I dok je u međuvremenu nađeno rješenje za povrat otprilike 10 milijuna kuna za nešto više od 2.000 klijenata Abacus brokera s računa 13 u Credo banci, na način da bi ih trebala isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, neriješen je ostao problem novca klijenata tog društva koje je ono putem Credo banke držalo na skrbničkom računu u inozemstvu.
Zašto nas abakusi nisu o tome obavjestili da je nađeno rješenje za isplatu?
@ golubv
iako će se narod zgroziti nad mojim komentarom, ja te pitam – a što tu ima loše da utvrde porezno stanje pojedinca kojem isplaćuju osiguranu štenju?
iskreno ne vjerujem da je država u stanju se toga sjetiti. ali i kad bi se sjetila, ja bih zapljeskao..
da bar
porezna ima u svakom trenutku uvid u stanje svakog poreznog obveznika,koliko ima na računima po bankama,nekretninama itd.
na svaki dug ide zatezna kamatica i kad odluće maznu ti lovu sa računa ili ti sjednu na nekretninu [sealed]
A nisu li možda blokirali Abakus da bi se dioničari usrali i prešli u velike strane banke koje uslugu naplaćuju duplo skuplje .
Zamislite koju lovu su osigurali stranim bankama s tim da smo svi morali otvoriti Žiro račune za isplate dividende .
Opet će Rohatinski od naših kolonizatora biti proglašen najboljim guvernerom na svijetu .
…na dajte se…
je a jesi vidio koliki je tečaj eura naspram islandske krune nakon toga , znaći da će platiti to kad tad
Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine br.: 88, 28.07.2008., http://www.nn.hr – klik na “Službeni dio”, klik na “Pretraživanje”), čl. 42. st. 5. navodi sljedeće:
“Članak 42.
(5) Novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu.”
[/quote]
Nisi u pravu, jer ovo što sam podebljao je zaštita, bez obzira gdje se novci nalaze. Znači novčana sredstva se ne mogu upotrijebiti i biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu, kratko i jasno. Banka je imala potraživanja u trenutku ulaska u likvidaciju prema tim sredstvima (likvidacija) a ona su iz toga izuzeta. Pravna abeceda. Ne treba nigdje pisati to.
Uostalom i sama banka je djelovala kao investicijsko društvo mada je kreditna institucija jer radi skrbništvo. A koliko danas čitam banka im i te novce neće isplatiti mada čak i nisu u banci nego negdje vani po računima. Što je onda s time, kako to tumačiš? Kada banka tu djeluje kao skrbnik onda za nju vrijedi zakon, pa onda ako je ušla u likvidaciju ti novci moraju biti izvan svega.
I dok je u međuvremenu nađeno rješenje za povrat otprilike 10 milijuna kuna za nešto više od 2.000 klijenata Abacus brokera s računa 13 u Credo banci, na način da bi ih trebala isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, neriješen je ostao problem novca klijenata tog društva koje je ono putem Credo banke držalo na skrbničkom računu u inozemstvu.
Zašto nas abakusi nisu o tome obavjestili da je nađeno rješenje za isplatu?
ja sam ih jučer zvao, rekli su mi da im je jako teško nešto pisati kada ništa napismeno nisu dobili i nitko im se od nigdje ne želi javiti s nekom procedurom pa da ljudima znaju što reći konkretnoga… znači dab isplaćuje ali ne znaju kako. da im barem vele evo to je 20 dana, to je 30 dana, to je 40 nije važno samo da se zna što treba i kako treba. Jer dab tu ima svoju proceduru
pa najbolje da su takve odluke bezbolne. na islandu su ljudi palili vlastite automobile, kako ne bi morali više plaćati ono što si nisu mogli realno priuštiti.
koliku je volatilnost imao poljski zlot u vrijeme recesije? drama all over. pa što onda? oni imaju probleme o kojima mi možemo samo sanjati. ej, poljaci !!?? ako misliš da ja ne znam o čem govorim, mogu ti samo reći da je uz mađarsku, pred 20 godina, to bila vjerojatno najjadnija država u regiji
jad i tuga. a ono što danas možeš u njih vidjeti, očima ne možeš vjerovati.
bolni zahvati billi su im i više nego djelotvorni, ali nisu časili časa i – spasilo ih. sad su stabilni
no pain, no gain
Puna podrška Abacus brokerima! Ovo je prava sramota. Jedno od najprofesionalnijih društava na tržištu dovedeno je na rub propasti. To lijepo ide na ruku velikim bankama budući da sad nitko neće bit siguran u "male" brokeraja. I tko se čudi što HNB nije reagirao?
Uvijek promptni, profesionalni i što je najvažnije zbilja cijene klijenta. Ali očito se kod nas takve likvidira.
Ja mogu samo reči da sam sretan što u tom trenutku nisam bio u cashu nego u dionicama . Sreća pa ih mogu odregistrirati i prijaviti ih nekom drugom. Onih parstko kuna casha :(((….
Uglavnom mi je žao za njih jer izgleda da su žrtva nekog dvostrukog zakona….!?!
pozz
Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine br.: 88, 28.07.2008., http://www.nn.hr – klik na “Službeni dio”, klik na “Pretraživanje”), čl. 42. st. 5. navodi sljedeće:
“Članak 42.
(5) Novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu,
Nisi u pravu, jer ovo što sam podebljao je zaštita, bez obzira gdje se novci nalaze. Znači novčana sredstva se ne mogu upotrijebiti i biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu, kratko i jasno. Banka je imala potraživanja u trenutku ulaska u likvidaciju prema tim sredstvima (likvidacija) a ona su iz toga izuzeta. Pravna abeceda. Ne treba nigdje pisati to.
Uostalom i sama banka je djelovala kao investicijsko društvo mada je kreditna institucija jer radi skrbništvo. A koliko danas čitam banka im i te novce neće isplatiti mada čak i nisu u banci nego negdje vani po računima. Što je onda s time, kako to tumačiš? Kada banka tu djeluje kao skrbnik onda za nju vrijedi zakon, pa onda ako je ušla u likvidaciju ti novci moraju biti izvan svega.
[/quote]
U normalnoj državi "ne treba nigdje pisati to".
Ali ovo nije normalna država, već jedna velika sprdačina u kojoj primjerice u DAB-u sjede političari koji pojma nemaju o Zakonu o tržištu kapitala, a još manje što neki članak tog zakona znači ili ne znači.
Zar ne vidiš da u aktuelnom slučaju Credo/Abacus državne institucije različito tumače čl. 42. st. 5. ?
Samo HANFA smatra da: "…Agencija ne vidi razliku između jednake primjene odredbi ZTK neovisno o tome radi li se o ‘običnoj brokerskoj kući’ ili banci koja ima ovlasti za brokersko poslovanje…"
Link: http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/162666/DAB-ima-pravo-od-HNB-a-traziti-povrat-svojih-sredstava-s-racuna-Credo-banke.html
Kao što rekoh na početku, pošto je ovo ipak država koju, nažalost, vode ljudi ograničenih mentalno-intelektualno-etičkih kapaciteta, napišimo im u čl. 42. st. 5. eksplicite da novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva niti banke, te da ne ulaze u njihovu imovinu, kao ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu i banci.
Možda će tada, osim HANFA-e, i ostale državne institucije zakone ove zemlje jednako "vidjeti", jer kad ih vide "različito" nastaje kaos.
Stvarno volim ovakvo rješenje u kojem nisu definirani ni način ni rok isplate spomenutog iznosa.
Nadam se samo da to rješenje nije doneseno na načelnoj razini. [pray]