Hrvatska u utrci za Fordovu tvornicu
Prema pisanju slovačkog tiska odluka o lokaciji trebala bi biti donesena u rujnu, a kandidati za ulaganje od najmanje milijardu eura su Slovačka, Češka, Rumunjska, Bugarska, te prvi put s velikim izgledima i Lijepa naša
pišu MILAN LAZAREVIĆ i LJUBICA VUKO
Američka industrija automobila “Ford” namjerava sagraditi veliku tvornicu automobila više klase u srednjoj ili jugoistočnoj Europi, pišu slovačke “Hospodarske noviny”. List navodi da je među kandidatima za lokaciju od kojih je najozbiljnija Slovačka s ponudom industrijskog parka u Kechnecu na istoku zemlje, i Hrvatska, te da su igri Češka, Rumunjska i Bugarska. Odluku o lokaciji nove tvornice Ford bi, kako se najavljuje, trebao donijeti u rujnu ove godine.
To je prvi put da se Hrvatska uzima posljednjih godina kao ozbiljan kandidat za neku veliku investiciju u autombilskoj industriji koje su najviše bile usmjerene u Slovačku i Češku, potom Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku. Spominje se investicija od “nekoliko desetaka milijardi kruna” (jedan euro vrijedi između 33 i 34 slovačke krune), što znači da vjerojatno, imajući u vidu dosadašnje investicije velikih automobilskih koncerna u regiji, ne bi bila manja od milijardu eura.

Minusi Slovačke
Za Slovačku je, kako se navodi, plus to što u Kechnecu Ford već ima zajedničku tvornicu mjenjača s njemačkim “Getragom”. Minus bi ovoj zemlji mogao biti to što su tamo, na relativno malom prostoru, već postavljene tri velike tvornice svjetskih koncerna (“Volkswagen”, “Peugeot” i KIA), a to bi u velikoj mjeri važilo i za ne mnogo veću Češku u kojoj već rade dvije velike tvornice (“Škoda” i “Toyota-Peugeot-Citroen”) i gradi se treća (“Hyundai”).
– Raduje nas potencijalna Fordova namjera da investira u Republiku Hrvatsku, kazali su nam u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja na naš upit o eventualnim saznanjima o izgledima Lijepe naše za tu značajnu investiciju.

Puna potpora RH
U slučaju da se Ford zaista odluči investirati u Hrvatsku, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja pružit će mu punu potporu kao i svim investitorima koji su investirali ili imaju namjeru investirati u proizvodnju usluga i dobara, a čime će pridonijeti većem zapošljavanju, prijenosu tehnologija i povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva uopće.
Nadalje, u Agenciji ističu kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina učinila mnogo u području stvaranja konkurentne investicijske klime, a samo neki od njih su: otvaranje slobodnih i industrijskih zona saveć kompletno izgrađenom infrastrukturom, rješavanje prostornih planova, smanjivanje administrativnih barijera (HITRO.HR, HITRO.REZ, e-pravosuđe itd.), prilagođavanje standardima Europske unije i sl., što je pridonijelo većoj transparentnosti i sigurnosti za strane ulagače.

Stiže li Ford na Kukuzovac?

Iz pera Tonija Paštara Slobodna Dalmacija nedavno je objavila kako su potencijalni strani investitori zainteresirani za autoindustriju na sinjskom Kukuzovcu. Nakon vijesti o Hrvatskoj kao ozbiljnom kandidatu za Fordovu investiciju, možda upravo ta lokacija, blizu autoceste, morske (Split) i zračne luke (Kaštela) bude ona prava. Naravno, prerano je o tome govoriti, ali Kukuzovac je očito prošao zahtjevne kriterije stranih konzultanata. Kako kapital ne voli javnost dok ne dođe tamo gdje je planirano, veo tajne, makar dijelom otkriven, i nadalje ostaje nad Kukuzovcem, a i mjestom nove tvornice velikog Forda.

Spremne poduzetničke zone

Što se tiče same automobilske industrije, osim poboljšanja investicijske klime, Hrvatska zasigurno ima konkurentnu visoko obrazovanu radnu snagu, iskustvo u sličnim sektorima (metalna industrija, brodogradnja itd.) te spremne poduzetničke zone koje imaju kapacitet prihvatiti jako velike investicije (velike površine zemljišta, dovoljan broj radne snage i dobru logističku povezanost), kažu u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja.

Ukoliko se ovako nešto stvarno realizira, onda je svima jasno da je to zlatna pipa za ADPL za vijeke vijekova. Pogotovu uzevši u obzir da AD već proizvodi za Ford

A evo i izvora :

http://www.slobodnadalmacija.com/20070628/biznis01.asp

i dalje stoji moja ponuda za okladom, adpl je best buy[smiley1]…svi nalozi na prodaji (koje se percipira kao da je riječ o ogromnim količina) ipak su, u burzovnim relacijama, relativno mali, govorimo o cca 6 mio kuna po sadašnjim cijenama ili “xyz” mio kuna po budućim…jedan jači val kupnje to može pomesti u jednom danu

Još jedan članak :

Poslovni, 28.06.2007. by Rato Petković

Fiat dopušta izvoz Zastave 10 i na rusko tržište?

Mogući izvoz na rusko tržište iznimno pogoduje hrvatskim kooperantima Zastave

Nakon što je preselila proizvodnju Punta u svoje pogone, kragujevačka tvornica Zastava pregovara s talijanskim Fiatom za dobivanje dozvole koja bi joj omogućila da proširi plasman tog vozila na tržište istočne Europe, prije svega u Rusiju. O tome je već postignut načelan sporazum pa u Zastavi smatraju kako je posve izvjesno da će se Punto, što se u Kragujevcu proizvodi pod imenom Zastava 10, uskoro pojaviti na ruskom tržištu.

Prema dosadašnjem sporazumu, Zastavi je omogućeno da to vozilo izvozi u zemlje u regiji, što ograničava proizvodnju Zastave 10 na osam tisuća komada godišnje. Od dosad proizvedenih pet tisuća automobila, 120 ih je izvezeno u Hrvatsku. Izvoz je moguć još u Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku, BiH, Makedoniju i Crnu Goru. U Fiatovim pogonima godišnje se proizvodi 60 tisuća Punta. Kako u Fiatu najavljuju da će koncem 2009. godine prestati s proizvodnjom tog vozila, kragujevačka tvornica će od 2010. godine biti jedini proizvođač tog automobila u Europi. Zato je Zastavi stalo da do tada proširi tržište kako bi mogla proizvoditi više desetaka tisuća vozila. Najveći plasman, osim na ruskom, očekuje se na tržištu Ukrajine na kojemu se godišnje proda pola milijuna automobila.

Do 2010. godine Zastava treba posve preuzeti proizvodnju svih dijelova Punta kojih u tom vozilo ima oko tisuću. Kragujevačka tvornica krenula je u potragu za kooperantima koji bi proizvodili pojedine dijelove. Osim 80 domaćih poduzeća, među prvima su zanimanje pokazale mnoge tvrtke iz Hrvatske, poput AD Plastika iz Solina, Munje iz Zagreba, tvornice stakla iz Lipika, te još blizu 50 drugih, predstavnici kojih su nedavno posjetili Zastavu i upoznali se s uvjetima suradnje.

Zastava je za 2. srpnja zakazala susret s potencijalnim kooperantima iz Srbije od kojih će biti zatraženo da proizvodnja dijelova bude na standardima što ih ima Fiat. U planu je potpisivanje ugovora s proizvođačima guma, pirotskim Tigrom i kruševačkim Trajalom, tvornicom izolacijskog materijala Azma, Pribojskim Poliesterom, tvornicom boja Duga i drugima. Da bi budući Punto nosio oznaku “proizvedeno u Srbiji”, potrebno je da se 60 posto dijelova proizvodi u domaćim tvornicama. (…)

I jedan moj komentar :

Ako ovo nije dogovorena transakcija, onda sam ja idiot :

259,00 100 14:11:38
259,00 77 14:11:38
259,00 485 14:11:38

Stvarno pokušavam saznati razlog zašto bi itko prodavao ovakav dragulj u ovakvom naletu fantastičnih vijesti

pošto kod ADPL i 1000 kom. nije neka pretjerana cifra, pretpostavljam da su to neke brokerske igrice jer znam nekolicinu velikih dioničara koji daju nalog brokeru telefonski i on im kupi ili proda parstotisuca kuna a da oni uopce ne prate mostich. I eto prilike da netko drugi uleti par kuna jeftinije [smiley10]

Danas još milja prometa, uz prosječnu cijenu 260 kuna.
Prodaja je ostala dosta šupljikava , konačno , nakon duže vremena.Do 280 , ca. 2 000 komada.

AD Plastik još uvijek ispod očekivanja investitora

Paško Rakić
pasko.rakicatcharbusiness.hr 28.06.2007 20:16
Pročitaj komentare(0)

Iako se sve do pred kraj današnjeg trgovanja činilo da će AD Plastik završiti u “plusu” to se ipak nije dogodilo te je zabilježen simboličan dnevni pad cijene dionice na prometu od milijun kuna. Zasad dakle niti najavljena dokapitalizacija, kao i mogući poslovi s kragujevačkom Zastavom nisu potaknuli optimizam investitora, a razloge osim u značajnom pritisku na strani prodaje treba tražiti i u relativno slabijim poslovnim rezultatima u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
Nakon što su u medijima objavljeni konkretni podaci o stvaranju dugo najavljivanog Hrvatskog automobilskog klastera pri HUP-u koji je odmah objavio da su u tijeku završni pregovori oko angažiranja hrvatskih tvrtki, od koji je AD Plastik jedna od izrijekom spomenutih, u proizvodnji tzv. kragujevačkog Punta pod nazivom Zastava 10 većina je igrača na tržištu očekivala da će se ta najava odraziti i na rast dionice, no to se nije dogodilo.

Razloge treba tražiti u činjenica da su te informacije već otprije bile poznate, pa su onda već ugrađene u cijenu, no uzroke kontinuiranog pada cijene, nakon što je neposredno nakon objave o dokapitalizaciji i pokretanju joint-venture ulaganja u Rusiji u jednom trenutku dosegla i povijesnih 295 kuna, treba tražiti drugdje.

Oglas:

Navikli smo naime, da i na puno manje špekulacije cijena dionice ide u “nebo.” U slučaju solinskog proizvođača plastičnih masa kao bitan faktor je svakako i konstantno smanjenje vlasničke pozicije ESOP društva što stvara pritiska na prodaju na koji kupnja zasad ne može odgovoriti.
Toj situaciji zasigurno pridonose i konsolidirani rezultati poslovanja za prvi kvartal 2007. objavljeni svega par dana nakon pozitivnih vijesti o novim ulaganjima i dokapitalizaciji.
Inače uspješna tvrtka i veliki izvoznik sa značajnim potencijalom koji radi za niz velikih svjetskih proizvođača automobila, solinski div AD Plastik je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjio prihode za čak 37 posto na 161 milijun kuna, a dvoznamenkasti pad zabilježen je i na poziciji netto dobiti, unatoč smanjenju amortizacije za čak 50 posto. Uz skroman rast kapitala rasle su i ionako prevelike obveze, dok je broj zaposlenih nešto manji.
Lošiji rezultati se mogu djelomično opravdati promjenom metode konsolidacije, budući da su u odnosu na prvi kvartal 2006. ove godine iz konsolidacije izbačena dva društva(!?), uz obrazloženje da je “korištena metoda prema revidiranom MRS 27”, iako isti u točki 12 primjerice kazuje da “konsolidirani financijski izvještaji moraju obuhvatiti sva ovisna društva matice.”
Očito je dakle da investitori nisu pozitivno reagirali na ovakve akrobacije i možebitno “skrivanje” prihoda, a možda su i odlučili pričekati buduća financijska izvješća kako bi bili sigurni da će se efekti najavljenog povećanja proizvodnje i izvoza, kao i ulazak u vlasnički strukturu ruskih investitora održavati i na rezultate poslovanja.
Napomena: Sukladno članku 105a stavak 1. Zakona o tržištu vrijednosnih papira autor teksta obavještava da nije, niti je ikada bio vlasnik spomenutih dionica. Obavijest se odnosi i na povezane osobe u smislu Zakona.

Zanimljivo, ni on ne navodi pošto su Rusi dokapitalizirali.
Jel uopće bila skupština pretprošli četvrtak ?

kako moze proci transakcija po 256,05 ako je najniza kupnja 259,31 i radi se o nekoliko dionica ? zar netko prodaje po bidu tako male kolicine? bit ce danas zanimljivo …

potpisujem. evo počišćeno sve na 265