Cijeli članak iz Novog list od 07.11.2009.

ANTO VIOLIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ACI-ja, O JUBILARNOJ 25. GODIŠNJICI POSLOVANJA I UTJECAJU GOSPODARSKOG OKRUŽENJA
PROSTORNI PLANOVI KOČE RAZVOJ NAUTIČKOG TURIZMA

Meni je smiješno da mi ne možemo napraviti marinu u Ičićima jer 2005. to nismo stavili u plan. Tada je naša tvrtka stajala loše, nije se moglo graditi. Sad imamo novaca i želimo, ali ne možemo

Razgovarao Branko ŠULJIĆ branko.suljic@novilist.hr

Prošla poslovna godina bila je uspješna za najveću hrvatsku nautičku kompaniju – ACI. Sa svojim lancem marina, jedinstvenim na Mediteranu, ACI je u deset mjeseci ostvario bruto dobit od 23,2 milijuna kuna. Na tom tragu očekuje se i završni račun budući da je pozitivan trend iskazan gotovo u svim poslovnim segmentima. Takvi rezultati zahvalna su tema razgovora s prvim čovjekom ACI-ja Antom Violićem, predsjednikom njegove uprave. Ocjenjujući prošlogodišnju nautičku sezonu i jubilarnu, 25. godinu poslovanja ACI-ja, Anto Violić ističe:
– Ako ćemo govoriti kao u školi, ocjena prošle godine za nas je minus pet, a ove godine očekujemo četvorku. To bi bila najkraća i najjednostavnija ocjena.
Što je u njoj bilo posebno dobro, što biste izdvojili u vašem poslovanju?
– Na prvome mjestu su dobri financijski rezultati. Uz 50 milijuna kuna što smo ih uložili u kompletan sustav, godinu ćemo završiti s dvadesetak milijuna u plusu. Tranzit je na sjeveru malo podbacio, ali je zato jug imao veliki porast, tako da smo u prosjeku dva, tri posto u porastu. Bilo je manje posjeta, a više noćenja. Srednji Jadran je najatraktivniji, redovito iskazuje najveći promet. Dolje su Kornati, to je za nautičare najprivlačniji dio našeg Jadrana. Značajne promjene donijela je autocesta koja je već prošla Split. Ljudi su to osjetili. Lakše im je manja plovila, ona do deset metara, za tri sata dovesti do Splita ili Šibenika, nego ploviti čitav dan, i više.

Veća ulaganja na sjeveru

Što nije valjalo, što bi za dolazeću sezonu trebalo promijeniti?
– Naš sustav prisutan je na čitavoj obali, mogli bismo reći: ono što izgubimo na sjeveru, vraća nam se na južnom i srednjem Jadranu. Želja nam je, međutim, da se svi njegovi dijelovi ravnomjerno razvijaju, bez zaostajanja ili favoriziranja određenih područja. Zbog toga idemo s većim ulaganjima na sjeveru. Također, na Cresu želimo oformiti školu jedrenja. Cilj nam je produžiti sezonu, kako bismo doveli što više gostiju u posezoni, da gostima pokažemo i ovaj sjeverni dio koji je vrlo zanimljiv, posebno za ljude koji ga nisu nikad vidjeli. Moramo se orijentirati na nova tržišta, posebno prema skandinavskom. Ona su nama zanimljiva, kod njih je razvijen duh jedriličarstva, imaju mnogo registriranih klubova. Kod njih je ljeti, u sezoni kupanja, temperatura mora plus 18, eventualno 20. To mi imamo u posezoni i to je za njih idealno. Kad se kod njih more smrzava, kod nas mogu jedriti. Velike su mogućnosti produženja sezone i većeg priliva gostiju. Mi ne prodajemo samo vez, nego destinaciju. Samostalno smo prisutni na četiri, pet sajmova te još na 12 u okviru Hrvatske turističke zajednice. Prodajemo sve turističke destinacije, od Umaga do Dubrovnika.

Rast brodova

ACI marine građene su prije dvadesetak godina i dimenzionirane uglavnom za plovila do 10 metara. Danas nautičari dolaze s većim brodovima, dominantna je dužina između 10 i 20 metara. Da li je to problem Recept za uspjeh

Nakon više godina ACI posluje pozitivno, ostvaruje profit. To je ostvareno u vašem mandatu.
– Zbog toga sam izuzetno ponosan. Nadam se nastavku ovog trenda. Zato sam ovdje. Od prvog dana doživljavao sam tvrtku kao svoju. Pamtim što mi je rekla kćer odmah u početku. Ona je mlada, tek sada ima 22 godine. Došao sam kući i nešto se požalio. Ona mi govori: tata, što se tako nerviraš, pa nije to tvoja firma. Ja se, međutim, ponašam kao da je moja. Drugačije ne možeš raditi, ako se tako ne ponašaš. To je jedini recept uspjeha, ništa drugo.

Prema gore navedenom članku ACI nikada nije bio uspješniji,a prema burzi interes za dionice nikada nije bio manji.

Prenosim iz Business.hr/Hina 12.01.2009 13:48

ACI u 2008. ostvario 142 milijuna kuna prihoda

Adriatic Croatia International Club d.d. ostvario je u 2008. ukupni prihod od oko 142 milijuna kuna, što je oko 11 posto više nego prethodne godine, dok je bruto dobit ostvarena u iznosu od oko 23 milijuna kuna povećana za oko 12 posto, podaci su iz te tvrtke.
Podaci o poslovanju temelje se na procjenama, budući da se izvješća o poslovanju u prošloj godini izrađuju. Fizički pokazatelji poslovanja u 2008. na razini su prethodne godine.
Godišnji vez povećan je za 1 posto, a uplovljavanja u tranzitu smanjena su za 4 posto, najviše u marinama Sjevernog Jadrana
Iz ACI-ja su naveli da su uplovljavanja u tranzitu smanjena zbog smanjenja broja dolazaka talijanskih nautičara te zbog slabijeg "bookinga" čarter agencija, a time i dodatno slabijeg tranzita plovila budući da čarter brodovi, koji ostaju na vezu u marinama, smanjuju mogućnosti priveza plovila u tranzitu.
Poslovna politika ACI-ja sve više se usmjerava na privez duljih plovila, megajahta, naveli su iz te tvrtke dodavši da je tijekom ljetne sezone u ACI marine uplovilo ukupno 220 mega jahta, dugačkih od 30 do 70 metara.
Tijekom prošle godine u marine, investicijsko i tekuće održavanje, ACI je uložio oko 57 milijuna kuna vlastitih sredstava, a najviše je uloženo u marine u Umagu, Opatiji, Cresu, Supetarskoj dragi, Jezerima, Skradinu, Trogiru, Splitu, Vrboskoj, Palmižani i Dubrovniku.

Ima li urbanistički dokument koji bi trebao promijeniti sliku ičića veze sa ACI-R-A:

turistički potencijali NAKON PET GODINA PRIPREMA I RASPRAVA PRIHVAĆEN URBANISTIČKI DOKUMENT KOJI BI TREBAO PROMIJENITI SLIKU IČIĆA
Planom prema zvijezdama

Jednoglasna podrška Urbanistiekom planu ure?enja naselja Ieiai koju je ovaj dokument dobio na posljednjoj sjednici opatijskog Gradskog vijeaa i nevi?ena sloga, koja izostaje eak i kod jednostavnog izglasavanja dnevnog reda, navode na pitanje – koja su to kvalitetna rješenja Urbanistiekog instituta

Turistieki razvoj Ieiaa trebao bi poeivati na dva segmenta ponude. Prvi je nautieki turizam. Za njega je predvi?en prostor marine Ieiai, eije ae poveaanje kapaciteta biti obuhvaaeno detaljnim urbanistiekim planom, a u koji ae uai i prostor Industrogradnje. Umjesto derutnih kapaciteta stare bolnice, tu bi trebalo niknuti novo kulturno i administrativno središte mjesta.

Dali zna tko dali ce biti kakve dividend?

neće. cijena pada jer se nekome žuri van. usprkos rastu dobiti (minimalnom ali ipak rast), u ovoj godini ne očekuje se ništa dobro radi krize i pada bookinga. ali, imaju potencijala. to je sigurno, no ima tu još za padanje koliko hoćeš.

da,vidim da se nekome zuri van i to ocigledno… a tko se nakrcava??
u cemu je kvaka… pa ACI ima dobar potencijal…
zadnjih dana se trgovalo vise nego skoro cijelu proslu godinu…

ACI više nije na listi kroničnih gubitaša

http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,10,9,,178956.jl

Još kad sam imala brodić SEARAY….11,30 m…razmišljala sam o tim našim MARINAMA….
kakv potencijal, kakvi krasni položaji, koliko još toga lijepog za isplanirati od sadržaja po
po ne znam Žutu, Piškeri, tamo na Paklenim otocima….koliko lijepih mogućnosti za
poboljšanje usluge ..restorani, suvenirnice, blizina lijepih mjesta uz neke gradove…
…. ali, ufrljile su se BANKE u vlasništva tih marina….ili kako? Tko raspolaže i odlučuje
o ACI marinama ……na naljepšem moru—-??

ili zdravoseljački… KOLIKO KOŠTA VEĆINSKI PAKET ACI MARINA ???

Znači, temeljni kapital je =399.816.000,00 kuna / sitnica ..!/ a članovi koji upravljaju su dalmatinci
i jedan zalutali zagorski upravitelj !
Zoran Alempijević, Branko Bačić- Branko Grgić- Edo Pezzi…/ Otkud on tu?/, Davor Patafta -VŽ

Koliko se vidi- to je fantastična firma- nekad davno u rukama INE, pa onda su se upisivali razni
dioničari na pojedinačna imena…donosili su novce i dionice u dokapitalizaciju…
Pa, je 1995,g, bio i Thomas J.Gozdecky prestao biti član Uprave ../ otkud pak on?/

Eh, da se ima para……..

Jahte bježe iz Italije u Hrvatsku
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/turizam/financial-times-jahte-bjeze-iz-italije-u-hrvatsku,81152.html