winner-03c9bed_4.html”%5Dlink%5B/url%5D na priču o Tekelu.
zna li tko kada ide FI
22.02.2008 .
ADRIS GRUPA D.D./POVLAŠTENA ADRS-P-A
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. PBZ D.D. 484.772 7,15 Skrb. račun
2. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 410.811 6,06 Skrb. račun
3. PBZ D.D./STATE STREET CLIENT ACCOUNT 205.971 3,04 Skrb. račun -7000
4. PBZ D.D. 156.173 2,30 Skrb. račun +989
5. POKRAJAC ANTON 133.900 1,97 Osnovni račun
6. BUDIN TOMISLAV 130.100 1,92 Osnovni račun
7. VLAHOVIĆ ANTE 109.200 1,61 Osnovni račun
8. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 106.281 1,57 Skrb. račun
9. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 100.527 1,48 Skrb. račun
10. CERIN BRANKA 71.100 1,05 Osnovni račun
Ukupno: 28,14
[cool] [thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]Ekonomija novoproglašene države
TDR, prehrambena industrija i Croatia osiguranje – najuspješnije hrvatske tvrtke na Kosovu
Na području Kosova trenutačno posluje tridesetak hrvatskih tvrtki, bilo direktno putem svojih predstavništava, bilo posredstvom različitih zastupnika koji prodaju proizvode hrvatskih kompanija. Iako nedovoljno razvijeno i male kupovne moći svojih stanovnika, područje na kojem prema procjenama živi 2,2 milijuna stanovnika, predstavlja atraktivno tržište za mnoge hrvatske tvrtke
Nakon što je tamošnji parlament proglasio nezavisnost, posljedice na poslovanje hrvatskih tvrtki na Kosovu, ali i iz drugih zemalja, bit će beznačajne. To bi se moglo zaključiti iz razgovora s našim sugovornicima u Hrvatskoj i Kosovu. Biznis je biznis, kažu svi i on će prevladati političke razlike.
– Ne mislim da će se ova situacija naročito odraziti na poslovanje hrvatskih tvrtki na Kosovu, a ne vidim razloga zašto bi npr. Ledo imao problema sa svojim predstavništvom u Srbiji zbog svoga prisustva na Kosovu. Svi možemo imati političko mišljenje, ali biznis je biznis i ne vjerujem da će hrvatske tvrtke imati problema u Srbiji zbog poslovanja na Kosovu – kaže Šaip Luta iz Ledovog predstavništva.
Prema mišljenju Domagoja Ivana Miloševića, predsjednika Uprave Pastor grupe, riječ je o medijskom potenciranju krize koja je samo kratkoročno ispuhavanje.
– Ova se situacija neće odraziti na status naše tvrtke u Srbiji, odnosno predstavništva na Kosovu. Zapravo biste se iznenadili kako poslovni ljudi iz Srbije i Kosova surađuju. Upravo je naša tvrtka u Srbiji prošle godine prodala prvo vatrogasno vozilo na Kosovu, a ove godine očekujemo prodaju još dva – kaže Milošević.
Do prošle godine zastupnik Plive Gaši Bejtuš smatra, pak, da će posla biti još i više, jer je Kosovo još neistraženo tržište, a čini se da su tako shvatili i u Plivi, jer su nedavno otvorili i svoje predstavništvo. S njim se slaže Luta, koji dodaje da upravo hrvatske tvrtke imaju dobru šansu na Kosovu. Kako kaže, uz još sedam jakih konkurenata, upravo je Ledo u vrhu, ne samo zbog kvalitete, nego i prepoznatljivosti hrvatskog proizvoda.
– Koliko je Hrvatska cijenjena pokazuje primjer da sam prije vozio kamion s hrvatskim tablicama, koji je bio star i ne baš u potpuno ispravnom stanju. Ali kosovski policajci su mi uvijek progledali kroz prste zbog hrvatskih tablica – kaže Luta.
Potencijal za hrvatske tvrtke
– 18 tisuća Kosovara redovno pomaže svoje obitelji u domovini, a nekoliko tvrtki iz Hrvatske, kojima su vlasnici Albanci, već djeluje na Kosovu. Očekujem da će taj oblik suradnje proglašenjem neovisnosti još više zaživjeti. Potencijal za hrvatske tvrtke ponajprije vidim u prehrambenoj industriji, rudarstvu i infrastrukturnim projektima – kaže Ton Marku, predsjednik Unije zajednica Albanaca u Hrvatskoj.
Milošević je nešto skeptičniji, drži da je poslovni potencijal nemjerljivo veći u Srbiji nego na Kosovu, otkako je prije četiri godine došao u obje zemlje. Kaže da je Pastor grupa prve godine u Srbiji ostvarila prihod od 350 tisuća eura, da bi u 2007. godini narastao na pet milijuna eura. Na Kosovu, pak, unazad četiri godine prihod varira od 300 tisuća do 800 tisuća eura.
– Kad bi se tržište s Kosova proširilo i na Albaniju, onda bi to bilo nešto sasvim drugo. Međutim, to se nije dogodilo u posljednjih nekoliko godina, ali svakako smo zainteresirani i za to tržište – kaže Milošević.
Jedan od razloga je i činjenica da Kosovo tek formira institucije i normative. Tako Alajdin Havziu iz Belupovog predstavništva, koje je tamo od kraja 2005. godine, kaže da je veliki problem što još nema fondova gdje bi se mogli odrediti esencijalni lijekovi. Prihod je zato u 2007. godini bio 400 tisuća eura, a u Makedoniji, koju takođe dobro poznaje i gdje je esencijalna lista 10 puta veća, Belupo je ostvario prihod od milijun eura. Sličan problem imaju i u Plivi, koja je na Kosovu prisutna od 2003. godine.
– Prihodi u 2007.
Vidim da se provlaći pitanje koliko vrijedi adris. Znamo da se cijena ciljane tvrtke u akvizicije sastoji od fer tržišne cijene i akvizicijske premije. Adris j fitrma ćčija se vrijednost svakodnevno preispituje na burzi pa je lako odrediti tržišnu vrijednost – 585*9615900 =5 625 301 500. Na ovu vrijednost trebalo bi platiti premiju međutim mi nikako ne možemo znati koliko bi ona iznasila. Ako je primjerice 30%, vrijednost bi bila 7 312 891 950.
[thumbsup]mici
korisnik od: 07.08.2007.
lokacija:
broj poruka: 315
Vidim da se provlaći pitanje koliko vrijedi adris. Znamo da se cijena ciljane tvrtke u akvizicije sastoji od fer tržišne cijene i akvizicijske premije. Adris j fitrma ćčija se vrijednost svakodnevno preispituje na burzi pa je lako odrediti tržišnu vrijednost – 585*9615900 =5 625 301 500. Na ovu vrijednost trebalo bi platiti premiju međutim mi nikako ne možemo znati koliko bi ona iznasila. Ako je primjerice 30%, vrijednost bi bila 7 312 891 950.
Hoćeš reći oko 650 kuna ? Adris raste premalo u odnosu na druge dionice.[thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Postoji jos jedna metoda kod izracuna vrijednosti firme kod preuzimanja a to je metoda usporedbe sa drugim firmama u istoj bransi- to je kod ADRISA konkretno sa usporedbom u duhanskoj industriji u istocnoj i juznoj Europi gdje analize su govorile jos 2005. godine da je vrijdnost po dionici oko 750 kn a po sadasnjim parametrima je cijena oko 1.000, HRK po dionici!
ajde da demistificiramo jedan pojam: vrijednost tvrtke
– vidim da ima puno zagovornika kako cijena na burzi odrazava vrijednost firme;
– ono sto je cijena na burzi je odnos “retail” ponude i potraznje i moze sluziti samo kao proxy. Vrijednost u ovom slucaju ADR biti definirana prema DCF dok ce sve ostale metode -prije svega multiple biti uzete kao pomocne (bilo da se radi o multiplama kompanija koje su bile prezumane ili multiple slicnih kompanija na burzi).
Stoga vrijednost firme ce se u slucaju preuzimanja odrediti DCF pa ako vas zanima koliko vrijedi adr, razvucite DCF pa ce vam sve biti jasno [tongue]
ajde da demistificiramo jedan pojam: vrijednost tvrtke
– vidim da ima puno zagovornika kako cijena na burzi odrazava vrijednost firme;
– ono sto je cijena na burzi je odnos “retail” ponude i potraznje i moze sluziti samo kao proxy. Vrijednost u ovom slucaju ADR biti definirana prema DCF dok ce sve ostale metode -prije svega multiple biti uzete kao pomocne (bilo da se radi o multiplama kompanija koje su bile prezumane ili multiple slicnih kompanija na burzi).
Stoga vrijednost firme ce se u slucaju preuzimanja odrediti DCF pa ako vas zanima koliko vrijedi adr, razvucite DCF pa ce vam sve biti jasno [tongue]
[/quote/
Rekao sam da cijena na burzi odražava tržišnu vrijednost tvrtke, a ne njezinu vrijednost na temelju različitih metoda vrednovanja. Naravno da će se prilikom preuzimanja koristiti različite metode vrednovanja, kako onih temeljenih na profitnoj snazi, tako i onih temeljenih na imovini, i konačno kombinirane metode vrednovanja, ali u konačnici će se vrijednost uvijek izražavati kao trž. uvećana za akviz premiju. Primjerice za preuzimanje yahooa microsoft je nudio ako se dobro sjećam, 66%. Tržišna cijena je puno važnija nego što misliš je to je i minimalna cijena akvizicije.