[/quote]
Nažalost ovakve vijesti kad nas ne daju nikakav optimizam,ipak smo mi Hrvatska!
Ipak svaka čast na trudu!
[/quote]

znam i sam, ali ovako sam sebe tješim… [cry]

Zašto se na ovoj dionici trezor ne uključuje.
Ako su donijeli odluku da mogu kupiti cca 340.000 komada ne znam što čekaju.
Čak i ako je priblem najniža cijena po kojoj mogu kupovati da se i to srediti ili su i oni digli ruke od ove branše!? [bye]

Čini se da je ova firma zrela za preuzimanje…..i to bi se moglo dogoditi vrlo skoro, posebno ako se ova agonija produži.

Josip Boban, predsjednik Uprave AD Plastika,stekao je 1.115 dionica te solinske kompanije i to kupnjom preko Zagrebačke burze.

Navedene dionice stečene su 14. studenog. Nakon ovog stjecanja, Boban ima ukupno 67.543 dionice AD Plastika, koje čine udio od 1,60832 posto u temeljnom kapitalu društva, priopćeno je na Zagrebačkoj burzi.

1. OAO SPIK 1.259.875 30,00 Osnovni račun
2. PREVENT-ZLATAR D.O.O. 636.471 15,16 Osnovni račun
3. PREVENT GLOBAL D.D. 445.299 10,60 Osnovni račun
4. ACM POTHVATI D.O.O. 104.000 2,48 Osnovni račun
5. PBZ D.D. 91.599 2,18 Skrb. račun
6. AD PLASTIK D.D. 87.846 2,09 Osnovni račun
7. BOBAN JOSIP 67.543 1,61 Osnovni račun
8. BAKIĆ NENAD 61.641 1,47 Osnovni račun
9. MILIŠIĆ MARIN 36.818 0,88 Osnovni račun
10. POKRAJAC ILIJA 36.713 0,87 Osnovni račun
Ukupno: 67,34

Tvrka Interfinance je kupovala za ACM.POTHVATI? Šta to znači sad?oni jedni izmed kandidata za preuzem? ili se pojavi opet netko treči? Zašto ad plastik ne spusti kriterije..cene so diskont..pa da pokupijo nekih 100.000kom..i kasnije to prodajo po 100,200% višjih cenah..to ti je biznis a ne da čekaš konec krize..pa imaju oni kapital..zašto ne ulagajo u finančne naložbe(dionice)..ako imajo 4milj.eurov za kupnjo udjela u Lugi(cirka 28.000000Kn)onda imaju novac…vrjeme če pokazati kako se razplete ovo..pozdrav svima..

Tvrka Interfinance je kupovala za ACM.POTHVATI? Šta to znači sad?oni jedni izmed kandidata za preuzem? ili se pojavi opet netko treči? Zašto ad plastik ne spusti kriterije..cene so diskont..pa da pokupijo nekih 100.000kom..i kasnije to prodajo po 100,200% višjih cenah..to ti je biznis a ne da čekaš konec krize..pa imaju oni kapital..zašto ne ulagajo u finančne naložbe(dionice)..ako imajo 4milj.eurov za kupnjo udjela u Lugi(cirka 28.000000Kn)onda imaju novac…vrjeme če pokazati kako se razplete ovo..pozdrav svima..
[/quote]
milsim da su ACM pothvati kupovali da kasnije prodaju trezoru. Naravno skuplje…

Vodeći ljudi iz njemačkog koncerna Magna, trećeg svjetskog proizvođača autodijelova, nakon godinu dana dogovaranja s Agencijom za poticanje izvoza i ulaganja krenuli su u potragu za dobavljačima u Hrvatskoj s obzirom na to da će se, kako očekuju, u krugu od 300 kilometara od Zagreba do 2012. proizvoditi milijun automobila godišnje.

Davno sam nisao na jedan clanak, ima i na forumu negdje, gdje jedan kemicar predviđa u skoroj budućnosti proizvodnju gotovo kompletnog auta od plastike,!

u svjetlu gornje Vranine poruke i trenutne situacije u auto industriji, izgleda da nismo daleko od tog trenutka.

Što to znači za firmu koju BMW na stvojim stranicam navodi kao jednog od najboljih partnera. procjenite sami!

Josip Boban, predsjednik Uprave AD Plastika

Josip Boban
Kriza u autoindustriji stajat će AD Plastik dvjestotinjak radnih mjesta u Hrvatskoj
Naša egzistencija nipošto nije u pitanju, ali dobit u poslovanju svakako jest. Sljedeće godine prisiljeni smo planirati gotovo 22 posto manju realizaciju. Razmjerno smanjenju realizacije planiramo i manje radnih mjesta. To je najbolniji dio cijele priče, ali bez toga ne ide
Razgovarao: Jerko Gudić
Foto: Jadran Babić

Zbog smanjene kreditne sposobnosti i općeg pada standarda tri najveća proizvođača automobila u SAD-u sa sigurnošću procjenjuju da će u ovoj godini prodati najmanje 30 posto automobila manje nego lani, a samo je Chrysler najavio otpuštanje pet tisuća radnika. Ni u Europi stanje nije mnogo bolje. Volvo je najavio ukidanje više od šest tisuća radnih mjesta, VW rezanje radne snage za najmanje 20 posto, a Peugeot je najavio smanjenje proizvodnje za 20 posto i otpuštanje još 2.000 radnika nakon što ih je u posljednjih godinu dana već otpustio 15.000. U Renaultu je tek nešto lakše, a mnogo bolje ne prolaze ni Toyota, Mazda ili Hyundai. Kako će se ta golema kriza automobilske industrije, koja se valja svijetom, odraziti u Hrvatskoj? Na to pitanje Josip Boban, predsjednik Uprave solinskog AD Plastika, tvrtke koja posluje na globalnom tržištu i isporučuje proizvode za Renault, Ford, Peugeot i Citroën, odgovara sebi svojstvenom smirenošću, ali i optimizmom koji baš i nije tipičan za toga tvrdog realista.
– Autoindustrija je prevelika i prevažna da bi upala u probleme iz kojih nema izlaza, ali u sljedećem kratkoročnom razdoblju doista nikomu neće biti lako. Kriza će, logično, zahvatiti i Hrvatsku, a imun, dakako, neće biti ni AD Plastik. Međutim, daleko sam od razmišljanja da bi ova teška kriza mogla imati nepremostive posljedice. Kao tvrtka nismo ni u kakvoj velikoj opasnosti. Mogao bih čak reći da će nakon ove oluje naše pozicije na tržištu biti još čvršće i stabilnije i da će nam razvoj biti intenzivniji – kaže Boban.

• Kako procjenjujete razmjere sadašnje krize?
– Očito je da svjetska financijska kriza možda najžešće pogađa autoindustriju. Prodaja automobila sve je lošija, banke sve teže daju kredite, proizvodnja se smanjuje, pa ostaju prazni kapaciteti, sve je manje radnih mjesta. No vrlo je jasno i to da vlada velika pomutnja zbog preciznih brojki, pa tako i prognoza. Tržište ne reagira uvijek na isti način i teško je sa sigurnošću govoriti o tome što će se sve događati.

• Koji su procesi sada najvažniji?
– U tijeku je veliko i brzo prestrojavanje. Svi se spremaju za ono što slijedi u idućem razdoblju, mijenjaju se planovi, strategije. S priličnom sigurnošću može se govoriti o 15 do 25 posto manjoj realizaciji u idućoj godini na globalnoj razini. To, naravno, neće zahvatiti svih jednako, pa ni posljedice za svih neće biti jednake. Neki će stradati više, drugi manje.

• U toj priči, rekoste, AD Plastiku ne prijeti smrtna opasnost, iako je ozbiljne posljedice nemoguće izbjeći. Koliko će vaša tvrtka osjetiti težinu velike krize?
– Naša egzistencija nipošto nije u pitanju, ali dobit u poslovanju svakako jest. Zbog najnovijih trendova ovu ćemo godinu umjesto sa solidnom dobiti završiti s blago negativnim saldom. Ništa čudno ni osobito problematično. Rekao bih da je to najmanje što nam se u ovoj situaciji moglo dogoditi. No, mi već razmišljamo o idućoj godini i ubrzano korigiramo poslovne planove i reduciramo troškove.

• Kakvu poslovnu godinu planirate?
– U odnosu na prijašnje planove planiramo oko 22 posto manju realizaciju. To, naravno, za sobom povlači potrebu brzog smanjenja varijabilnih i fiksnih troškova. Drugim riječima, razmjerno smanjenju plana planiramo i manje radnih mjesta. To je najbolniji dio cijele priče, ali bez toga ne ide. I dosad smo u kriznim situacijama tako postupali, uvijek smo nastojali biti fleksibilni u zapošljavanju i otpuštanju. Oni koji su gubili radno mjesto kad je bilo teško, u boljim vremenima uvijek su bili prednost

tvornice u toj zemlji. Taj projekt trebali smo upravo ovih dana dokraja pripremiti, a do kraja iduće godine tvornica u Craiovi trebala je biti u funkciji. No, zbog problema u kojima se našao Ford, sve je zaleđeno do daljnjega jer Ford još nije načisto koji bi model u novim okolnostima bilo najbolje proizvoditi.
• Kakva je situacija u Rusiji, u koju ste snažno ušli prošle godine?
– Ondje neće biti većih potresa jer još vlada glad za automobilima. U Rusiji se novi automobil još čeka i ponuda ne uspijeva zadovoljiti potražnju. U Samari neće biti rasta proizvodnje, ali neće biti ni pada, pa predviđamo proizvodnju identičnu onoj iz tekuće godine. Naša nova tvornica u Lugi, koja je upravo startala s punim kapacitetom, povećat će planiranu proizvodnju. U Rusiji imamo još mnogo planova. Uskoro će se definirati neki novi poslovi s Renaultom u Moskvi i s Fordom u Sankt Peterburgu.

• Odlazak na Istok pokazao se, dakle, kao puni pogodak, možda i spasonosan u cijeloj ovoj situaciji.
– Sasvim je sigurno to bio velik pogodak i odlična poslovna procjena. Odlučili smo se za nama bliži Istok, za Rumunjsku i Rusiju. Smatrali smo da bi odlazak u Kinu ili Koreju za nas ipak bio prevelik zalogaj. Rusija je bila bliža, a nudila je obilje prilika za razvoj. Lanjska dokapitalizacija naše tvrtke, koju je proveo ruski partner OAO Spik, omogućila je da u kratkom roku sagradimo tvornicu putem zajedničke tvrtke u Lugi. Danas već planiramo znatno proširenje kapaciteta u toj tvornici koja je tek počela raditi.

• Vi ste prvi probili strah i nesigurnost koja priječi zapadne tvrtke da posluju u Rusiji. Može li se to dodatno kapitalizirati?
– To se već događa. Sada svi idu u Rusiju i žele nas za partnera zbog pozitivnog iskustva u suradnji s nama. S druge strane to nam pruža mogućnost da se s važnim partnerima bolje povežemo i ondje gdje nismo bili zastupljeni.

• Rusija je danas možda najpoželjnije tržište za proizvođače automobila, no mogu li na tome mjestu svi riješiti svoje probleme?
– Oni koji prvi osvoje pozicije, sasvim će sigurno riješiti velik dio svojih problema. Vidite kako to lančano ide u našem slučaju. U Hrvatskoj će se kriza osjetiti manje nego na Zapadu, u Rumunjskoj manje nego kod nas, a u Rusiji je gotovo i neće biti. Impuls našem razvoju sasvim sigurno je tu. Sljedeće godine idemo s novom tvornicom u Tuli i onamo ćemo prebaciti dio proizvodnje iz Luge za Renault, a dio kapaciteta radit će za Volkswagen, Peugeot i Citroën. U Lugi bismo tako otvorili kapacitete za novi model Forda. Osim toga, s gigantom Faureciom danas ozbiljno razgovaramo o ‘joint ventureu’ za cijelu Rusiju. Na te razgovore o velikim zajedničkim planovima kriza uopće ne utječe.

• Kakve će biti konkretne posljedice smanjenja proizvodnje u Revozu u Sloveniji? Tomu je namijenjena gotovo cijela proizvodnja u Solinu.
– Riječ je o smanjenju od 20-ak posto. To će nam otvoriti neke kapacitete, pa upravo razmišljamo kako to riješiti. Moguće je da zbog novonastale situacije veće dijelove izrađujemo u Zagrebu, a manje u Solinu. Racionalizaciju unutarnjih troškova ionako smo planirali, a sad će se sve ubrzati kako bi se izbjegli veći problemi. Otkazujemo i dio vanjskih skladišta, režemo gdje god možemo.

• Može li se otvoriti stara linija za Kragujevac? Fiat je sigurno ušao i planira veliku proizvodnju.
– Svi to pitaju, a moj je odgovor – od toga, nažalost, neće biti ništa. Ondje je ipak nešto prolongirano, zapravo još nema teme za razgovor. No, ako se proizvodnja pokrene, naši su izgledi sasvim sigurno vrlo veliki. Najbliži su Zastavi naši pogoni u Solinu, Zagrebu i Rumunjskoj. Najbliža je konkurencija u Češkoj, Slovačkoj i Turskoj. A udaljenost je vrlo važna kad je o autodijelovima riječ. Svojedobno smo pokrenuli proizvodnju branika u Zagrebu samo zbog troškova transporta koji su dotad dosezali nepodnošljivih 40 posto. Dakle, pokrene li se ozbiljan posao u Kragujevcu, imamo najveće izglede da se vratimo na to tržište gdje nas nema već 17 godina.

• Mislite li da će krizi brzo doći kraj ili nas čeka dugo razdoblje nestabilnosti i velikih potresa?
– Iduća godina bit će najteža, a onda će uslijediti oporavak. Godinu 2009. obilježit će promjene na tržištima, u prvom redu promjene strategija proizvođača.

• Proizvođači autodijelova krizu će, prema svemu sudeći, nešto lakše prebroditi. No, može li i tu doći do većih potresa i preslagivanja na tržištu?
– Ta mogućnost nije isključena. Možda se i na tom planu osjeti znatnija promjena poslovne politike. Dosad se smatralo da treba smanjivati broj dobavljača jer se tako smanjivalo proizvodne troškove. Proizvođači automobila tražili su od dobavljača da ih prate svuda po svijetu. Sad će se to pokazati vrlo rizičnim. Slika će se mijenjati, sasvim sigurno. Mnogima slijedi veliko otrježnjenje.

• Može li doći do velikih spajanja ili preuzimanja?
– Vrlo vjerojatno. AD Plastik već ima upite nekih tvrtki, pa i logističkih, o našoj eventualnoj želji i spremnosti da preuzimamo dijelove ili cijele tvrtke. Znaju da smo poslovno i financijski stabilni zbog akvizicija na Istoku, znaju da manje ovisimo o bankama kad su investicije u pitanju.

• Jeste li spremni za takve iskorake?
– Zasad nemamo takvih ambicija.

• Zašto?
– U prvom redu zaokupljeni smo nastojanjem da zaokružimo ono što imamo i što će se uskoro realizirati. Upravo uhodavamo tvornicu kraj Sankt Peterburga, gdje se stalno izmjenjuje tridesetak naših ljudi kako bi se u proizvodnji zadovoljili najviši kriteriji. To je osjetljivo pitanje jer u Rusiji industrijska kultura nije na zavidnoj razini. Nadalje, gradnja tvornice u Tuli iduće godine tražit će iznimno velik angažman. Akvizicija je prigoda, ali i opasnost. Lako je kupiti tvrtku, problem je naći kadar koji će njom upravljati. Puni smo razvojnih planova i ne smijemo rasipati snage na previše strana.

• Može li netko od velikih proizvođača autodijelova posegnuti za AD Plastikom?
– U svijetu u ovom biznisu posluju četiri giganta, Amerikanci i francuska Faurecia, s kojom blisko surađujemo. Tu je još desetak srednje velikih tvrtki među kojima smo i mi. Nikad se sve ne može predvidjeti, ali u ovoj industriji procesi su uglavnom sporovozni i predvidljivi. Kad bi se pojavio kupac s mnogo novca i sa špekulantskim namjerama, to ne bi bilo dobro primljeno. Svojevrsno bi kockanje bilo kada kupac ne bi bio netko iz branše, prepoznatljiv kupcima.

• A Faurecia, kako ona razmišlja o budućnosti AD Plastika?
– S njom imamo doista jake veze. Ona ne bi prihvatila našeg vlasnika koji je njezin konkurent. Došli bi u pitanje mnogi projekti, a sve su to poslovi koji se dugoročno obavljaju. Važna su pritom i osobna poznanstva. Ljudi u AD Plastiku tridesetak su godina u ovom poslu, i kupcima i dobavljačima jako su dobro poznati. S druge strane, Faurecia nema potrebu sama kupovati AD Plastik jer jako dobro surađujemo, a eventualnim ulaskom u vlasničke pozicije ništa se bitno ne bi popravilo.

• A vaš suvlasnik, ruski OAO Spik, koji kontrolira paket od 30 posto udjela?
– On ima tridesetak tvornica, radi mnogo za avioindustriju, vojne potrebe te dio elektronike i mehanike za kamionsku indutriju. Nema naznaka ni velikih razloga da postane naš većinski vlasnik. Akvizija je logična ako imate snažno strateško opredjeljenje, a to zasad nije slučaj.

Ajde pokrenuli su se malo!