| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ADPL | 10,26 | 5.984 | 583 | 10,15 | 10,50 | 3,47% |
StatusQuo:
“Meni se cini da pusete na ladno, a da mozda niste dovoljno objektivni jer se fokusirate samo na ono losije sta vidite, a ima i previse dobrih stvari kroz zadnje dvije godine, ovdje nije ni uputno radit usporedbu prihoda po kvartalima jer isti ovisi u znatnoj mjeri o trenutku pocetka i zavrsetka projekata koje u prosjeku traju par godina pa su promjene stalne”
Da, točno to!
Pušem na hladno i komentiram samo loše jer dobro znam i isto se potencira kroz *.pdf izvještaj.
Pisanjem želim potaknut raspravu i saznat nešto što mi je promaklo i da me se korigira ako sam nešto krivo zaključio.
Do sada ste uvijek bili u pravu i uvijek bih od Vas dobio zadovoljavajuću rekaciju na svoje “negativne” postove.
Nadam se da će tako biti i u budućnosti.
NHF, ipak pušemo u isti rog…
Predujam dividende:)
http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/GcT0bUEfjTsgbdCgmobHQw==.pdf
ma ovo za dividendu je samo još veća navlakuša, da ovi koji izlaze na 173,174,175 kn lakše prodaju
neka, što prije su vani, to bolje za nas ostale
Nisam mogao izdržati da ne kupim, iako nisam imao u planu pojačavati ADPL. Predobro mi je izgledalo.
Jedan podsjetnik na moj post 18.3.2018, jer bilo je dovoljno napada zbog ovakve procjene kada je dobar dio njih govorio da se radi o velikom rastu i da pretjerujem pa da ih malo podsjetim ujedno i sebe da se prekontroliram :)….a danas dobar dio njih govori kao solidno izvjesce itd dok je onda bilo prije godine dana da je takvo izvjesce skup zelja kako se ponasanje mjenja 🙂
18.3.2018
konsolidirano ocekivanja
1Q prihod 350 mil, dobit 32 mil (prihod bez rumunjske)
Godina prihod 1300 mil, dobit 85 mil (prihod bez rumunjske)
Znaci ocekujem rast prihoda za 20%, dobiti 25% za ovu godinu.
I drugi dio posta od 24.4.2018 gdje govorim o ustedama na kamatama i tecajnim razlikama koji ce utjecat na rezultat vidljivo iz sadasnjeg izvjesca da je usteda na kamatama 5,7 mil i manji gubitci na tecajnim razlikama za 13 mil od prosle godine
24.4.2018
Ovdje je vidljivo da na kamatama imamo zadnje 3 godine velike ustede, iz izvjesca imamo da na kraj 2017 imamo kamatu na kredite od 3.05% na iznos od 363 mil to je pad kamate u godinu dana za 0,71% te pad zaduzenja za 67 mil, izracunom dodjemo do racunice da za 2018 bi trebali imat rashod od kamata u iznosu od 11 mil sta znaci usteda od 5 mil u odnosu na 2017 godinu.(Prihodi od kamata bi trebali ostat na istoj razini te ne utjecu puno na ovaj izracun)
Medjutim neto fin prihodi su u zadnje dvije godine najveci te iznose -52 mil tako da to smanjenje nismo osjetili na dobit pa se postavlja pitanje hocemo li osjetit ove godine da bi dali odgovor na to pitanje potrebno je vidit odakle dolazi taj gubitak, iz izvjesca je vidljivo da je gubitak na tecajnim razlikama 2016 – 30 mil, 2017- 37 mil sta znaci da su tecajne razlike ponistile ustedu na kamatama, s obzirom da nije bilo velikih tecajnih problema postavlja se pitanje kako su toliko izgubili odgovor se krije u naknadnom knjizenju gubitaka kroz RDG iz gubitaka sveobuhvatne dobiti nastale 2014 i 2015 godine znaci 1-2 godine nakon glavnih tecajnih dogadjanja oko Rusije smo to proknjizili kroz rdg, iz izvjesca je vidljivo da smo 2016 godine uknjizili 45 mil realizacije razgranicenja tecajnih razlika, 2017 28 mil, ono sta je u svemu tome bitno je da drustvo isknjizilo skoro na nulu revalorizacijske rezerve iz bilance pa s te strane tecajnih gubitaka iz 2014 i 2015 ne bi trebalo bit ni priblizno toliko, a to vidimo iz izvjesca da pricuve iz razgranicenja tecajnih razlika sada iznose -18 mil, s obzirom da je -12 mil knjizeno na kraju 2017 znaci da je ostalo starijih od godinu dana oko -6 mil s te strane kroz ovu godinu mozemo ocekivat najmanje duplo manje vjerovatno oko 12 mil knjizenja tecajnih gubitaka iz proslih razdoblja naravno u ovisnoscu o tecaju na dan tog knjizenja, te eventualne tekuce tecajne gubitke iz redovnog poslovanja, tako da je realno da i na tom dijelu vidimo ustedu od 10-20 mil u ovisnoscu o kretanjima tecajeva.
Zakljucak puno toga se moze saznat iz izvjesca za godinu poslje samo se treba potrudit poslozit kockice.
Danas sam uhvatio vremena da detaljno proanaliziram izvješće, za mene osobno većina toga je u skladu s očekivanjima. S obzirom da je puno toga rečeno u prethodnim postovima, ja bih se osobno osvrnuo samo na dva detalja, a to su neto dobit i rast zaduženosti.
Neto dobit na razini od 87 mln kn – vidim da je amortizacija u zadnjem kvartalu 40% veća nego u prethodna tri kvartala (to je preveliki rast da bi uzrok tom rastu bila samo akvizicija u Mađarskoj), očito su za neke stvari povećali amortizacijske stope, tako da je bilo prostora da neto dobit bude i preko 90 mln kn.
Rast zaduženosti – s obzirom na najavu značajnog rasta prihoda, za svakoga tko razumije poslovne cikluse rast zaduženosti je očekivan.
Dva su faktora koja su dovela do rasta zaduženosti :
– dogovoreni su veliki projekti koji startaju ove godine (proizvodnja za Ford u Rumunjskoj, Renault u Sloveniji, te VW grupu u Rusiji), za mene je sasvim prirodno da rastu prihoda prethode ulaganja (možemo vidjeti da je u bilanci društva odnosu na q3/18 došlo da rasta stavki postrojenja i oprema za 26 mln kn, te građevinski objekti za 9 mln kn – ukupni CAPEX za posljednji kvartal je 53,6 mln kn, a u prethodna tri je bio 57,9 mln kn). Revoz, najveći kupac ADPL-a također investira 90 mln eura u novu proizvodnu traku, čime će se povećati kapacitet i učinkovitost tvornice.
https://www.delo.si/gospodarstvo/novice/revozu-za-nov-model-sest-milijonov-drzavne-pomoci-132412.html
S obzirom na očekivani rast proizvodnje u Revozu, uz već prije navedene druge projekte, meni je sasvim razumljiv rast ulaganja ADPL-a u infrastrukturu, te osobno tu ne vidim neki problem s obzirom da se to sve radi za unaprijed dogovorene projekte.
– drugi razlog rasta zaduženosti su ulaganja u proizvodnju alata (u izvješću možemo vidjeti podatak da je u 2018 godini otvoreno 70 novih razvojnih projekata). Ta ulaganja se akumuliraju u stavci aktive plaćeni troškovi budućeg razdoblja gdje vidimo povećanje u odnosu na q3/18 za 40 mln kn. Nakon što krene serijska proizvodnja dijelova za određeni projekat, alati se prodaju kupcu i time se naplati razvojna aktivnost.
Za razliku od nekih, ja sam više nego zadovoljan sa cijelom 2018 godinom, a vidim da nas uskoro očekuje i predujam dividende.
Dioničar sam ADPL-a, te ovaj moj post nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica tvrtke
Zanilmljiva i korisna analiza. Molio bih vas samo za detaljnine pijasnjenje drugog razloga zaduzenosti. Naime, placeni troskovi buduceg rzdoblja su obicno vremenska razgranicenja troskova, zar se ulaganja ne knjizena investicije u tijeku?
Danas sam uhvatio vremena da detaljno proanaliziram izvješće, za mene osobno većina toga je u skladu s očekivanjima. S obzirom da je puno toga rečeno u prethodnim postovima, ja bih se osobno osvrnuo samo na dva detalja, a to su neto dobit i rast zaduženosti.
Neto dobit na razini od 87 mln kn – vidim da je amortizacija u zadnjem kvartalu 40% veća nego u prethodna tri kvartala (to je preveliki rast da bi uzrok tom rastu bila samo akvizicija u Mađarskoj), očito su za neke stvari povećali amortizacijske stope, tako da je bilo prostora da neto dobit bude i preko 90 mln kn.
Rast zaduženosti – s obzirom na najavu značajnog rasta prihoda, za svakoga tko razumije poslovne cikluse rast zaduženosti je očekivan.
Dva su faktora koja su dovela do rasta zaduženosti :
– dogovoreni su veliki projekti koji startaju ove godine (proizvodnja za Ford u Rumunjskoj, Renault u Sloveniji, te VW grupu u Rusiji), za mene je sasvim prirodno da rastu prihoda prethode ulaganja (možemo vidjeti da je u bilanci društva odnosu na q3/18 došlo da rasta stavki postrojenja i oprema za 26 mln kn, te građevinski objekti za 9 mln kn – ukupni CAPEX za posljednji kvartal je 53,6 mln kn, a u prethodna tri je bio 57,9 mln kn). Revoz, najveći kupac ADPL-a također investira 90 mln eura u novu proizvodnu traku, čime će se povećati kapacitet i učinkovitost tvornice.
https://www.delo.si/gospodarstvo/novice/revozu-za-nov-model-sest-milijonov-drzavne-pomoci-132412.html
S obzirom na očekivani rast proizvodnje u Revozu, uz već prije navedene druge projekte, meni je sasvim razumljiv rast ulaganja ADPL-a u infrastrukturu, te osobno tu ne vidim neki problem s obzirom da se to sve radi za unaprijed dogovorene projekte.
– drugi razlog rasta zaduženosti su ulaganja u proizvodnju alata (u izvješću možemo vidjeti podatak da je u 2018 godini otvoreno 70 novih razvojnih projekata). Ta ulaganja se akumuliraju u stavci aktive plaćeni troškovi budućeg razdoblja gdje vidimo povećanje u odnosu na q3/18 za 40 mln kn. Nakon što krene serijska proizvodnja dijelova za određeni projekat, alati se prodaju kupcu i time se naplati razvojna aktivnost.
Za razliku od nekih, ja sam više nego zadovoljan sa cijelom 2018 godinom, a vidim da nas uskoro očekuje i predujam dividende.
Dioničar sam ADPL-a, te ovaj moj post nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica tvrtke
Ma sve u svemu, bonbon od firme i dionice. Razlog zašto je na ovako niskoj cijeni je jaki prodavač iz top deset. Ako to ne brine upravu koja je nedavno kupovala, ne brine ni mene.
Bookworm,
Alati (ili laički rečeno kalupi za proizvodnju autodijelova) zapravo nisu predviđeni da postanu imovina ADPL-a, nego sredstva koja projektiraju i izrade za poznatog kupca (u slučaju ADPL-a Renault, Daimler, Fiat ili netko četvrti), koji početkom serijske proizvodnje dijelova kupi alat od razvojnog proizvođača.
S obzirom da razvoj i proizvodnja alata u prosjeku traje od nekoliko mjeseci do godinu dana, plaće razvojnog tima, te drugi troškovi vezani uz razvoj alata knjiže se na plaćene troškove budućeg razdoblja i smatram da je to u redu, jer kao što sam naveo, to nije predviđeno da postane imovina ADPL-a, nego nešto što će ADPL fakturirati i naplatiti poznatom kupcu.
Ukoliko nekoga interesira, 2014 godina je bila jaka razvojna godina, te se također tijekom te godine akumulirao veliki iznos na plaćenim troškovima budućeg razdoblja. Kasnije, kako su ti projekti krajem 2014 i tijekom 2015 prelazili u serijsku proizvodnju iznos plaćenih troškova budućeg razdoblja se značajno smanjio, tako da je u 2015 godini dosta smanjena zaduženost u odnosu na kraj 2014.
Bookworm,
Alati (ili laički rečeno kalupi za proizvodnju autodijelova) zapravo nisu predviđeni da postanu imovina ADPL-a, nego sredstva koja projektiraju i izrade za poznatog kupca (u slučaju ADPL-a Renault, Daimler, Fiat ili netko četvrti), koji početkom serijske proizvodnje dijelova kupi alat od razvojnog proizvođača.
S obzirom da razvoj i proizvodnja alata u prosjeku traje od nekoliko mjeseci do godinu dana, plaće razvojnog tima, te drugi troškovi vezani uz razvoj alata knjiže se na plaćene troškove budućeg razdoblja i smatram da je to u redu, jer kao što sam naveo, to nije predviđeno da postane imovina ADPL-a, nego nešto što će ADPL fakturirati i naplatiti poznatom kupcu.
Ukoliko nekoga interesira, 2014 godina je bila jaka razvojna godina, te se također tijekom te godine akumulirao veliki iznos na plaćenim troškovima budućeg razdoblja. Kasnije, kako su ti projekti krajem 2014 i tijekom 2015 prelazili u serijsku proizvodnju iznos plaćenih troškova budućeg razdoblja se značajno smanjio, tako da je u 2015 godini dosta smanjena zaduženost u odnosu na kraj 2014.
Slozio bih se s ovim s tim da mislim da se na temelju tih alata u obvezama vodi dio obveze prema predujmovima jer primaju po stupnju dovrsenosti predujam koji zapravo vec predstavlja placanje ali ga ne mogu proknjizit kao primitak dok god se ne isporuci alat mislim da zapravo samo na oko izgleda losije nego sta je kada se to proknjizi kako treba, samo mozda ce trebat malo vise vremena da se to proknjizi da se vidi razlika jer jos dosta projekata se treba napravit ove godine, samo neko moje razmisljanje da nadodam na ovo vase.
@StatusQuo
Višak projekata ne bi trebalo gledati kao problem dok se izvršavaju u predviđenim rokovima i donose povećanje prihoda i zarada u budućnosti
@StatusQuo
Višak projekata ne bi trebalo gledati kao problem dok se izvršavaju u predviđenim rokovima i donose povećanje prihoda i zarada u budućnosti
Nisam ni mislio kao problem cisto na utjecaj kako izgleda kratkotrajna obveza i imovina