Čekajte malo, da bi suspenzija bila ukinuta svi moaju biti ispalaćeni u cjelosti. Što sa onima čiji iznos prelazi zajamčeni?

Nisam baš u toku..

Zvao sam DAB danas ujutro. Službenica mi je rekla kako pregledavaju sve ugovore, a kad to završe trebale bi krenuti isplate o čemu će nas obavijestiti. Ne bi bilo loše da ih zivka što više ljudi da se pojača pritisak.

nemoj pisati bezveze, koliko znam ni nisu dobili Ugovore

nemoj pisati bezveze, koliko znam ni nisu dobili Ugovore
[/quote]

Probaj se bolje informirati. U znanju je spas.

Navodno nitko nije imao preko 400.000 kuna pa ako bude isplata preko DAB-a, onda bi svi trebali dobiti pune iznose. Na žalost, teško da će se Abacus uspjeti oporaviti jer klijenti odlaze, velika većina nema vremena čekati da ih odblokiraju…a do sveg ovog sranja uopće nije trebalo doći da je račun 13 bio zaštićen kako je propisano, a ne da su se iz njega tj, uloga ulagača, nepropisno naplatile banke!

Obavjest,

obzirom da ABACUS BROKERI dosta sramežljivo daju informacije glede isplate svojih klijenata koji su kritične zgode bili u keš poziciji, bit ću slobodan podjeliti nekoliko svježih i točnih informacija.

Dakle,

1. DAB će se ovaj ili najkasnije idući tjedan sastati sa vodstvom ABACUSA..tek..
2. Razgovarat će o modelu prijenosa sredstava klijenata..o čemu smo ranije pisali..
3. Sredstva do 400.000 kn bit će isplaćena…svim klijentima..
4. Zakonski rok isplate do 90 dana

Informacije su iz DABA dobivene u 11.40 h, te ljubazni gospodin moli da se više individualno ne zove.

ps Zaključak svega, nije dobro bit niti u najgorim burzovnim danima u kešu na računu brokera…

[thumbsup]

Znači organizirat će se sastanak? To je kao povjerljiva informacija?

Priopćenje HNB-a. Čini se da je loptica u Hanfinu polju… http://www.hnb.hr/priopc/2011/hrv/trece_uz_priopc_12122011.pdf

još nitko nije rekao da li se raadi o situaciji 1 ili 2 iz hnb-ovog pojašnjenja.

no, njihov zaključak je:
Stoga ponavljamo tvrdnju s početka ovog očitovanja da je za tumačenje kao i za nadzor nad
provedbom odredbi ZTK, pa tako i članka 42. stavka 5. zadužena HANFA pa je stoga u njihovoj
nadležnosti i procjena odredbi ugovora između investicijskih društava i njihovih klijenata odnosno
procjena postupanja sa sredstvima klijenata u smislu osiguravanja zaštite njihovih sredstava.

da li to znači da hanfa na kraju odlučuje što će biti sa tim novcima?

Koliko ja vidim, HNB je prebacio lopticu HANFI od koje traže da se očituje o kojem se slučaju radi, a time će biti određeno i da li klijenti Abacusa imaju pravo na povrat od 400.000 kn (DAB) ili do 150.000 kn (SKDD-Fond za zaštitu ulagatelja). Meni izgleda da je prvi slučaj jer sredstva klijenata su bila u banci koja je propala pa oni imaju pravo na istu zaštitu kao i ostali klijenti banke.

HANFA, čekamo vaše očitovanje….i požurite ako je moguće da se ovo ne otegne do proljeća

Čemu nas je poučio krah Credo banke?
Autor: Tomislav Pili
12.12.2011.

Izvor: http://business.hr/kompanije/cemu-nas-je-poucio-krah-credo-banke-105747

Mala banka, veliki problem – tako bi se mogla opisati situacija nakon što je Hrvatska narodna banka (HNB) 22. studenoga Credo banci oduzela dozvolu za rad. Iako je ta banka imala samo 0,3 posto ukupne aktive hrvatskih banaka, sve što se događalo ni nepuna dva dana nakon odluke HNB-a izazvalo je nezabilježeni presedan otkad je bankarstva u neovisnoj Hrvatskoj.

Slučaj Credo banke pokazao je kako je pravna regulativa očito manjkava i kako institucije imaju problema prilikom njezina tumačenja. Budući da se u Hrvatskoj problemi rješavaju tek kada se dogodi nešto loše, tako je i nakon propasti male banke iz Splita pokrenuto nekoliko inicijativa čiji je cilj spriječiti reprizu kaosa i štete izazvane propašću Credo banke.

Tako je Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK izašlo s inicijativom prema nadležnim tijelima za izmjenu i usklađenje zakonodavnog okvira čime bi se kao „glavni cilj postigla zaštita imovine klijenata investicijskih društava u slučaju likvidacije ili stečaja neke banke“.

Problematični račun 13

Kako su za Business.hr objasnili iz Udruženja, reagirali su zato što je uopće nastala situacija u kojoj je jedan račun, točnije račun 13, ostao blokiran u banci u likvidaciji.

„Naime, 42. članak Zakona o tržištu kapitala regulira zaštitu imovine klijenata investicijskog društva, a u stavku 5. navodi se da novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmet ovrhe u vezi s potraživanjem od investicijskog društva. Prema tomu, smatramo da je novac klijenata investicijskog društva zaštićen u slučaju ovrhe nad investicijskim društvom, ali nije zaštićen u slučaju ovrhe nad kreditnom institucijom u kojoj je investicijsko društvo imalo otvoren račun. Može se reći da je ovdje riječ o zakonskoj praznini koju bi trebalo što prije popuniti“, navode iz Udruženja.

Prema njihovu mišljenju, proizlazi da zakonska regulativa nije usklađena, a Udruženju inicijativom želi postići usklađenje zakonskog okvira tako da novac s računa 13 bude zaštićena masa i u slučaju stečaja ili likvidacije banke u kojoj je neko investicijsko društvo deponiralo/otvorilo taj račun.

„Pretpostavljamo da bi trebalo dopuniti Zakon o tržištu kapitala, eventualno bi se radi povećanja pravne sigurnosti moglo i u Ovršnom zakonu izričito izuzeti novac klijenata od ovrhe i stečaja koji se vode nad investicijskim društvom i/ili kreditnom institucijom“, ocjenjuju u Udruženju.

Osim što su građani u propasti Credo banke izgubili 188 milijuna kuna, male tvrtke dodatnih 118 milijuna kuna, a srednje i velike tvrtke 58,5 milijuna kuna, odluka HNB-a o deblokadi računa stvorila je neviđeni pravni presedan. Kako navode mediji, u DAB-u smatraju da je „čišćenje“ računa banke u likvidaciji stvorilo veliku zavrzlamu koja veže ruke likvidatorima i (možda) otvara mogućnost stečaja banke.

Osiguranje punog iznosa

Dok u DAB-u ne dobiju pravno mišljenje o rješenju ovog gordijskog čvora, Savez udruga za zaštitu potrošača zatražio je od države da osigura kunsku štednju građana do punog iznosa, a ne samo do 400.000 kuna. Inicijativa Saveza udruga nije još službeno upućena ni Vladi ni Hrvatskom saboru, a ni bilo kojoj drugoj instituciji u Republici Hrvatskoj, kaže Nenad Kurtović, predsjednik Saveza.

„Službeni zahtjev uputit će se prvo novoj vladi nakon njezina konstituiranja, i to tako da u sklopu svojih ovlasti donese potrebne odluke (uredbu) po našoj inicijativi. Ako Vlada ne prihvati inicijativu, uputit će se prijedlog odgovarajućem odboru Sabora i predložiti izmjena članka 170. Zakona o bankama“, ističe Kurtović.

Prihvati li Vlada predloženo, onda nema potrebe mijenjati članak 170. Zakona o bankama, jer bi i oročeni kunski depoziti imali istu poziciju u stečaju kreditne institucije kao i danas osigurani depoziti do 400.000 kuna, dodaje Kurtović.

Međutim, potpuno osiguranje štednih depozita bilo bi vrlo skupo pa je upitna održivost ove inicijative, iako hvalevrijedne. Kako nam je objasnio sudski vještak za financije Davor Banović, za sve depozite banke plaćaju naknadu za osiguranje depozita.

„Premija osiguranja depozita građana s početnih 0,2 posto na osigurane depozite snižena je vremenom na 0,1 posto, pa na 0,08 posto, a osigurana visina povećana sa 100.000 na 400.000 kuna. Kada bi sva štednja bila osigurana, ta bi se naknada morala podignuti, što bi u konačnici dovelo do toga da krediti postanu skuplji jer bi banke taj trošak prebacile na klijente. Osim toga, DAB bi u tom slučaju morao tražiti reosiguranje“, ocjenjuje Banović.

Nenad Kurtović je svjestan činjenice da bi povećanje osnovice koja se osigurava povećala i premije osiguranja u određenom iznosu. „Smatramo da oročeni kunski depoziti zasad čine manji dio oročene štednje građana i da su građani spremni za 100 posto sigurnosti tih depozita odreći se dijela svoje kamate.

Ostaje onima koji imaju potrebne podatke da nam to protumače i obrazlože, a isto tako ostaje kreditnim institucijama da možda prepoznaju poboljšanje svojeg tržišnog položaja i procjene koliko je ova inicijativa dobra za njih kroz povećanje uloga građana na tu poziciju štednje“, smatra Kurtović.

HNB i Hanfa

Podsjetimo, problem je nastao nakon što je HNB 23. studenoga na dvije minute deblokirao likvidacijski račun Credo banke. Tri vjerovnika uzela su sav novac s računa, oko devet milijuna kuna, čime je uzet i novac klijenata brokerske kuće Abacus brokeri, koja je u toj banci imala tzv. račun 13.

Navedena operacija izazvala je snažno zaoštravanje odnosa na liniji HNB – Hanfa, koja smatra da je potez središnje banke pravno upitan, što je na temelju Hanfine prijave izazvalo i pozornost Državnog odvjetništva, koje je zatražilo očitovanje HNB-a. Osim toga, novac klijenata morao je biti zaštićen sukladno Zakonu o tržištu kapitala, ocjenjuje Hanfa. HNB pak uzvraća kako je novac na računu 13 zaštićen u slučaju propasti brokerske kuće, a ne banke u kojoj je taj račun otvoren, na što pak Hanfa uzvraća da je riječ o pravno neodrživoj konstataciji. Kao „deus ex machina“ pojavila se Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je objavila da će obeštetiti Abacusove klijente do maksimalnog iznosa od 400.000 kuna po klijentu.

Izvor: http://business.hr/kompanije/cemu-nas-je-poucio-krah-credo-banke-105747