Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja = – 68 milijuna kuna
Je li ja to dobro čitam? Prilična svotica za izgubiti, ili?

jedini problem je što oni te novce nisu izgubili, baš kao što ih ni brodari nisu u protivnom smjeru zaradili. da jesu, atpl bi u ovom trenutku bila najbolja prilika na zse. jedini problem je što atpl u 3 kvartala iz redovnog poslovanja ima 100 milje gubitka, i ima negativnu ebitda, a adpl ima dobit od 32 milje (porast 549 posto) i ebitda od 87,7 (porast121 %)..

Sad bi ekipa opet po 76 a situacija sve bolja, sad je dobit u biti gubitak i obrnuto sve po potrebi

objašnjenje zašto treba lučiti konvencionalnu dobit od sveobuhvatne dobiti koja je više knjigovodstveni pojam no realni novac. iz revizorskog za 2014

3. SAŽETAK NAJVAŽNIJIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.6. Transakcije u stranim valutama
Transakcije u stranim valutama početno se preračunavaju u hrvatske kune primjenom tečajeva na datum
transakcije. Novčana sredstva, potraživanja i obveze iskazani u stranim valutama naknadno se preračunavaju po
tečajevima na datum izvještaja o financijskom položaju. Dobici i gubici nastali preračunavanjem uključuju se u
izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu. Važeći tečaj hrvatske valute na dan 31. prosinca 2014. godine
bio je 7,661471 kuna za 1 EUR (31. prosinca 2013. godine 7,637643 kuna za 1 EUR).

novac je stizao na račun adpl po jednom tečaju, svaki dan različito, a onda je za potrebe knjigovodstva sveden na 31 12. 2014.

Ništa nisam shvatio iz teksta. Novac po računovodstvu moraš prebaciti u srednji tečaj na dan obračuna. Isto je i po IFRS-u i US GAAP-u i po našim MRS i MSFI. Ako je recimo dolar 6 i ti zarađuješ milijun dolara i dolar skoci na 7. ti si zapravo u kunama zaradio milijun kuna više. Ili padne na 5 i zaradio si milijun kuna manje. Logično zar ne. E sad to možeš navesti da si zaradio od realnog poslovanja pa staviti u RDiG (temporalna metoda) ili možeš napisati da to nije tvoj utjecaj i staviti pod sveobuhvatna dobit i smanjit ili povecati samo kapital (current rate metoda). Koju će kompanija metodu koristiti odlučuje menadžment i zato je subjektivna.
O tome možete više pročitati: http://financialexamhelp123.com/current-rate-vs-temporal-why-two-methods/
ili http://www.sonoma.edu/users/h/hosseini/Students/Bus630/Bus630Chap13.htm

Kažete knjigovodstvena dobit. Pa svaka dobit i sve šta je u računovodstvu je računovodstveno (knjigovodstveno). Pa ovaj izvještaj i ostali uopće nisu točni nego su onakvi kakvi se moraju voditi po zakonima knjigovodstva. Tu se može muljati kako god hoces. Pa pogledajte croatia airlines. Do prije dvije godine imali minuse 100 mil godišnje, a sad kad ga treba prodati je odmah u strašnom plusu. Mislite da se to stanje toliko popravilo? To mnogi na ovom forumu ne shvaćaju da se nešto mora voditi tako, a da je njegova vrijednost vjerovatno stopedeseta. Većini je P/B vrh znanja i onda kad dođe do likvidacije kompanija je dužnija 30 puta više nego je prikazano u knjigama, a imovina je bezvrijedna iako je P/B bio 0,1 (đakovština). I onda se čude kako je to moguce. Pa evo imovina Jadranke bivše (koju sam ja kupio zbog imovine) je imala P/B od 0,5 a vrijednost svih dionica na burzi je bila oko 170 mil kuna. 5 hotela, vile i milijun kvadrata zemljišta. Da ne nabrajam kampove, ducane, jahte itd. Sada kad su je kupili za jeftin iznos išli su renovirat samo jednu vilu za mislim 26 mil eura (znači gotovo za isti iznos za koji su kupili sve ovo). Tu izračunaš da je imovina 20 puta jeftinija od prave vrijednosti, a ne da gledaš u knjige koje veze s vezom nemaju.

Ako adpl recimo 30 06 sjedne tisuću dolara na račun, a na taj dan vrijedi srednji hnb tečaj 6 kn, tada se bilježi prihod od 6000 kn na taj dan. no, kada dode vrijeme q3, onda se svi priljevi preračunavaju po tečaju na izvještajni dan, za q3 to je 30 09. pa ako je 30 09 srednji hnb tecaj 5,5 kn za dolar, onda se razlika od 1000 x 6 i 1000 x 5,5 = 500 kn bilježi u sveobuhvatnu dobit kao gubitak. jest da sam primio 6000 kn, pa tri dana kasnije za tih 6000 kn opet kupio 1000 dolara za neku tvrtkinu potrebu, po q3 se u redovni rdg tako i bilježi, a u sveobuhvatnu dobit onda razlika (dobit/gubitak) nastala iz tečaja na dan priljeva naspram tečaja na dan izvještaja. atpl je u 9 mj proknjižila 160 milja takvih razlika, a iz redovnog poslovanja je napravila 100 milja gubitka. znači li to da je atpl u 3 kv artala ostvarila neto dobit od 62 milje – veoma sumnjam. kod adpl je stvar obrnuta, ali atplov primjer instruktivniji – pokazuje puno opipljivije koliko je sveobuhvatna dobit varljiva stvar

Ništa nisam shvatio iz teksta. Novac po računovodstvu moraš prebaciti u srednji tečaj na dan obračuna. Isto je i po IFRS-u i US GAAP-u i po našim MRS i MSFI. Ako je recimo dolar 6 i ti zarađuješ milijun dolara i dolar skoci na 7. ti si zapravo u kunama zaradio milijun kuna više. Ili padne na 5 i zaradio si milijun kuna manje. Logično zar ne. E sad to možeš navesti da si zaradio od realnog poslovanja pa staviti u RDiG (temporalna metoda) ili možeš napisati da to nije tvoj utjecaj i staviti pod sveobuhvatna dobit i smanjit ili povecati samo kapital (current rate metoda). Koju će kompanija metodu koristiti odlučuje menadžment i zato je subjektivna.

ne razumijem se ništa u te knjigovodstvene finese, ali meni kao običnom smrtniku bolje leži potonja metoda jer izrijekom i crno na bijelo razdvaja tečajne razlike od stvarnih priljeva novca. inače, ako se to stavi u redovni rdig, nastane dobit koja nije dobit, kao kod predstečajnih nagodbi kad tvrtka iskaže dobit od 100 milja, a nemaju za kavu i kiselu.

Mora postojati način na koji se nešto računa. Recimo ti si primio 1000 dolara 30.6 ali ih nisi promjenio odmah nego si ih promjenio 22.7. Kako to računati? I onda tako svaki dolar/euro/rublju zapisivati kad si dobio i kad si je tocno odnio promjeniti. Tko bi to pratio? Pa upravo je zato pojednostavljano i ono što sam ja rekao netocno u knjigovodstvu. Na neki nacin se mora voditi. Ali ako gledaš rublju veći je pad kod nje od 30.6 do 30.9 (baš vertikalni pad) nego kod dolara gdje ima i rasta i pada. Onda je reprezentativniji primjer gubitka kod AD plastika neko ATPL-a. Još jednom. Ako ti dolar naraste ti si bogatiji u kunama. Nema se tu šta činiti ili ne. Pa pratite dionice vani. Zbog jakog dolara su sve americke firme u gubitku tj tamo to prikazuju kao gubitak. Svi analitičari već kalkuliraju tko je šta izgubio. Pogledajte i koje su firme kod pada jena krenule padati, jer slabiji jen čini tvoju dobit nižom a i proizvode skupljim. Kod velikih kompanija koje posluju vani je tečaj ogromna i važna stavka, a ne nešto što treba preskočiti. Kod nas to jedino nema veze

Momci a zasto jednostavno ne posaljete upit u ADPL? Meni je njihova sluzba za investitore uvijek davala kvalitetne odgovore.

Po običaju, hosntreger druka na pad iako nema dionice i ne želi ih imati i općenito ga AD Plastik ne zanima.

Vaš link …

Ovo ipak daje jednu novu dimenziju u odnosu na poslovanje Revoza i smanjenje broja radnika u Sloveniji. Slovence su izgleda zeznuli Francuzi jer su tamošnji radnici tvornice Daimlera u Hambachu (koja proizvodi smart sa dva sjedala) s 56% izglasali povećanje radnog tjedna s 35 na 39 sati kako posao ne bi otišao u Sloveniju.
Između ostalog, izgleda da u Revozu ozbiljno računaju na proizvodnju Daimlerovog smarta “forfour” za kinesko tržište. Za pretpostaviti je da bi u tom slučaju i AD Plastik morao isporučivati više dijelova ?!

U svakom slučaju, izgleda da se u Francuskoj udobno živi.

I samo još nešto što mi se ovdje jako ne sviđa. To me vjerovatno i najviše muci. Kad je Rusija rasla i lagano preticala Njemačku kao najveće automobilsko tržište u europi, onda se na sve načine razglašavalo kako Rusija donosi pola (46%) poslovanja. Sada kad je tamo kriza sad je to samo sitan komadić prihoda. Kao u rusiji jedva da smo prisutni. Prije su se prikazivali grafikoni i torte s Rusijom, sad su to izbrisali. To je ono najgore. Kad menadžement odlučuje šta je dobro a šta loše za prikazati. Ma i kad je loše i kad je dobro dioničari moraju znati sve. To je ta korporativna kultura koja je kod nas nula.

nije istina, imate crno na bijelo udio rusije u ukupnim prihoda, više nije torta grafikon, sada je stupac grafikon

9mj 2014 – eu i srbija 62 posto, rusija 38 posto
9 mj 2015 – eu i srbija 75 posto, rusija 25 posto
izvor – q3 nekonsolidirano str. 9

ništa dakle uprava ne skriva, samo treba uzeti kojih pola sata pa malo proučiti izvješće. dosta je gusto pisano i ne bas pregledno, ali sve informacije su tu
to je konačna potvrda naseg domisljanja i usporedivanja kons i nekons izvješća. da doista je ne tako davno rusija bila nosila jednu trećinu prihoda i ne, to više nije slučaj u 2015. iz dva razloga
1. prodaja u rusiji pada – naspram 2014 17 posto
2. prodaja u ne-rzskim tržištima raste puno više, osobito u matici u hrvatskoj – plus 40 posto

shodno tome, udio rusije je znatno pao , a padat će još i više što zbog pada u rusiji (negativno), što zbog rasta u matici (pozitivno)