Da su i agencije za naplatu potraživanja konačno intenzivnije u fokusu regulatora otkrio je na konferenciji Zagreb financijski forum, u organizaciji Poslovnog dnevnika, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

“Kad su posrijedi agencije za naplatu potraživanja, prvenstveno je donesen zakon. HNB nije regulator. Mi smo nadzor, provodimo regulaciju koju donosi Hrvatski sabor. Nas se stalno zove regulatorom, ali mi provodimo regulaciju – ne donosimo je”, ustvrdio je prvi čovjek središnje banke.

Kaže da su agencije postale velike, preuzele dosta kredita i trebalo ih je dodatno regulirati. Od početka ove godine HNB im je u procesu licenciranja odobrio nekoliko licenci, jedna je odbijena, a jedna je u procesu.

“Što ljude najviše zanima? Najviše su nam se žalili na razumijevanje duga: da ne znaju koliko su otplatili glavnice, kamate, koliko je preostalo duga. Tu agencije nisu bile transparentne, poslat ćemo im ubrzo okružnicu da moraju to transparentnije iskazivati. A drugo, zapravo prvo za što su ljudi zvali, je ono što oni zovu maltretiranje. U ovih sedam mjeseci smo svaku takvu pritužbu provjerili. I nismo utvrdili nepravilnosti, pozive izvan radnog vremena i slično”, uvjerava guverner.

Statistička i perceptivna
Kad su posrijedi ekonomski pokazatelji, prerano je, kaže, reći da je inflacija pobijeđena, ali mi imamo vrlo brz inflacijski proces, brži nego što su predviđali.

“Zbog toga i imamo brojke koje smo vidjeli u devetom mjesecu, koje su posljedica nižih cijena energenata. No to je vrlo volatilno i moramo se više fokusirati na temeljnu inflaciju, a ona je viša jer su usluge dugo na povišenoj razini od oko 4 posto i ne padaju. Dok je god tako, ne možemo reći da je inflacija pala. Ali u devetom mjesecu prvi put nije bilo nove inflacije u uslugama. Ako je to najava da su kompanije u uslužnom sektoru izgubile “price power”, to je dobra vijest da će bi se moglo nastaviti i inflacija oslabjeti”, smatra guverner.

Kaže kako je jako važno da nismo završili u recesiji. “Prije godinu dana, ako ste razgovarali s bankarskim i financijskim sektorom, većina je očekivala da će visoka razina kamatnih stopa biti popraćena recesijom”, komentirao je Vujčić te se osvrnuo na situaciju u Njemačkoj.

Monetarna politika, kaže, može utjecati na cikličku komponentu, ali ne na strukturnu. Većina onoga što se događa u Njemačkoj sada je strukturna komponenta.

“Cijene plina su dva do tri puta veće u industriji u Europi nego drugdje. Ali događa se i pad potražnje za automobilima u Europi i rast potražnje na kineskom tržištu, kineske su tvrtke počele povećavati svoj udio, a europske gubiti. Imamo pad potražnje od 25 posto, neizvjesnost oko regulacije zbog penala koje mora plaćati automobilska industrija za motore s unutarnjim sagorijevanjem. Drugo je potražnja: nema je za dobrom, nego za uslugom”, pojasnio je Vujčić te kao primjer naveo da je njemu kao 18-godišnjaku prva želja bila da ima automobil.

“Moji klinci danas to ne žele. Samo jedan ima svoj auto, drugi koriste Uber i slične usluge. Dogodila se promjena preferencija”. Napomenuo je da i sam rast plaća održava stopu inflacije nešto višom, ali i druge komponente, posebno potražnja nerezidenata kroz turizam jer su najviše rasle cijene u sektoru restorana i smještaja… Prokomentirao je i razliku statističke i perceptivne inflacije:

“Istraživanja pokazuju da je utjecaj eura na inflaciju bio relativno blag – od 0,2 do 0,4 postotna poena, no rekao bih da je javno tu bitku teško dobiti jer javnost ne percipira na razini onoga što bilježi Državni zavod za statistiku, na godišnjoj razini. Nitko od nas to ne radi, nitko ne zna kolike su cijene bile u 10. mjesecu prošle godine u odnosu na ovu godinu, nego koliko je kila svinjetine bila prije, a koliko danas. Perceptivna stopa inflacije je kumulativna stopa inflacije u odnosu na nešto što je prije bilo jeftinije”, smatra Vujčić, no kaže da mi i tu stojimo relativno dobro te da je u Hrvatskoj najniža perceptivna stopa inflacije, s iznimkom Slovenije, u odnosu na eurozonu, ali i Mađarsku, Češku, Poljsku…

Vratio se u razdoblje kad je HNB, kako bi očuvala stabilnost tečaja, kupovala, kako kaže, “gomile imovine”, obveznice i eure koje je tiskao ESB.

“Da nismo, kuna bi snažno aprecirala, ušli bi u eurozonu s kunom od šest i nešto eura. A onda morate raditi i s depozitnom stopom, što dovodi do toga da banke imaju ovolike profite, na temelju deponiranih sredstava. Tako je i moja baka mogla ostvariti profit. To je zato jer je HNB imao izrazito ekspanzivnu politiku”, komentirao je guverner te otkrio da je on smatrao da bi trebalo napraviti drukčije:

U fazi spuštanja sporiji
“Ono što sam ja smatrao da treba – da izuzmemo obveznu pričuvu, dignemo stopu privremeno. Ali nismo imali dovoljno glasova, to nije prošlo u Upravnom vijeću ESB-a. Banke bi tada imale toliko manje profita”, kaže Vujčić kojemu, ističe, nije drago da u Europi imamo jedinstvenu monetarnu politiku, ali drukčije oporezujemo banke.

“Mislim da moramo imati jednaku i monetarnu politiku i regulativu i fiskalnu politiku”, ističe guverner. Na komentar da su ga nahvalili bankari, odvraća da imamo izrazito stabilan bankarski sustav, likvidan i kapitaliziran te da smo u Hrvatskoj došli na 19 kreditnih institucija i napravili konsolidaciju bankarskog sustava koji je sad vrlo zdrav, a neke druge zemlje moraju tek proći tu konsolidaciju.

“Mi smo imali snagu da to provedemo. Europski bankovni sustav ima previše banaka i to se treba dogoditi, ali to nije lako”, komentira Vujčić. Na pitanje kako će se konsolidirati kad Njemačka odbacuje ideju da UniCredit preuzme Commerzbank, odvraća da je to stvar koja je u tijeku.

“Ako želimo bankarsku uniju i jedinstvenu bankarsku politiku, konsolidacija bankarskog sustava je ono što je potrebno. Pitanje je, kad se likvidnost povuče, hoće li sve izgledati jednako dobro? Izuzetak su središnja i istočna Europa. U zapadnoj Europi to nije slučaj, time se bavimo kroz Bečku inicijativu čiji sam ja predsjednik, to je laboratorijski eksperiment kako prava bankovna unija funkcionira ondje gdje su banke supsidijari, a nisu brancheri.

Osnivamo s Europskom komisijom radnu skupinu gdje će središnja i istočna Europa biti primjer integracije tržišta kako u zapadnoj Europi ne postoji”, najavljuje Vujčić. No ne najavljuje i intervenciju HNB-a u bankarsku ponudu bezgotovinskih kredita. Već su, kaže, vukli poteze u tom segmentu i bankama rekli kako očekuju da za njih kriteriji budu isti kao za stambene kredite, da se u obzir uzmu i troškovi života.

“Ako vidimo da taj rast značajno utječe na kvalitetu portfelja, ne isključujem daljnje korake. Zasad ne vidim razloga za to”. U Hrvatskoj, kaže guverner, kamatne stope nisu rasle kao u Europskoj uniji jer su uglavnom bile fiksirane ili vezane uz nacionalnu kamatnu stopu (NKS). U fazi dizanja kamata zato nisu rasle jako, dok smo u fazi spuštanja sporiji. Već su pale za gospodarstvo, a možemo uskoro očekivati pad i na stambene kredite kao u ostatku eurozone.

“U ovom trenutku rastemo puno brže od prosjeka eurozone i Europske unije, ubiremo dividende i ulaska u Schengen i eurozonu uvelike, prva smo zemlja koja nakon sedam godina nije doživjela pad apsorpcije EU fondova. Postajemo i atraktivnija zona za ulaganja.

No ovisni smo o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, a to je Njemačka gdje se očekuje rast oko nule, i Italija koja bi trebala imati rast do jedan posto. Očekujemo da će se, iako sporo, i one početi oporavljati iduće godine. Treba zadržati rast i dok su nam glavni partneri u ovim okvirima. Privlačenje stranih investicija je jako važno, jer su one nositelj rasta kad apsorpcija fondova padne”, poručio je na kraju šef HNB-a.