Zagrepčanka Irena počela je još 2006. godine štedjeti u jednom od osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF). Naime, uz državni fond međugeneracijske solidarnosti i privatne obvezne mirovinske fondove, to je treći način kako “uštedjeti” novac za mirovinu. Svatko u njih može sam uplaćivati koliko želi svakog mjeseca, a prestanak plaćanja ne eliminira pojedinca iz članstva. Oni koji su u treći stup uplatili 5000 kuna godišnje, mogu računati i na državni poticaj od 750 kuna.

Zagrepčanku koja se javila redakciji portala Mirovina.hr neugodno su iznenadile brojke na njezinu računu. Ona je, inače, posljednje dvije godine uplaćivala po 700 kuna mjesečno za, kako kaže, sigurniju starost.

– Budući da sam imala otvorenu stranicu sa svojim podacima, mogla sam u svakom trenutku vidjeti koliko je novca na računu. Bila sam jako zadovoljna jer bih na kraju dobila i državni poticaj. Sve je bilo super do početka rata u Ukrajini, tada je prinos baš počeo padati – navela je te kazala kako su od siječnja do srpnja ove godine prinosi na njenom računu pali za više od 3000 kuna. Nakon kratkog razdoblja oporavka, u samo tjedan dana ponovno je izgubila oko 1000 kuna.

– Vidjet ću što ću dalje. Ako prinosi budu padali, povući ću novac, a ako budu u redu, nastavit ću s plaćanjem. Fond nisam kontaktirala. Što bi mi rekli, da su ulaganja uvijek rizik? To znam i sama i pristala sam na te uvjete. To je sve sreća. Kakva je situacija u svijetu, dobro da mi i ovo ostane. Da sam ljutita, jesam, ali tko me pita. Sve ovisi o tome kako će se stvari razvijati. Samo mi je žao što je to ipak moja mirovina, a netko to gleda kao novac kojim mešetari na burzi ili što već – kaže Zagrepčanka Irena.

Kako objašnjava ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić, svako ulaganje u vrijednosnice, neovisno o njihovoj “klasi”, nosi određeno svojstvo rizika volatilnosti kretanja cijena, posljedično prinosa, odnosno cjelokupnog rizika.

– S obzirom na to da je kretanje cijena ili prinosa vrijednosnica u koje ulažu društva koja upravljaju DMF-ovima na tuzemnom ili inozemnim financijskim ili tržištima kapitala podložno utjecajima društvenih, ekonomskih i korporativnih ostvarenja poslovanja, uvjeta i ostalog, prisutna je volatilnost i slijedom toga na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj razini imamo različita ostvarenja prinosa ili gubitaka od ulaganja. Dakle “dobitak ili gubitak DMF-a” izražena je vrijednost pozitivnog ili negativnog prinosa ukupnog fonda, odnosno vrijednosti udjela pojedinog člana, izraženog na određenom vremenskom periodu – objašnjava Japunčić.

DMF-ovi su u ovoj godini, navodi Mirovina.hr, padali između tri i 8,5 posto. U posljednja tri mjeseca zabilježen je čak i blagi rast, uglavnom do jedan posto, ali u zadnjih mjesec dana brojke su ponovno u minusu. Statistika HANFA-e za kolovoz otkrila je pad u isplatama iz trećeg stupa, ali istodobno i povećanje imovine DMF-ova.

Japunčić objašnjava da su razdoblja gubitaka uobičajena na financijskim tržištima zbog čega je zakonski omogućeno diverzificiranje portfelja za ulaganje.

Trenutačni pokazatelji otkrivaju da bi 2023. i 2024. trebale označiti kraj snažne inflacije, čime bi prinosi na tržištima kapitala, a samim time i u udjelima članova fondova mogli biti pozitivni. To znači da će se nadoknaditi inflacijski segmenti i povećati “efektivna vrijednost novca”.

Također, to znači da će se gubici na računima članova DMF-ova na taj način nadoknaditi. Sustav upravljanja i vođenja DMF-ova u Hrvatskoj, prema Japunčiću, nema modele kompenzacije, odnosno direktne nadoknade umanjenog iznosa sredstava koje je svaki pojedini član uložio u pojedini DMF.

Članovi mogu prestati uplaćivati novac u fond ili smanjiti svote koje će svakog mjeseca davati, no Japunčić smatra da je u razdobljima padova na tržištu bolje uplaćivati više, pa kasnije, kad se tržišta oporave, uživati u još većim prinosima.