dobro znate zašto je odbijen, ne treba biti previše pametan da se to shvati. nikakva nominala ovdje ne igra ulogu, ako uopće znate što je nominala (pitam jer vidim da mnogi na ovom forumu ne znaju što je nominalna vrijednost dionice). ovdje se ne očekuje još uvijek ništa i to je istina. ili će opet netko napucati na 3000, istresti se kao i u zadnjem krugu pa opet u novi krug. da to niste vi kolega? i nemojte da sad ispadne da ja ne mislim da je aci jeftin. bolesno je jeftin, ali kriza je i još uvijek mislim da je rano išta očekivati. ali zato iduće godine, e o tome već možemo pričati…
Pa ja ne mogu vjerovati, zar je tako teško shvatiti, NOMINALU SPOMINJEM SAMO ZBOG TOGA ŠTO JE RELEVANTNA ZA EVENTUALNI DOKAP I KAO ORJENTIR U ODNOSU NA TRENUTNU TRŽIŠNU, da podvučem crtu, ovakve su prilike na našem tržištu rijetkost
vidim da ni ti, na žalost, ne znaš što je nominala. kakav orijentir u odnosu na tržišnu? pa ljudi, vi bi trgovali, a ne znate osnovne pojmove. nominala nije relevantna za ništa. to što je ponekad uzimaju kao relevantnu za dokapitalizaciju nema veze s bilo čime. što se tiče prilike, slažem se – rijetkost je, samo da to i ne ostane. dugoročno sigurno isplativo ulaganje, ali ovdje je malo dugoročnih ulagača. svi bi preko noći do milijuna.
Ovo je stvarno zona sumraka, PONEKAD UZIMA KAO RELEVANTNU ZA DOKAP, PA DIONICA SE NE MOŽE UPISATI ZA IZNOS MANJI OD NOMINALNOG, ISPOD TOGA NE IDE!
AUDIO nastavlja otpuštati, a dionicom se počelo trgovati na svakodnevnoj bazi, eto ovaj mjesec svaki trgovinski dan. Zanima me hoće li tajanstveni kupac i idući tjedan nastaviti skupljati sa skrivenom količinom, i u slučaju potrebe, polako podizati ljestvicu?
otkad su ovi rusi u top 10? nije li irina ona poznata bob-sanjkašica?
Prošlogodišnji članak (12.05.2011.)
Fondovi za gospodarsku suradnju udružili bi novac za modernizaciju i širenje marina
Stoga je očito i državi i privatnim ulagačima cilj investirati u projekt za koji postoji veća sigurnost povrata – odnosno vjerojatno i zajednički interes. Osim toga, tako i fondovi osiguravaju svoju naknadu, budući da na nju imaju pravo samo ako se ostvari godišnji povrat od najmanje osam posto.
http://m.vecernji.hr/vijesti/fondovi-gospodarsku-suradnju-preuzimaju-aci-clanak-286547
Iz fondova su objašnjavali da oni nisu zamišljeni za spašavanje posrnulih poduzeća te da je potrebno mnogo dulje vrijeme do realizacije ulaganja. Kada su predstavnici FGS-ova počeli voditi pregovore o ulaganju u ACI, mediji i stručnjaci, baš kao i vrh ACI-ja, digli su se na noge smatrajući da se ACI može bez problema sam financirati i da ulazak FGS-ova u njegovu vlasničku strukturu nije potreban. Iz FGS-ova i dalje su nastavili braniti svoju poziciju, smatrajući da je ACI-ju potreban njihov kapital, ali čini se[/u] da su naposljetku definitivno odustali od te tvrtke.
http://www.business.hr/ulaganja/vlada-reze-naknade-skegri-i-fgs-ovima
Apel Vladi RH – spas nautičkog turizma
______________________________________________________________________________________
Danas kada su gospodarski rast, "greenfield" investicije i novo zapošljavanje važni kao možda nikada do sada, kada zemlje u okruženju (poput Italije i Grčke) poreznom politikom tjeraju nautičare sa svojih vezova, naglasio je da Hrvatska ne smije propustiti šansu. Ona nije samo u gradnji novih vezova. Ona je u djelatnostima servisa i remonta, čartera, ugostiteljstva i brojnim drugima. Iskoristimo li priliku, djelatnost može rasti dvoznamenkastim postotkom svake godine. Teško je i zamisliti drugo područje djelatnosti na kojem se može ostvariti tako brz i visok rast.
______________________________________________________________________________________
http://www.poslovni.hr/vijesti/apel-vladi-nauticki-sektor-propada-zbog-losih-zakona-197676.aspx
Pet vrhuniskih marina za elitni turizam
ACI marinama u Splitu i Dubrovniku mogu privezati jahte do 65 metara. Zadovoljavanje osnovnih tehničkih uvjeta za primanje velikih jahti u stranim se marinama podrazumijeva, ali takve marine na, primjerice, Azurnoj obali vlasnicima jahti pružaju puno više od samog veza.
Biljecki se posebno osvrnuo na lanac ACI-jevih marina koje se dosta razlikuju od marina koje nisu pod njihovim vlasništvom, a oduševili su ga standardi, ali i mogućnosti tih marina koje su prema njegovu mišljenju i ogledalo hrvatskog turizma, ali i onoga što u određenom trenutku možemo pružiti hrvatskim gostima.
Marine moraju biti svojevrsan dom gostima, jer u slučaju lošeg vremena i nemogućnosti isplovljavanja oni moraju biti sigurni u svojim jahtama i uživati u onome što im marina može pružiti dok su u njoj.
Nautički turizam je budućnost Hrvatske i moramo još više ulagati u marine, poticati njihovo širenje i stranim gostima pružiti još više”, rekao je Biljecki.
Nezadovoljan je trgovinama i cijenama koje su u marinama po njegovu mišljenju previsoke, jer smatra da bez obzira na platežnu moć gosta ne treba pretjerivati i povećavati cijene koje su u nekim marinama dvostruko veće nego u gradovima ili turističkim središtima. Također smatra da se premalo ulaže s obizrom na mogućnosti i kapacitete kojima raspolaže hrvatska obala u usporedbi s marinama u drugim zemljama.
Grčka nema kvalitetnih marina i uglavnom su to pristaništa koja nemaju nikakvu uslugu, u Turskoj je jako loš servis plovila, što je u Hrvatskoj na visokoj razini, a jedino su Francuska i Italija ispred nas, ali nemaju tako lijepo more, takve vremenske prilike i takvu obalu, što bismo morali iskoristiti kao svoje adute za daljni razvoj naših marina.”
Mario Barešić iskusan je skiper koji je prošao gotovo sve marine u Hrvatskoj, a o marinama može govoriti iz vlastitog iskustva, ali i prenijeti dojmove svojih gostiju iz svih krajeva svijeta: gosti poznaju stanje u hrvatskim marinama i mnogi od njih žele samo ACI-jeve marine, jer one imaju svoje standarde i gosti točno znaju što mogu dobiti. Napomenuo je da su gosti iznenađeni resursima hrvatske obale, privlače ih naši otoci, ali ti gosti traže i dobar provod i noćne zabave. “Problemi u hrvatskim marinama je nedostatak bogatog noćnog života, poput onog u St. Tropezu, Ibizi i na sličnim odredištima. Bogati turisti vole trošiti, a najveći je problem ako ga nemaju gdje potrošiti. Kako bi rekao jedan moj kolega iz Slovenije: ‘Nije novac ako gost ostavi 10.000 kuna na jednoj večeri, novac je ako uspiješ privoljeti gosta da cijele godine svoj brod drži u marini, a plaća hrvatskog radnika da ga održava, serivisira i brine se o njegovu plovilu.
Situacija u marinama je općenito dobra. Gosti se vraćaju, a marine sve više podižu kvalitetu usluge. Pet najboljih marina za mene su svakako Frapa, Palmižana, ACI Korčula, jer se nalazi uz sam grad, Mandalina, koja je odlično opremljena, i marina u Biogradu koja je na odličnoj lokaciji.”
______________________________________________________________________________________
http://www.nacional.hr/clanak/88977/pet-vrhuniskih-marina-za-elitni-turizam
I tak gospodo, uskoro će ovdje biti tko je jamio, jamio je, sve više kupnje svaki dan,
Dubrovačka ACI marina najuspješnija u 2011.
ACI Marina Dubrovnik u 2011. godini ostvarila je 7,6 milijuna kuna dobiti te zauzela prvo mjesto u sustavu ACI-ja po profitabilnosti svih marina, kazao je direktor Mato Franković
Dodao je kako je trenutačno 60 brodova na čekanju za godišnji vez u dubrovačkoj ACI marini.
I dalje je u tijeku procedura za proširenjem dubrovačke marine a po naputku Ministarstva zaštite okoliša i prirode u tijeku je izradba studije za okoliš koja bi trebala biti gotova za nešto više od godinu dana.
http://www.seebiz.eu/dubrovacka-aci-marina-najuspjesnija-u-2011/ar-27443/