Iskreno, očekivao sam bolje izvješće nego što je ispalo, negdje blizu 40 mln kuna dobiti, ali ako ništa drugo taj treći kvartal nije više tolika rupa kad su prihodi u pitanju, kao što je znao biti u prošlosti.
A nastavno na raspravu kolega Investimira i Aliasa, nije to baš tako jednostavno kako komentirate. Da bi do detalja razumjeli izvješće ADPL-a, potrebno je ipak malo bolje poznavati IIFS. Na što točno ciljam? Specifičnost ADPL-a u odnosu na druge naše tvrtke koje posluju u Rusiji je da oni u bilanci imaju kratkotrajnu imovinu (npr. potraživanja od kupaca i zalihe gotovih proizvoda), ali i dugotrajnu imovinu (tvornice, postrojenja, opremu) u samoj Rusiji. Tečajne razlike koje proizlaze iz kratkotrajne imovine ulaze u RDG i one su vidljive u samom RDG-u, međutim tečajne razlike koje proizlaze iz dugotrajne imovine koja se amortizira se prilikom sastavljanja konsolidiranih izvještaja iskazuju kao smanjenje ili povećanje kapitala kroz revalorizacijske rezerve i prema IIFR-u ne ulaze u RDG. Tek u slučaju da dugotrajnu imovinu namijenimo prodaji ona postaje predmet RDG-a.
Uzmimo jedan hipotetski primjer.
Recimo da je za izgradnju tvornice u Kalugi plaćeno 100 mln rubalja, imovina je stavljena u funkciju sa 30.06.2012 kada je tečaj kuna rubalj bio recimo 1:5. To bi značilo da ta tvornica u konsolidiranoj bilanci grupe na dan 30.06.2012 vrijedi 20 mln kuna. Na dan 30.09.2015 recimo da je tečaj kuna rubalj 1:10. Zanemarimo sada iznos koji je u međuvremenu amortiziran, ta tvornica na dan 30.09.2015 u konsolidiranoj bilanci grupe sada vrijedi 10 mln kuna, drugim riječima firma je izgubila 10 mln kuna na tečajnim razlikama i taj iznos se iskazuje kroz sveobuhvatnu dobit o poslovanju. Ono što je bitno za razumjeti, dugotrajna imovina se amortizira, te njezina konačna vrijednost kada se izamortizira teži nuli, te kao takva nije dio RDG-a (uostalom, nema smisla da uđe u RDG kada nema nikakvog utjecaja na novčani tok). Izuzetak je naravno situacija ukoliko bi tvornicu u Kalugi namijenili prodaji, tada bi ona u bilanci postala kratkotrajna imovina namijenjena prodaji, te bi tečajne razlike iz tog posla bili predmet RDG-a.
Ono što nije nitko komentirao, iz bilance je izvjesno da ADPL ima dobar dio kredita i obveza u ruskim rubljama (kao što je uprava i najavljivala, konverziju dijela kredita u ruski rubalj). S obzirom da je u periodu od 30.06.2015 do 30.09.2015 rublja oslabila nekih 15%, iz bilance je vidljivo da su se obveze u tom periodu znatno smanjile (sa 833 mln kn na 756 mln kn, znači 77 mln kn samo tijekom jednog jedinog kvartala), tako da je zaduženost poduzeća puno manja nego na 30.06. (dijelom i zbog pada vrijednosti rublje).
Naravno, svatko od nas neka iznosi svoje zaključke i smatra koja je dobit važnija. Ali ukoliko nekoga ovo malo više zanima neka baci pogled na izvješća od Q4/14 do danas. U Q4/14 je gledano kroz sveobuhvatnu dobit iskazan veliki gubitak, zatim je u prva dva kvartala 2015 rublja porasla, tako da je sveobuhvatna dobit na kraju Q2/15 bila preko 50mln kuna. Sada je opet vrijednost rublje pala, te je sveobuhvatna dobit tek nešto iznad nule. Ali ako istovremeno gledamo ukupne obveze u bilanci, vidljivo je da su one iz kvartala u kvartal sve manje, jer kao što sam naveo gubitak iskazan kroz sveobuhvatnu dobit nema nikakve veze sa novčanim tokom (logično bi bilo ukoliko smo tijekom jednog kvartala napravili 50 mln kn gubitka, a nemamo znatnu količini novčanih sredstava na računima, da se obveze poduzeća povećaju, zar ne?).
Meni je osobno veća briga od sveobuhvatne dobiti vijest o štrajku u Kalugi, dali netko ima info u kojoj je fazi taj štrajk, te dali isporuka dijelova prema dobavljačima ide redovito?

naravno da tečaj igra veliku ulogu jer tečaj je novac. ali, tečaj je vrlo prevrtljiva dama, a temeljna djelatnost je temeljna djelatnost. veoma sumnjam da tvrtke privlače kapital hvaleći se sveobuhvatnom dobiti niti da investitori ulžiu svoj novac po sveobuhvatnoj dobiti, tu se nešto drugo gleda.

ne razumijem kako ne razumijete, stvar je vrlo jasna. svaki izvještaj je statičan – polaroid snimka tvrtke na točno odreden dan i sva imovina se biljezi onoliko koliko ona stvarno (keš, dionice itd) ili procijenjeno (zalihe, nekretnine itd) vrijedi bas taj dan. zato se i tecaj računa samo po tom odredenom danu mada godina ima 365 dana i 365 različitih tečajeva. da je atpl sav primljeni dolarski novac stavila na banku pa pričekala 30 09, imala bi 162 milje kn više. ali nema, jer tog novca nema – kako pristižu priljevi, tako se dogadaju i odljevi

Ok. Oboje ste u pravu. Vrlo jednostavno pokušavam objasniti i ako nekome nije jasno možda sam i ja kriv. Stvar je vrlo jednostavna i nema veze s revalorizacijom imovine i obveza. Pričate da nema veze, a onda spominjete obveze koje su pale zbog nižeg tečaja. Pa onda ni to nema veze. Radio sam analizu renaulta prije dvije godine u firmi i imali su milijardu jena kredita. jen je pao 30%. šta da to ne uvrstim kod analize kao dobit jer zapravo ne postoji? Nece morati vratiti milijardu eura natrag nego samo 700 milijuna. i to nije bitno? james o tome govori kod revalorizacije. Ja govorim o novcu i novcanom toku i kako se mora voditi u računovodstvu. Pa tko kaže da oni moraju mjenjati rublju? Mogu držati tu rublju i ponovo tom jeftinijom rubljom kupovati robu. Znaci nista nisu izgubili. Niti jedna firma nikad niti ne izgubi niti ne zaradi na tečaju. Evo sad jedna firma koju imam ima oko 50% poslovanja u SAD-u i zbog rasta dolara joj je dobit porasla za 25%. prodaja u SAD-u im je porasla 30%, ali u lokalnoj valuti samo 10%. Ono šta mene zanima je da je prodaja porasla 10% i to će mi biti važno za dalje, ali će mi biti važno i čista dob it koja će biti zbog rasta dolara jer će sav taj iznos moći iskoristiti iz novcanog toka za isplatu dividende i kupnju vlastitih dionica. Kako jednostavnije objasniti ja ne znam. Vjerovatno bi te drukcije gledali da je dobit iz te stavke kao na LKPC. Oni ništa nisu zaradili iz osnovnog poslovanja nego samo zbog rasta dolara. tamo pitajte i oni će reci da je to super. nesmijete gledati kako vama odgovara nego kako je tocno.

i to što se tiče da je statičan. pa naravno. kad bude dobit iz te stavke i kad poraste rublja onda će jednostavno biti veća dobit tada. Sada je gubitak. Pogledajte SubMiller koliko je dionica pala jer ima jako velik dio u rusiji. pogledajte adidas koliko je pao jer ima 12% prodaje u rusiji. govorim o dionicam prije godine dana ne sad. to su važne stavke. nema tu statike ili nestatike. kad pada tečaj pada dionica kad raste tečaj raste dionica tj dobit te dionice a cijena je prati. sad je tako. drugi put će biti drugačije. i tako u krug. šta sad kad rublja pada onda nema veze a kad naraste onda treba rast i dionica. to je kao kod nas kad raste cijena nafte onda svi dignu cijene jer im je nafta vazna stavka kod troškova. kad cijena nafte padne onda nitko ne spušta cijene jer kažu da im je nafta ionako manji dio troška. onda nafta ponovo poraste i opet ide poskupnjenje. nema statike, dinamike, realno nerealno. Tako je kako mora biti i to je to. Ako hocete cu vam izvaditi djelove knjiga pa možete više o tome pročitati

to knjiženje tečajnih razlika je škakljiva stvar, to treba dobro prokužiti. naravno da dpl trpi zbog pada rublje , i zbog pada rublje i zbog pada prodaje u rusiji. e sad rusija padne 17 posto, matica poraste 40 posto i udio rusije padne sa 38 posto na 25 i ukupni prihodi usprkos rusije porastu. i dobit poraste, prava ili neprava, kako tko uzme. kod lkpc je drukčija stvar – oni imaju tvrdi dolarski keš na računu pa ako na taj keš ukamate na godinu xy kn, to je itekako prihod, bas kao i kad meni banka plati kamate na depozit, i kad tečaj dolara poraste i to je zarada, ako u tom trenutku unovčiš te dolare u kune, ako ne, onda bilježiš kao prihod, ali dok se to ne unovči, sve to visi u zraku jer tako mogu imati i dionice koje rastu, ali dok ne prodam, nema dobiti, ili ako padaju, dok ne prodam, nema gubitka.

Sve 5. Ja svima govorim da je računovodstvo tako i da nema veze s realnošću. Ali nekih normi se mora držati. Morate gledati sve i realno. Ne samo ono šta vama odgovara. To je problem na ovom forumu. Kada sam pisao prije dvije godine da VPIK ne valja ljudi su nabrajali da kako ne valja kad stalno prikazuje dobit. Ja kažem kad im stalno rastu zalihe koje se na taj nacin knjize pa prikazuju dobit. I kazu nije istina i onda kasnije ispadne da je istina. Kažu VPIK-u rastu prihodi 12%, a ja kažem da im rashodi rastu 17%. Pa ne možeš gledati samo ono šta tebi odgovara. Evo i ona moja kompanija koju sam ranije spomenuo hedgira tečaj dolara. Na rastu dolara je zaradila oko 3 milijarde dolara ali je zbog hedgea izgubila 700 mil $. Šta da onda samo racunam zaradu a hedge ne. Jer to nije realni gubitak? To će se nekad okrenuti? Pa naravno. Ali sad je tako. Kad je dolar padao su zbog hedgea imali tu veliku dobit ali pad prihoda. Zašto postoji hedge ako nema nikakve veze jer ce se nešto kad tad okrenuti? Zašto onda uopće raditi FI kad će drugi biti drukčiji? Eto toliko od mene. Još jednom kažem da ovo nije loša dionica ali cijena nije daleko od realne. Ne znam točnu cijenu jer trenutno analiziram druge. Kako god nadam se da će se stanje popraviti i da će te zaraditi. Prije bi imao ovu dionicu i s ovakvim stanjem u rusiji nego bilo koju dionicu koju lopina nabraja bez rusije. Prije nego 90% na ovoj burzi vjerovatno. Svima bi savjetovao da lagano s nekim novcem krenu kupovati dionice vani. Onda će vidjeti koliko je drukciji nacin kupnje vani i prilično će naučiti šta je kod dionica bitno jer kod nas je najbitniji P/B i promjena u top 10. Kad imas dionicu prisiljen si o njoj učiti i čitati, a vani imate malo bolje izvještaje i analitičare koji nešto i znaju, pa sve to kasnije možete iskoristiti na našoj burzi. vjerujte, nećete pogriješiti

bloger je više puta napomenuo i branio tezu kako su sva ozbiljna tržišta vani učinkovita i vrlo učinkovita, a grobex totalno neučinkovit i da zbog toga on ulaze isključivo na grobexu, mada ima čovjek, ako itko, i znanje i novac da trguje i vani. 100sto se slažem s njim, grobex vrvi povoljnim prilikama, naravno zbog tromosti i nelikvidnosti šokovi su česti, ali ipak na kraju vrijednost ispliva. to se ne odnosi na dpl, tu cijena prilično realno odražava bojazni vezane uz rusiju, ili kod hta je manje više sve već ugradeno u cijenu, ali to su ionako najveće tvrtke u hrv pa je prirodno da su u fokusu.

više mislim da on ne kupuje vani jer tamo njegovih 100 mil kuna ne može utjecati na tržište i bilo bi pojedeno u jednom nalogu, a price za malu djecu kao za ddjh, vpik, lplh i tome slično nitko ne bi shvaćao ozbiljno. radim sad neke svoje analize za ići vani i gledam kako da ljepše to sve izgleda neke stare analize drugih analitičara iz hr i gledam analize koje je on hvalio (jer naravno idu njemu na ruku) i nemaju blage veze s vezom kod izračuna. Analitičar stavlja betu 0,8 na terminalnoj vrijednosti iako kompanija trenutno ima betu 1,4 ili 1.5. Umjesto da terminalnu vrijednost stavi kao tržište 1. Ta greška utječe na krajnji iznos u razlici otplilike 10%. Da ne govorim o promašajima FCF i neto dobiti koji budući je napravljen u prvoj godini dodaje vrijednosti dionici još 15 ili 20%. To su strašne greške, ali malo njih u hr to razumje. Ja ne znam da li i on to kuži pa se pravi lud ili šta, ali nije ni čudo da je tržište neefikasno kad nitko ništa ne kuži. Ili barem većina

Samo bih još nešto kratko nadodao, da se iz mog prvog komentara ne bi donijeli krivi zaključci. Smatram da pad tečaja rublje itekako negativno utječe na poslovanje tvrtke i posljedično cijenu dionice, mislim da se oko toga svi slažemo. Samo sam želio naglasiti da postoji razlika u tretiranju dugotrajne i kratkotrajne imovine prilikom izrade RGD-a.
Itekako sam svjestan da npr. kratkoročna potraživanja, ukoliko cijena rublje padne, na dan izrade konsolidiranih izvještaja, smanjuje prihode firme izražene u kunama, automatski i dobit. Isto tako smatram za primjer kolege Aliasa o Renaultu, odnosno japanskom jenu i za svoj primjer o tvornici o Kalugi, da s time treba kalkulirati kada je cijena dionice u pitanju (uostalom, zato i postoji jasna korelacija između rasta i pada cijene dionice ovisno o kretanju tečaja neke devize uz koju je poslovanje usko vezano), tako da mislim da se jedino razilazimo u mišljenju jer ja smatram da je to trenutni efekt, koji trenutno povećava ili smanjuje vrijednost firme, te ga izričito odvajam iz redovnog poslovanja, jer ako vrijednost devize krene u suprotnom smjeru sve se iz temelja mijenja.
Inače, mislim da se na ovoj temi vodi kvalitetna rasprava, cijenim to što pišu i kolega Alias i kolega Investimir i osobno bih volio da je više ovakvih rasprava iz kojih svi možemo nešto naučiti.

ja osobno imam pozitivniji stav prema bloger, počev od toga da stanje njegovog računa i stanje mog računa te usporedba istih kažu da čovjek zna znanje. samo, njegova filozofija je drukčija, on može parkirati po par milja u bilo koju tvrtku te čekati 5 ili 7 godina na povrat, ja ne mogu jer nemam tih para ni tog strpljenja. glede gubitasa ddj, petrice i vupika, ja vjerujem da će na kraju kumulativno gledajući izaći s plusem, ali velim sa 100 milja na računu i ja bih bio puno strpljiviji i staloženiji čovjek.

da li vi znate da je točno ovo šta sam ja napisao o terminalnim vrijednostima, beti i izračunima FCF? Vjerovatno ne. Znači da ja napišem bilo šta vi bi ste mislili da je to točno/netocno, ali ne bi ste znali dal je to istina ili nije, jel ne znate. Tako može pisati svatko publici koja ne razumije. Meni smeta jel je i on završio CFA i vjerujem da zna za te greške, ali idu njemu na ruku, pa ih objavljuje kao točne, što je navlačenje. Ili ne kuži, a piše o tome. Pa kolike su tek greške bile na PTKM, a on napisao da su samo jedni analitičari imali hrabrosti pisati o tome. On je pametniji od mene da se razumjemo, ali meni to ne smeta.

Mislim da neto dobit od 32 m kuna daje oko 8 kn dividende po dionici.
Pošto je nisu isplačivali prošle godine čekujem dio toga novca isplate kroz dividendu.