Ovo gore sam krivo napisao kada se rezervacija radi ne isknjizava se nista sa strane aktive tek kada taj gubitak se knjizi kroz rdg onda se isknjizava sa strane aktive, ali se pritom ukida rezervacija pa sa strane RDG obicno imamo neto efekt nula, jedina je promjena smanjenje imovine.

3. Ako zaokružimo novac na 2,2 mlrd. kn to daje 134 kn po dionici. Dok se ne usuglasimo oko prve dvije točke, uzet ću vaš originalni EPS od 25,61 i cijenu od 430 kn. To daje P/E od 16,8 i P/E umanjen za novac od 11,6. Ono što je po meni upitno je ima li smisla cijenu dionice umanjivati za novac u omjeru 1 za 1? Mislim da nema. Zamislite da na tržištu postoji dionica slična Adrisu samo bez novca na depozitima uz EPS od 25,61 i cijenu od 296 kn (P/E 11,6). Za 430 kn mogli bi kupiti gotovo 1,5 te dionice koje bi onda zarađivale 37,2 kn u odnosu na 25,61 koliko bi zarađivali s Adrisom. Obje dionice po vama imaju isti P/E, ali razlika u zaradi koja pripada dioničarima je ogromna. Zato mi nema smisla umanjivati P/E za novac koji je efektivno mrtvi kapital. Korigirati Adrisov P/E za efekt kupnje HUP-a ima smisla i opravdano je, ali preostali novac po meni vrijedi samo onoliko koliko zarađuje na depozitu sve dok ne saznam da postoji neki konkretan plan za njegovo investiranje ili vraćanje dioničarima kroz dividendu.
[/quote]

Ovdje prvo treba razjasnit neke stvari prvo novac i koliki je zapravo novac, naime iz revidiranog izvjesca imamo da je stanje ovakvo govorimo samo o matici da ne bi bilo zabune

Depoziti 2,72 mlrd, ako odma oduzmemo pocetno izdavanje za HUPZ od 800 mil ostaje 1.9 mlrd
Krediti povezanim drustvima uglavnom maistra 1,135 mlrd (radi se o kratkorocnom kreditu na godinu dana koji se svake godine produzuje)
Krediti nepovezanim trebalo bi se radit o agrokoru 411 mil (Znaci radi se potrazivanjima nakon otpisa iz bilance)

Znaci ukupno se radi o financijskoj imovini sa uracunatim pocetnim izdavanjem za HUPZ i otpisom od agrokora u iznosu od 616 mil pa imamo stanje novcane imovine od 3,4 mlrd ili 210 kn po dionici, ako cemo gledat brzo utrzivu imovinu onda cemo izuzest agrokor i dobit 3 mlrd ili 185 kn po dionici.Tako da racunice s 2.2 mlrd novaca matice ne drze bas vodu.Ta prica moze samo drzat vodu s strane gledista da se radi o imovini koja sluzi za ostvarivanje akvizicija i ulaganjima u ovisna drustva ali ne na nacin da ih uzimamo kao cijelokupnu financijsku imovinu matice pa pritom samo na nju racunamo koliki je efekt na vrednovanje dionice potrebno je u obzir uzest sve.

S druge strane pitanje kako vrednovat novac, to je vec kompleksna stvar i ovisi o masu faktora ali recimo za primjer sigurno je da dionicu sa istom zaradom sa dugom i bez duga te sa novcanom imovinom necemo vrednovat isto jer tu je prvo stvar rizicnosti sta mora bit ukalkulirano u cijeni, drugo stvar je da treba racunat i zaradu od kamata taj dio ovisi o ekonomskoj situaciji na trzistu novca pa postoji vrijeme kada novac vrijedi vise kada manje, te trece pitanje iskoristivosti novca za ostvarivanje vece ekonomske koristi, a to ovisi prvo o sposobnosti uprave i njene ambicije da nesto stvori ili kupi kao trenutno HUPZ i pitanje po kojoj cijeni ce nesto stvorit, ako znamo da ce uprava i dalje ic u takvom smijeru onda taj novac mora imat i svoju premiju (ovdje je najveci problem netransparentnost uprave u pogledu svojih planova i sta se radi pa trziste tu premiju ne racuna toliko jer je ne moze odredit jer nema na temelju cega osim vjerovat da se nesto radi, a ocito je da se radi vidimo po HUPZ).Tako da je ocito da taj novac treba vrednovat svako suprotno objasnjenje je laz, a pitanje na koji nacin vrednovat je vec stvar za svakog posebno kada se uzmu svi ovi faktori u obzir.

Novac matice koji je posuđen povezanim društvima se na razini grupe koju ovdje vrednujemo prebija pa ga ne računam. Taj novac je već investiran i na razini grupe proizvodi dobit. Zamislite da novac posuđen Cromarisu matica odluči pretvoriti u kapital. Što se na razini grupe mijenja?

Dionica s dugom je rizičnija, ali razlika u rizičnosti između dionice bez duga i dionice s neto novčanom imovinom je zanemariva. Tržište mora biti vrlo efikasno da bi radilo razliku, što nije slučaj kod nas.

Sad novac vrijedi vrlo malo dok je u periodu 2008-2011 vrijedio znatno više, ali tada je Adrisovoj upravi bilo dovoljno što su na depozite ubirali visoku kamatu. Nisu iskoristili situaciju za kupnju produktivne imovine koja će nositi visoke prinose i kad kamate padnu.

Činjenica je da sad u Adrisu odluke o investicijama donosi isti čovjek koji ih donosi od pamtivijeka te više-manje postoji suglasje da su odluke trebale biti znatno bolje. Gdje je pokazatelj da se nešto promijenilo? To što su odlučili kupiti još jedno hotelsko poduzeće 7 godina nakon što je turistički bum počeo? Mislim da je kupnja HUP-a bolja opcija nego da je novac nastavio ležati na depozitu, ali sličnu investiciju su mogli napraviti i puno ranije po znatno jeftinijoj cijeni. Nema tu naznake talenta za investiranje. Adris ima vrijednu imovinu, ali dokle se ne promijeni uprava sumnjam da će se percepcija tržišta promijeniti te je početi vrednovati drugačije nego do sada.

Mislite da bi u tom slučaju prihod bio AOP 113 i gubitak AOP 139 u RDG-u za 1Q?

1. U normaliziranu dobit dodali ste cijelu prošlogodišnju dobit Save Re sukladno udjelu koji Adris grupa ima pod pretpostavkom da ona uopće nije prikazana u izvještajima. Međutim, dio dobiti je već prikazan kroz dividendu koju je Adris dobio u iznosu od oko 20 mil. kn (možete to gledati i na drugi način – primljena dividenda je dio ostvarene dobit 2016. godine i ne pripada dobiti 2017. godine).

2. Mislite 20-40 mil. kn?

3. Ako zaokružimo novac na 2,2 mlrd. kn to daje 134 kn po dionici. Dok se ne usuglasimo oko prve dvije točke, uzet ću vaš originalni EPS od 25,61 i cijenu od 430 kn. To daje P/E od 16,8 i P/E umanjen za novac od 11,6. Ono što je po meni upitno je ima li smisla cijenu dionice umanjivati za novac u omjeru 1 za 1? Mislim da nema. Zamislite da na tržištu postoji dionica slična Adrisu samo bez novca na depozitima uz EPS od 25,61 i cijenu od 296 kn (P/E 11,6). Za 430 kn mogli bi kupiti gotovo 1,5 te dionice koje bi onda zarađivale 37,2 kn u odnosu na 25,61 koliko bi zarađivali s Adrisom. Obje dionice po vama imaju isti P/E, ali razlika u zaradi koja pripada dioničarima je ogromna. Zato mi nema smisla umanjivati P/E za novac koji je efektivno mrtvi kapital. Korigirati Adrisov P/E za efekt kupnje HUP-a ima smisla i opravdano je, ali preostali novac po meni vrijedi samo onoliko koliko zarađuje na depozitu sve dok ne saznam da postoji neki konkretan plan za njegovo investiranje ili vraćanje dioničarima kroz dividendu.
[/quote]
1. Moj izračun EPS nema veze s brojevima iz konsolidiranog izvještaja. Računao sam look-through earnings većih sastavnica. Pritom je dividenda uračunata samo jednom, unutar EPS.

2. Prilično svejedno. Primijeti da su troškovi holdinga fiksni i ne bi trebali rasti kako sastavnice rastu, osim ako ne počnu nešto muljariti.

3. OK, ti misliš da nema smisla umanjivati u omjeru 1:1. To je OK, radi se o procjeni kvalitete menadžmenta i poslova, tj. procjeni kako dobro će se uložiti taj cash, a ta je procjena dosta subjektivna.
Ali tržište danas vrednuje Adris BEZ casha po 16.8 (bolje bi bilo reći oko 15, ako gledamo forward procjenu).
Ako uzmemo da je P/E = 15 poštena cijena za ovakvu firmu, onda to znači da tržište vrednuje cash u omjeru 0:1!
Dakle, tržište misli da će Ante staviti sve te novce na hrpu i zapaliti ih.
Tržište vjerojatno ima emotivno-histeričnu reakciju na spaljivanje novca u Agrokoru, pa u ovom času drži da novac na računu ne vrijedi ništa.
Po mom mišljenju, to je smiješno.
Male su šanse da se nešto slično opet desi, a tržište se ponaša kao da je to sigurna stvar.
Ostaje pitanje diskonta. Istina je da je vrednovati novac u Antinim rukama u omjeru 1:1 možda preoptimistično. Ali isto tako je prepesimistično računati s ispod nekakvih 0.5:1.

Osim toga, oduzimanje novca od cijene se može zaobići tako da se procijeni očekivani ROIC na te 2-3 milijarde, no tom slučaju valja procijeniti u što će Ante uložiti novac — ostatak CROS-a, Savu ili ACI koji bi imali dobar povrat, ili možda preskupe hotele u Rovinju koji ne bi…
Kako bilo, bedasto je misliti da će ih samo spaliti.

Mislite da bi u tom slučaju prihod bio AOP 113 i gubitak AOP 139 u RDG-u za 1Q?
[/quote]

Prihod je bio, za gubitak nitko ne zna jer ne postoji detaljno objasnjeno na sta se odnosi AOP139 moze bit gubitak, a i ne mora bit gubitak ovisi da li su rezervacije ukinute iz razloga jer nema potrebe da se vise rezervira zbog prestanka potrebe za rezervacijom ili je rezervacija iskoristena zbog knjizenja gubitka to nitko ne moze znat jer ne postoji jos objasnjeno na koji nacin je to obavljeno sve ostalo je samo nagadjanje.

Na koji nacin ga to vi mislite prebijat zar ostatak grupe ima posudjen novac matici pa ga mozete prebit s necim ?, da vi meni posudite neki novac ja cu ga investirat pa da ga onda na takav nacin prebijemo kako ste vi zamislili.Zbog cega bi zamisljao to da pretvore u kapital pa ne proizvode gubitke da bi to trebalo napravit lova je posudjena i kao takva se treba vratit kratko i jasno cija je lova i tko je u obvezi da je vrati.

Ovdje se opet postavlja pitanje da li bi leko prodao po toj jeftinijoj cijeni ili bi trazio vise mislim da svi znaju da ne bi prodao jeftinije onda nego sta je to govorila trzisna kapitalizacija onda koja nije mjerilo da se usporedi koliko je jeftino bilo onda, a koliko danas, od onda se zaradilo nesto na kamate isto tako da neki neto efekt onda kupit (po cijenama koje bi leko onda trazio) i danas vjerujem da razlika ne bi bila toliko znacajna iako je bilo bolje da se onda bilo agresivnije, adris je jedino morao onda uc u neko drustvo u problemima i na taj nacin bi zapravo jeftino stekao vlasnistvo s vecim potencijalom povrata na ulozeno, s druge strane adris ne koristi imovinu na nacin da koristi financijske instrumente da bi povecao polugu za akvizije i zbog toga ima isto ogranicenje u samom rastu ali opet s druge strane je samim tim rizicnost daleko veca za investitre koji traze sigurnije investicije tako da je to uvik dvosjekli mac i stvar preferencije onoga sta netko trazi. S druge strane isto treba uzest u obzir i sam padajuci biznis tdr i same probleme oko tog tdr s kojima nismo mozda u potpunosti upoznati vidljivo i sada kroz agrokor kako su neke stvari funkcionirale onda koji je do trenutka prodaje sigurno utjecao na odluke same kompanije.Da se razumimo gubitak tdr-a i nadomjestak onoga sta je tdr donio adrisu nije lako zamjenit s necim boljim i to treba imat na umu, malo je drustava koje su sposobne prezivit vise desetljeca pogotovo ako imaju agresivno sirenje preko kredita tako da sve ima svoje pogotovo ako gledate dugorocno.

ovo je preneseno sa stranica agrokora
U danasnjoj Slobodnoj,dio clanka:
.Oni su svoj dio manje-više realizirali i dogovorili, a za svoj dio kolača bore se financijski vjerovnici – za svaku kap “vodopada” Entity priority modela naplate i otpisa potraživanja. Navodno se očajnički pokušava postići dogovor s Adrisom, kakav-takav, kao i s Franckom, čak se nešto pokušava riješiti i s nekim jakim i nezgodnim dioničarima pa se navodno traže modeli za njihovu “isplatu” u zamjenu za odustajanje od tužbi.

kakva je sada situacija od izbijanja slučaja agrokor do postizanja nagodbe 10/7 mjesec?
dali ide kamata na posuđeni novac,dali je dio novaca otpisan? Ako ide tužba adrisa dali onda cijela posuđena svota je na sudu a ugovor se i dalje izvršava dok se ne donese sudska odluka. Kako će se postići nagodba ako adris tuži i kako će se onda odrediti vlasništvo u novom agrokoru?

A mozda najbolje da Adris sada taj preostali novac koji ima potrosi na otkup duga Agrokora. Tj ono sto mu Agrokor duguje. Pa neka tuzaka.

Adris ce relativno dobro proci, u odnosu na ostale.
Ovo je velika igra i tu ce biti svega: dogovora, glasina, podmetanja, mailova, konacnih dogovora, naprasnih odustanaka, sudskih rjesenja i zahtjeva za doradom, medijskih spinova itd.
Ali konacan ishod je jasan i apsolutno siguran: nagodba slozena i potvrdjena u doslovce zadnjoj minuti. S Adrisom i ostalima u potpisu.
Samo je pitanje tocnog sadrzaja nagodbe.

Ne bih se baš složio za Adris njegovi kolateri trenutno vrijede 4-5 milijardi kuna (ako isključimo jamstva) sa jamstvima i nekakvim dogovorom max 10% toga, pravno ako se jamstva proknjiže vrijede 0. U boljoj pravnoj situaciji je Franck koji ima zalog 3/4 Roto D. Koji nije optrećen jamstvima i teško da će pristati na 10 -20 % naplate

da će adris dobro proći je bilo prema verziji ramljaka a peruško sada govori da se je adris igrao bankara
i da se sada s adrisom razgovara na drugim osnovama nego je to bilo za vrijeme ramljaka