AAA znači kolega kad si ti ušao znači da više neće padati. Pa što odma ne kažeš…. [smiley1]

Podaci od 10.08.2007. za trgovanje na 07.08.2007.
Vlasnik računa Stanje [%] Promjena
1. PREVENT-ZLATAR D.O.O. 682.471 23,22
2. PREVENT GLOBAL D.D. 399.299 13,58
3. Skrb.: ZAGREBAČKA BANKA D.D. 166.375 5,66
4. Skrb.: PBZ D.D. 160.033 5,44
5. AD PLASTIK-ESOP D.O.O. 92.865 3,16
6. BOBAN JOSIP 64.290 2,19
7. ACM POTHVATI D.O.O. 48.000 1,63
8. Skrb.: PBZ D.D./NOVA LJUBLJANSKA BANKA 43.723 1,49 154
9. Grupa računa na kojima je uknjižena ista količina vr. papira 35.788 1,22

17.08.

AD PLASTIK D.D./REDOVNA NA IME ADPL-R-A

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. PREVENT-ZLATAR D.O.O. 682.471 23,22 Osnovni račun
2. PREVENT GLOBAL D.D. 399.299 13,58 Osnovni račun
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 166.375 5,66 Skrb. račun
4. PBZ D.D. 160.033 5,44 Skrb. račun
5. AD PLASTIK-ESOP D.O.O. 92.865 3,16 Osnovni račun
6. BOBAN JOSIP 64.290 2,19 Osnovni račun
7. ACM POTHVATI D.O.O. 48.000 1,63 Osnovni račun
8. PBZ D.D./NOVA LJUBLJANSKA BANKA 43.780 1,49 Skrb. račun
9. Grupa računa na kojima je uknjižena ista količina vr. papira 35.788 1,22 –
Ukupno: 57,59

8. +57

Ako se koristi metoda konsolidacije, onda prihodi i rashodi matice moraju biti uvećani za prihode i rashode subjekata konsolidacije. Znači prihodi i rashodi bi trebali biti veći. Sudeći prema FI zaključujem da se radi o suprotnom, odnosno da se umjesto metode konsolidacije u 2007′ koristi metoda udjela. Ako je to tako onda je za pretpostaviti da AD Plastik u EURO APS i AD Brodovi d.o.o. ima manje od 50% udjela.

Pozdrav

U novome broju 95. Business-a ima jedan zanimljiv članak koji nije u izravnoj vezi s AD Plastikom ali da naslutiti kakav su danas biznis poslovi u ovoj branši i koji se novac vrti u nautičkom turizmu…… u obzir treba uzeti i sada već priznati svjetski ugled AD brodova koji proizvodi zasad jedrilice , a u dogledno vrijeme namjeravaju proširiti ponudu i na proizvodnju motornih jahti….

Zagorske jahte sa ženskom dušom

Dražen Tomić
drazen.tomic@business.hr

(objavljeno 16.8.07 07:00)

Tik uz autocestu Zagreb – Macelj, pokraj izlaska za Oroslavje i Zabok, smjestilo se jedino zagorsko brodogradilište, ono tvrtke Prinz Adriatic, u kojem je upravo dovršen novi model luksuzno opremljenoga dvomotornoga broda Prinz 54 dužine oko 17 metara koji može prihvatiti do 14 osoba.

Na zagorskim bregima od 2003. proizvode se čak četiri modela luksuznih motornih jahti, a tvrtka ima 130 zaposlenika, što je važno u regiji u kojoj nema mnogo proizvodnje.

“Naši su zaposlenici motivirani, prosječna je plaća u srpnju bila veća od županijskoga i državnog prosjeka (4875 kuna op.a.), velik broj zaposlenika su žene, jer zahvaljujući njihovoj predanosti naši ručno rađeni brodovi imaju poseban štih”, objašnjava direktor Prinz Adriatica Mladen Hren, ujedno dogradonačelnik Oroslavja.

Ove godine, ističe Hren, očekuju prihod od gotovo 10 milijuna eura, čime bi udvostručili onaj ostvaren lani, kada su prodali dvadesetak brodova. Izniman uspjeh postigli su na vrlo zahtjevnom španjolskom tržištu, na koje su ušli tek prošle godine, a dosad su proizveli ukupno devedesetak brodova.

Španjolska im je danas jedno od najvažnijih tržišta. “Uspjeh naše prodaje, prije svega proizvodne strategije, leži u kvaliteti i cijeni, pa smo tako u Alicanete, samo tri kilometra od jednoga od najpoznatijih španjolskih brodogradilišta Aston Dovea, prodali prvi Prinz 54”, tvrdi Hren.

Prodaja unaprijed

Na svjetskom tržištu u segmentu malih brodova do osam metara europski proizvođači, ponajprije zbog tečaja dolara, ne mogu konkurirati američkima, što nije slučaj s većim brodovima.

Za brodove dužine između 10 i 12 metara, prema Hrenovu mišljenju, jednostavno nema kupaca jer ne postoji bogata srednja klasa.

“Brodovi dužine 15-21 metar jednostavno se prodaju sami od sebe, zahvaljujući odličnom talijanskom dizajnu, brodskim motorima iz švedskoga Volva, elektroničkoj opremi iz britanske Raymarine, te svoj dodatnoj opremi i luksuzu”, zaključuje Hren. Tvrtka je ovu godinu počela sa 45 zaposlenika, a zbog obujma proizvodnje broj im je više nego udvostručen. “Moramo imati i zaposlenike iz inozemstva radi europskih certifikata, ali i obučavanja naših zaposlenika”, objašnjava Hren.

U Prinzu Adriaticu nisu razmišljali o gradnji brodogradilišta na moru jer gradnja manjih brodova to ne zahtijeva. Najvažnija je, smatra Hren, dobra prometna infrastruktura, koju su pronašli u Oroslavju.

Trenutačno u proizvodnji imaju 15 brodova, na kojima se počelo raditi sredinom godine, a već su svi prodani. Cijenom od 600-tinjak tisuća eura, vjeruje direktor Hren, bit će iznimno konkurenti na europskom tržištu. Očekuju da bi do kraja godine mogli proizvesti dvadesetak najvećih brodova Prinz 54, a isporuka dijela brodova koji su već u gradnji i čiji se početak gradnje očekuje ove godine bit će dogodine.

Prave realne financijske rezultate proizvodnje Prinza 54, prema Hrenovim procjenama, tvrtka može očekivati najranije sredinom sljedeće godine.

Skupocjena boja

Pokretanje proizvodnje broda poput novog Prinza 54, od ideje, projektiranja, testiranja, izrade kalupa do prvog prototipa, stoji oko tri milijuna eura.

“Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji s profesorom Rokom Dejhalom sa Sveučilišta u Rijeci dobili smo sve certifikate potrebne za prodaju prvog broda, koji je potkraj prošlog tjedna bio na završnom bojenju posebnim metalik bojama i spreman je za isporuku”, objašnjava Hren. Samo jedan kilogram metalik boje za brodove stoji 100 eura.

U Prinz Adiraticu, zbog s

U Prinz Adiraticu, zbog stanja na tržištu, očekuju mnogo od novog Prinza 54, ali i drugih manjih modela.

“Izrađujemo sve za brod kada je riječ o trupu i građevnim dijelovima broda, namještaj nabavljamo iz Slovačke, kao i druge dijelove poput motora i opreme”, kaže Stipe Nevistić, šef proizvodnje Prinz Adriatica. Dizajn novog Prinza 54 razlikovao se od onoga za ostale modele: pri dizajniranju se mislilo na način proizvodnje.

Prinz Adriatic sve svoje modele izrađuje iz nekoliko dijelova, trup se radi iz jednog komada, a na nj se nakon ugradnje unutarnjeg dijela s ojačanjima trupa i pregradama montiraju paluba i nadgrađe. Tako se, prema Nevistićevim riječima, dobiva na čvrstoći broda i njegovim voznim i drugim svojstvima, a olakšava se proizvodnja.

“Izrada jednog broda traje oko mjesec dana, a uključuje izradu trupa od epoksi smola vakuumskom infuzijskom tehnologijom, nakon čega se dijelovi zapeku, čime se dobiva iznimno čvrst i trajan materijal koji nije podložan osmozi, kao što je to slučaj s drugim brodovima od plastike”, objašnjava Nevistić.

Stoga u pogonima nema neugodnih mirisa, a konačni proizvod mnogo je čvršći nego da se trup i ostali plastični dijelovi rade ručno.

Kvalitetno, ali jeftinije

“Proizvodimo brodove svjetske klase. Završna obrada, odnosno bojenje, kao što je to slučaj s prvim Prinzom 54, obavlja se onako kako to rade, primjerice, najpoznatiji proizvođači poput Pershinga.

Cijena broda, s obzirom na kvalitetu, u usporedbi s konkurencijom na svjetskom tržištu dvadesetak je posto niža”, s ponosom ističe Nevistić. Prvi sljedeći brod koji će izaći iz brodogradilišta u Oroslavju odlazi u Španjolsku, a ostali odlaze u Italiju, Francusku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i na ostala europska tržišta.

Šef kontrolinga Tomislav Veček, koji je za studija pratio gradnju proizvodnih hala Prinz Adriatica, a u tvrtki radi već tri godine, smatra kako je kvaliteta proizvoda najvažniji adut na tržištu.

Planovi za Prinz 70

Stipe Nevistić ističe da uz četiri postojeća modela – Prinz 33 Open, Prinz 36 Open, Prinz 40 Fly te Prinz 54 Coupe – razmišljaju o pokretanju proizvodnje najmanjega modela u ponudi – Prinza 31 Open.

Razmišljaju i o najvećem u klasi, Prinzu 70, dužine 21,3 metra, čija bi proizvodnja prema nekim procjenama mogla početi već iduće godine.

Izrada broda ručni je rad, vrlo sofisticiran, pa i ne čudi da u oroslavskom brodogradilištu radi mnogo žena. Nevistić objašnjava kako su mnogo pedantnije od muškaraca, što je za takav posao iznimno važno.

“Kupci vole doći u naš škver i pogledati kako se gradi brod. Jedan je bogati Talijan došao kad je stavljana paluba na prvi Prinz 54 i sam je pomagao našim radnicima. Neke ideje naših kupaca iskoristili smo pri redizajnu brodova, a sigurno ćemo ih i dalje primjenjivati”, zaključuje Nevistić.

dijelovi zapeku, čime se dobiva iznimno čvrst i trajan materijal koji nije podložan osmozi, kao što je to slučaj s drugim brodovima od plastike”, objašnjava Nevistić. Stoga u pogonima nema neugodnih mirisa, a konačni proizvod mnogo je čvršći nego da se trup i ostali plastični dijelovi rade ručno. Kvalitetno, ali jeftinije “Proizvodimo brodove svjetske klase. Završna obrada, odnosno bojenje, kao što je to slučaj s prvim Prinzom 54, obavlja se onako kako to rade, primjerice, najpoznatiji proizvođači poput Pershinga. Cijena broda, s obzirom na kvalitetu, u usporedbi s konkurencijom na svjetskom tržištu dvadesetak je posto niža”, s ponosom ističe Nevistić. Prvi sljedeći brod koji će izaći iz brodogradilišta u Oroslavju odlazi u Španjolsku, a ostali odlaze u Italiju, Francusku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i na ostala europska tržišta. Šef kontrolinga Tomislav Veček, koji je za studija pratio gradnju proizvodnih hala Prinz Adriatica, a u tvrtki radi već tri godine, smatra kako je kvaliteta proizvoda najvažniji adut na tržištu. Planovi za Prinz 70 Stipe Nevistić ističe da uz četiri postojeća modela – Prinz 33 Open, Prinz 36 Open, Prinz 40 Fly te Prinz 54 Coupe –

Prinz 40 Fly te Prinz 54 Coupe – razmišljaju o pokretanju proizvodnje najmanjega modela u ponudi – Prinza 31 Open. Razmišljaju i o najvećem u klasi, Prinzu 70, dužine 21,3 metra, čija bi proizvodnja prema nekim procjenama mogla početi već iduće godine. Izrada broda ručni je rad, vrlo sofisticiran, pa i ne čudi da u oroslavskom brodogradilištu radi mnogo žena. Nevistić objašnjava kako su mnogo pedantnije od muškaraca, što je za takav posao iznimno važno. “Kupci vole doći u naš škver i pogledati kako se gradi brod. Jedan je bogati Talijan došao kad je stavljana paluba na prvi Prinz 54 i sam je pomagao našim radnicima. Neke ideje naših kupaca iskoristili smo pri redizajnu brodova, a sigurno ćemo ih i dalje primjenjivati”, zaključuje Nevistić.

Upravljanje bez kormila

Prinz 54 dolazi s tzv. common- rail motorom, koji za razliku od standardnih brodskih motora od 375 “konja” inicijalne snage daje 500 konjskih snaga na propeleru. Kad se pogleda ispod trupa te moćne jurlice koja dostiže brzinu 36- 38 čvorova, uz potrošnju 35 litara na sat, odmah se uočava razlika: propeler je s prednje strane. Brod nema kormilo jer mu uz tako postavljene propelere i zakretanje glave motore pod vodom nije potrebno. “Zahvaljujući našoj proizvodnoj tehnologiji, koja se temelji na armiranom trupu od epoksi smola što se izrađuje vakuumskom infuzijskom tehnologijom, težina Prinza 54 manja je od 17 tona”, objašnjava Mladen Hren, direktor Prinz Adriatica.

Staklo iz Pakraca

“Vrlo mali dio broda i brodske opreme koju ugrađujemo u naše modele moguće je nabaviti u Hrvatskoj“, ističe direktor Mladen Hren, a njegov šef proizvodnje Stipe Nevistić dodaje kako se brodska stakla, od kojih prednje ima 400-tinjak kilograma, proizvode u SLS-u Pakracu.

Hrvatski proizvođači nisu zainteresirani za suradnju s malim brodograditeljima, no da se profesionalizira udruga malih brodograditelja te da oni zajednički krenu prema domaćim proizvođačima, drži direktor Mladen Hren, to bi se moglo promijeniti.

Uz ujedinjenu nabavu, koju i nije tako teško ostvariti, svima bi bilo lakše.

Zemljište i hale 20 mil. eura

Prinz Adriatic uložio je gotovo 20 milijuna eura u zemljište i proizvodne hale, čime je osigurao odličnu temeljnu infrastrukturu te profitabilnu proizvodnju. “Za razliku od naših konkurenata, primjerice Maoira – čiju je jahtu od 33 metra, koja se može slagati na parkiralištu i vrijednu 10 milijuna eura, nedavno kupio Željko Kerum – koji ne ulažu mnogo u infrastrukturu”, ističe direktor Mladen Hren. Prinz Adriatic razmišlja dugoročno, tvrdi Hren, a upućeni u proizvodnju luksuznih brodova kada prvi put dođu u Oroslavje bivaju začuđeni infrastrukturom. Hale kakve posjeduje Prinz Adritic mogu biti operativne još tridesetak godina, a Hren najavljuje da će, bude li potrebe, krenuti u gradnju novih.

Komfor za 600 tisuća eura

Cijena broda ovisi o opremi, objašnjava šef proizvodnje Stipe Nevistić. Kupcima se nude dva osnovna modela s Volvovim motorima od 2×272 kW po cijeni od 514 tisuća eura te model s jačim 2×320 kW motorom po cijeni od 537 tisuća eura.

Realna je cijena, kaže Nevistić, ipak oko 600 tisuća eura jer se većina kupaca odlučuje na dodatnu opremu poput radarskoga sustava, autopilota, satelitskoga sustava. Među vrlo korisnim dodacima su i sustav za proizvodnju vode, do maksimalno 70 litara na sat, te sustav nadzora broda putem prijenosnog račun

Ovo je jedna od najpodcjenjeinh dionica,a i sam Buffe bi je izabrai iz ostalih razloga:
1.Trenutna cijena je bitno ispod one koja će biti plaćena u dokapitalizaciji
2. Proizvodnja ima tradiciju ( 90% izvoz), a ima i budućnost u automobilskoj i nautičko industriji
3. godinama isplaćuje dividendu
4. Ima korektan menađment ( još malo socijalistički – ali imaju prostor za napredovanje)
5. imaju osigurano tržište
6. buduća meta preuzimanja

“Polugodišnji rezultati AD Plastik d.d. značajno su lošiji u odnosu na isti period prošle godine i u pogledu ostvarenog prihoda i u pogledu ostvarene dobiti. Značajnu ulogu što su rezultati ovakvi je u promjena računovodstvenih politika, pa prihod joint venture kompanije u Rumunjskoj više ne ulazi u prihod AD Plastika. Uzevši u obzir da je prošle godine EURO APS joint venture tvrtka preko koje je AD Plastik prisutan na rumunjskom tržištu i u kojoj AD Plastik ima 50 postotni udio ostvarila 445,6 milijuna kuna prihoda možemo zaključiti da je utjecaj računovodstvenih promjena značajan”, objašnjava Marko Varga glavni portfolio menadžer KD investments. AD Plastik najveći dio prihoda ostvaruje u proizvodnji za autoindustriju. No, u izradi izvješća za prvo polugodište prošle godine korištena je metoda udjela, a u izradi izvješća za prvo polugodište metoda konsolidacije sukladno revidiranom Međunarodnom računovodstvenom standardu 27 u sklopu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Iz tog razloga u polugodišnje izvješće nisu uključeni prihodi, ni rashodi tvrtki EURO APS I AD Brodovi d.o.o.

Izvor: današnji poslovni

Što se ovakvom računovodstvenom politikom zapravo želi postići?

http://www.poslovni.hr/51609.aspx
Troskovi poslovanja su ogromni,sto je donekle i razumljivo.Ipak se radi o ogromnom i perspektivnom poslu a svakako treba napomenuti da su i sami francuzi investirali cca.400mili.eura na sto se obvezala slovenska vlada da ce odvojiti oko 10%(40milieura)a gledajuci to je ogroman potencijal koji se pruzio ADPL-.u[smiley1]

vise se niti ne nadam da ce rasti. Odem na godisnji i tek sad vidim pravi cirkus. Ne samo u slucaju ADPL vec i ostalih papira.

da, ovo je jos jedna od onih dionica koja ima sve uvjete za rast,ali stalno se zadrzava na niskim razinama.
predugo to traje!!!!!!!![smiley3]