Zna li netko kakvi su planovi Adrisa, vidim spominje se Plomin … Mislim da dugoročno nije pametno ulagati tu duhansku industriju, hotela u Istri i okolo Rovinja ima i trenutno je u izgradnju dovoljno. Mislim da se čeka nešto pametnije, zna li tko šta ?
Evo, to ti je primjer kako se kod nas radi analiza pri poslovnim kombinacijama, M&A prvenstveno. Gle TOdorić kupuje MLNR, ap to onda sigurno valaj ajmo uzet. Gotova analiza.
Ne bih se složio da je to naša specifičnost – u USA bi se sigurno moglo pronaći stotine primjera u zadnjih nekoliko desetljeća. Recimo Time Warner. To je dobro poznati način umjetnog napumpavanja poslovnih izvješća kroz M&A. Razlog je taj što se tipični pokazatelji (P/E, P/B, P/S) nakon M&A prikazuju boljim nego prije M&A, te se stvara dojam rasta dobiti (što naravno, opravdava veći P/E), a ne vidi se dobro porast zaduženosti firme. Mislim da jedino EV/EBITDA isključuje ovaj faktor, no meni je on prilično kompliciran za “zdravoseljačku” logiku.
UUUU Ste vidli veliku i lijepu korporativnu reklamu koja se vrti na TV ? :))[proud]
mici:
”
Evo, to ti je primjer kako se kod nas radi analiza pri poslovnim kombinacijama, M&A prvenstveno. Gle TOdorić kupuje MLNR, ap to onda sigurno valaj ajmo uzet. Gotova analiza.
”
Ne bih se složio da je to naša specifičnost – u USA bi se sigurno moglo pronaći stotine primjera u zadnjih nekoliko desetljeća. Recimo Time Warner. To je dobro poznati način umjetnog napumpavanja poslovnih izvješća kroz M&A. Razlog je taj što se tipični pokazatelji (P/E, P/B, P/S) nakon M&A prikazuju boljim nego prije M&A, te se stvara dojam rasta dobiti (što naravno, opravdava veći P/E), a ne vidi se dobro porast zaduženosti firme. Mislim da jedino EV/EBITDA isključuje ovaj faktor, no meni je on prilično kompliciran za “zdravoseljačku” logiku.
Nisam ni rekao da je to “naša specifičnost”. Znam ja mnogo takvih primjera vani, ništa sporno.
Zna li netko kakvi su planovi Adrisa, vidim spominje se Plomin … Mislim da dugoročno nije pametno ulagati tu duhansku industriju, hotela u Istri i okolo Rovinja ima i trenutno je u izgradnju dovoljno. Mislim da se čeka nešto pametnije, zna li tko šta ?
Znam samo ono što sam pročitao na internetu i novinama, isto kao i ti. Ipak smo mi eksterni ulagači.[proud]
UUUU Ste vidli veliku i lijepu korporativnu reklamu koja se vrti na TV ? :))[proud]
Vidio sam.[wink]
Razlog je taj što se tipični pokazatelji (P/E, P/B, P/S) nakon M&A prikazuju boljim nego prije M&A, te se stvara dojam rasta dobiti (što naravno, opravdava veći P/E)
Razlog je u plačanju akvizicijske premije.
Razlog je taj što se tipični pokazatelji (P/E, P/B, P/S) nakon M&A prikazuju boljim nego prije M&A, te se stvara dojam rasta dobiti (što naravno, opravdava veći P/E)
Razlog je u plačanju akvizicijske premije.
Ne bih se složio s ovom tvrdnjom. Zamisli da imaš firmu koja ima kapitalizaciju sto milijuna kuna i imaš dobit 10 mil (P/E 10). Digneš kredu i kupiš drugu firmu iste kapitalizacije. Iduće godine, tvoja dobit je 20 milijuna. Oho, pa ako na burzi se i dalje drži P/E 10. I kapitalizacija poraste dvostruko. Treće godine, digneš još jednu kredu i kupiš firmu s kapitalizacijom 200 mil…..i imaš ukupnu dobit 40 mil kuna.
E sad, pametni analitičari to gledaju i kažu: gle, ovima dobit raste po stopi od 100% godišnje već tri godine. To zasigurno zaslučuje P/E 20 a ne 10, po kojem se trže dionice bez rasta. I gle čuda, nakon tri godine, imaš tri firme u holdingu, ni jedna od njih ne posluje bolje nego prije, ali je tvoja kapitalizacija porasla sa 100 mill na 800 milijuna (minus iznos kredita 300 milijuna). Dakle, za tri do četiri godine si učetverostručio svoju vrijednost, a bez da si povećao efikasnost poslovanja. Jedino što moraš dalje sve više i više kupovati, inače će se dragi naši analitičari jako zabrinuti i skinuti P/E.
mici:
”
Razlog je taj što se tipični pokazatelji (P/E, P/B, P/S) nakon M&A prikazuju boljim nego prije M&A, te se stvara dojam rasta dobiti (što naravno, opravdava veći P/E)
Razlog je u plačanju akvizicijske premije.
”
Ne bih se složio s ovom tvrdnjom. Zamisli da imaš firmu koja ima kapitalizaciju sto milijuna kuna i imaš dobit 10 mil (P/E 10). Digneš kredu i kupiš drugu firmu iste kapitalizacije. Iduće godine, tvoja dobit je 20 milijuna. Oho, pa ako na burzi se i dalje drži P/E 10. I kapitalizacija poraste dvostruko. Treće godine, digneš još jednu kredu i kupiš firmu s kapitalizacijom 200 mil…..i imaš ukupnu dobit 40 mil kuna.
E sad, pametni analitičari to gledaju i kažu: gle, ovima dobit raste po stopi od 100% godišnje već tri godine. To zasigurno zaslučuje P/E 20 a ne 10, po kojem se trže dionice bez rasta. I gle čuda, nakon tri godine, imaš tri firme u holdingu, ni jedna od njih ne posluje bolje nego prije, ali je tvoja kapitalizacija porasla sa 100 mill na 800 milijuna (minus iznos kredita 300 milijuna). Dakle, za tri do četiri godine si učetverostručio svoju vrijednost, a bez da si povećao efikasnost poslovanja. Jedino što moraš dalje sve više i više kupovati, inače će se dragi naši analitičari jako zabrinuti i skinuti P/E.
Odmah da se presječem u početku. Možda firma ima istu tržišnu kapitalizaciju kao i ti, ali ti nikad ne možeš izvršiti akviziciju po fer tržišnoj cijeni već moraš platiti akvizicijsku premiju kao bi motivirao vlasnike za prodaju firme, u protivnom oni mogu prodat dionice i na burzi po fer vrijednosti. I upravo zato preduvjet provođenja akvizicije je sinergijski efekt koji se ostvaruje spajanjem poduzeća koji mora prekriti minimalno plaćenu premiju.
Odmah da se presječem u početku. Možda firma ima istu tržišnu kapitalizaciju kao i ti, ali ti nikad ne možeš izvršiti akviziciju po fer tržišnoj cijeni već moraš platiti akvizicijsku premiju kao bi motivirao vlasnike za prodaju firme, u protivnom oni mogu prodat dionice i na burzi po fer vrijednosti. I upravo zato preduvjet provođenja akvizicije je sinergijski efekt koji se ostvaruje spajanjem poduzeća koji mora prekriti minimalno plaćenu premiju.
Ma slažem se s tobom da postoji akvizicijska premija kod preuzimanja, iz prostog razloga što preostali dioničari mogu “ucjenjivati” sa svojim manjinskim dijelom (uostalom, sličnu “akvizicijsku premiju” danas naplaćuje HSS/HSLS HDZu). Sinergijski efekt (bolja efikasnost zajedničkog poduzeća) je prilično rijetka pojava (negdje sam pročitao da 85% M&A nisu bile profitabilne sa gledišta dobiti).
mici:
”
Odmah da se presječem u početku. Možda firma ima istu tržišnu kapitalizaciju kao i ti, ali ti nikad ne možeš izvršiti akviziciju po fer tržišnoj cijeni već moraš platiti akvizicijsku premiju kao bi motivirao vlasnike za prodaju firme, u protivnom oni mogu prodat dionice i na burzi po fer vrijednosti. I upravo zato preduvjet provođenja akvizicije je sinergijski efekt koji se ostvaruje spajanjem poduzeća koji mora prekriti minimalno plaćenu premiju.
”
Ma slažem se s tobom da postoji akvizicijska premija kod preuzimanja, iz prostog razloga što preostali dioničari mogu “ucjenjivati” sa svojim manjinskim dijelom (uostalom, sličnu “akvizicijsku premiju” danas naplaćuje HSS/HSLS HDZu). Sinergijski efekt (bolja efikasnost zajedničkog poduzeća) je prilično rijetka pojava (negdje sam pročitao da 85% M&A nisu bile profitabilne sa gledišta dobiti).
Sinergijski efekt ili veća efikasnost kako ti kažeš ogleda se u povećanju profita, smanjenju troškova, smanjenju poreza… Ako je sinerg. efekt tako rijedak kao što ti kažeš (ne znam za taj podatak 85%) onda to samo potvrđuje moju tezu da poduzeća koja traže rast isključivo u akvizicijama i ostalim oblicima poslovnih kombinacija često završavaju u krizi. Ako baš hočeš mogu ti navesti par primjera.[rolleyes]
Akvizicije su u pojedinim slučajevima vrlo profitabilne, ali poduzeće koje ima više od jedne ii dvije akvizicije godišnje pretjeruje.
s cime da usporedujem adris ima tu dvije podjele nebo i zemlja razlike po fundamentima,
http://biz.yahoo.com/ic/ind_index.html spadaju li oni pod cigaretes ili tabbaco products?
jel netko izracunao ROE i ROA?