Osim što je među najjeftinijim dionicama na našem tržištu, ne smijemo zaboraviti da ide promjena u pravilima ulaganja fondova (free float). Sve upućuje da dolaze bolji dani za ovu dionicu.
Kakva promjena?
Hanfa
Od sljedeće godine nova ograničenja ulaganja investicijskih fondova
Društvu za upravljanje investicijskim fondovima ubuduće će se ograničiti ulaganje ovisno o ‘free floatu’ i tržišnoj kapitalizaciji. Tako će imovinu fonda moći ulagati u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 20 posto izdanja samo ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 100 milijuna kuna
Slobodne su dionice one koje se nalaze u slobodnoj prodaji na uređenom javnom tržištu, odnosno riječ je o tzv. free float dionicama. S tim ograničenjem fondovi će se morati uskladiti u roku od šest mjeseci, a u tri mjeseca morat će uskladiti ulagačke ciljeve i strategiju ulaganja predviđene statutom i prospektom fondova. Fond će, nadalje, moći ulagati u terminske ugovore i druge financijske izvedenice na tržištima na kojima se može pouzdano utvrditi njihovu vrijednost, a o svemu je potrebno izvijestiti Hanfu.
Ulaganje imovine fonda u novoizdane vrijednosne papire izdavatelja izvan država članica EU ili OECD-a dopušteno je ako su u godinu dana od izdanja uvršteni u službenu kotaciju burze ili drugo uređeno javno tržište ili ako pokrovitelj izdanja ima utvrđeni rejting. Društvo koje upravlja s više fondova može uložiti u najviše 20 posto ukupne neto vrijednosti imovine fondova u sva izdanja jednog izdavatelja. Društvo može sklapati i repo-ugovore čije dospijeće ne smije biti dulje od 12 mjeseci. (Lidija Kiseljak)
Pogledao sam ovaj novi pravilnik, i ne shvaćam kako na primjeru Adrisa on odnosi na redovne odnosno povlaštene dionice. Većina redovnih dionica (mislim 73%) je pod zbirnim računom managementa i sigurno ne ulaze u free float.
Pogledao sam ovaj novi pravilnik, i ne shvaćam kako na primjeru Adrisa on odnosi na redovne odnosno povlaštene dionice. Većina redovnih dionica (mislim 73%) je pod zbirnim računom managementa i sigurno ne ulaze u free float.
I ja sam se pitao zašto je ovo dobro za adris..[sad]
Pa, ukupna tržišna kapitalizacija ADRS-R-A je oko 3.6 milijardi kuna, a ADRS-P-A oko 5 milijardi kuna, što sigurno zadovoljava kriterij od 100 milijuna kuna. Ono što ne razumijem dovoljno je što točno ulazi u free-float i gdje mogu naći taj podatak. ADRS-P-A nije problem (to se vidi i po prometima), ali ADRS-R-A ima smiješno male promete iz čeka zaključujem da je free-float prilično mali.
Pa, ukupna tržišna kapitalizacija ADRS-R-A je oko 3.6 milijardi kuna, a ADRS-P-A oko 5 milijardi kuna, što sigurno zadovoljava kriterij od 100 milijuna kuna. Ono što ne razumijem dovoljno je što točno ulazi u free-float i gdje mogu naći taj podatak. ADRS-P-A nije problem (to se vidi i po prometima), ali ADRS-R-A ima smiješno male promete iz čeka zaključujem da je free-float prilično mali.
Shvaćam to za tržišnu kapitalizaciju, nego nije mi jasno zašto bi to utjecalo na cijenu. Pa neće neki fond kupiti dionicu zato što joj je trž. kap. veća od 100 milja.
Nista bitno , ali trnutna cijena povlastene dinice je skoro identicna cjeni sa pocetka 2 mjeseca.
U medjuvremenu se dosta toga pozitivnog desilo u vezi same grupe ( od otvaranaj tvornice do ulaganaj u turizam ,pa do najva o suvlasnictu LNG terminala koji bi se trebao graditi u Plominu).
A tu su i dva odlicna FI za 1H i 3Q. ; ali kako je kolega rekao :
” ako bude sve raslo ove godine , sta ce ostati za sljedecu ? ” [wink]
Otkud ovih 1000 po 480,00 na ADRS-P-A u jednoj transakciji?
Otkud ovih 1000 po 480,00 na ADRS-P-A u jednoj transakciji?
i mene to zanima… samo se pojavio….:)
Otkud ovih 1000 po 480,00 na ADRS-P-A u jednoj transakciji?
Skuplja se evo 2k komada,ljudi vole okrugle brojke lakše je za računati a jeftino je….
[proud]
Definitivno! 1000, 1000, 600, 400……..
Vizija je Adrisovog menadžmenta je proširiti se na održiv način, samostalno ili s partnerima, na nova obećavajuća područja aktivnosti i tržišta, kako bi u sljedećim godinama Adris postao jedan od vodećih “igrača” u srednjoj i istočnoj Europi. U tom smislu Adris grupa namjerava djelovati i u nacionalnom interesu, jer buduća konkurentna pozicija i, sukladno tome, priznanje i dobrobit hrvatskog gospodarstva i društva unutar proširene EU uvelike će ovisiti o stvaranju nekoliko konkurentnih i uspješnih hrvatskih tvrtki. Adrisov cilj je biti aktivan sudionik u privatizacijskom procesu, koji traži mogućnosti u industrijskom i u uslužnom sektoru, npr. preradi hrane, osiguranju i trgovini. Paralelno s time, Adris namjerava iskoristiti sve mogućnosti u pogledu strateških partnerstava i udruživanja, kako bismo se razvili ne samo na domaćem nego i na međunarodnom planu. U tim okolnostima smatram da je Adris kao hrvatsku kompaniju potrebno i moguće razvijati u prehrambenom sektoru, u sektoru financijskih usluga te u hotelijerstvu i turizmu. U sektoru financijskih usluga uistinu je krajnji trenutak da se prekine totalno prepuštanje tog hrvatskog tržišta stranom kapitalu. Mi npr. smatramo da Croatia osiguranje može biti dobar nukleus za takav preokret i zainteresirani smo da Croatia ostane u Croatiji, s Adrisom ili bez Adrisa. Ukoliko hrvatske kompanije ne preuzmu ono što je profitabilno i perspektivno, odnosno ono što je zanimljivo stranim ulagačima, pa što će onda ostati za hrvatske kompanije. Da uzgajaju duhan ili pšenic;, ili da servisiraju rastuću turističku industriju, a ne da ju kreiraju; da posuđuju u Hrvatskoj stvoren financijski kapital, a ne da ga stvaraju i s njim upravljaju!? Jednako tako, Adris grupa vidi velike mogućnosti razvoja u turizmu na osnovi javno-privatnog partnerstva, i to ne samo s državom već i s jedinicama lokalne zajednice i lokalnim stanovništvom.
Mnogo više o prošlosti i budućnosti adrisa na: http://www.adris.hr/PR/intervjui_predsjednika_uprave/intervju.asp