Guverner HNB-a Boris Vujčić u N1 Studiju uživo s našim Igorom Božićem komentirao je ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, kao i projekcije za ovu godinu. Smatra da će inflacija nastaviti usporavati, a oko kamatnih stopa ne očekuje velike promjene. Na kraju se osvrnuo na kunu, otkrio koliko ih je još ostalo nezamijenjeno, ali i što će biti s njima nakon tri godine.

Hoće li 2024. godina donijeti zatopljenje ili zahladnjenje u gospodarskom smislu, guverner HNB-a Boris Vujčić je ocijenio:

“Očekujem blago zatopljenje u odnosu na 2023., blago povećanje rasta BDP-a, procjenjujemo tri posto. Očekujemo da će se trendovi iz 2023. makroekonomski nastaviti, očekujemo nastavak smanjenja inflacije, daljnji nastavak smanjenja stope nezaposlenih i rast zaposlenosti i realnih plaća. Rekao bih nešto bolja godina nego 2023. To znači da će se živjeti bolje jer će zaposlenost biti veća i realni dohoci će porasti.”

Potom se osvrnuo na inflaciju: “Borbu s inflacijom ocjenjujem ovako – kad dođe do rasta inflacije, moramo usporavati rast gospodarstva kako bi se potražnja ohladila i stopa inflacije pala. Uspjeh je ako uspijemo spustiti stopu na našu ciljanu razinu na oko dva posto bez da dovedemo ekonomiju u recesiju. To bi bilo sjajno, ali to se rijetko događa. U ovakvim situacijama često ekonomija mora otići u recesiju. Po svemu izgleda da ćemo proći kroz to bez recesije, ali vjerojatno i na razini Eurozone imat ćemo to blago spuštanje bez recesije.”

“Najveći rizik je situacija kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera – Njemačka, Italija i sve zemlje iz okružja. Ako kod njih dođe do snažnijeg pada potražnje, onda bi se to odrazilo na nas, ali prema projekcijama Europske središnje banke to se ne bi trebalo dogoditi”, rekao je Vujčić, za N1.

“Smanjenje kamata ne očekujem prije ljeta”

Komentirajući rast kamata u Europi Vujčić je dodao:

“Ne očekujem da će se nešto događati s kamatnim stopama. Digli smo ih na četiri posto i trenutno ih držimo na toj razini, to je dovoljno restriktivno da se proces dezinflacije nastavi. Očekujemo da će se postupno inflacija nastaviti smanjivati, kad dođemo u situaciju da možemo razgovarati o smanjenju kamatnih stopa, kad budemo sigurni da je taj proces stabilan. Mislim da treba još pričekati malo i vidjeti podatke o tržištu rada u Eurozoni. Smanjenje kamata ne očekujem prije ljeta.”

Pojasnio je i zašto je u Hrvatskoj inflacija viša nego u nekim drugim zemljama: “Jedno je kako se gleda ta stopa inflacije. Hrvatska do danas osim Slovenije ima najnižu stopu kumulativne inflacije. U zemljama s nižim standardom udio hrane i energije u košarici je bio viši, a kako je to najviše doprinosilo inflaciji, onda je i inflacija viša. U Hrvatskoj dodatni pritisak na inflaciju u ljeto bio je rast cijena usluga u turizmu i to je doprinijelo rastu višem nego u drugim zemljama. Kad rastu cijene posebnih usluga, koje razlikuju Hrvatsku od drugih zemalja, onda se na neki način poboljšavaju uvjeti trgovine za Hrvatsku, raste cijena izvoznih proizvoda.”

“Mjere Vlade sve manje potrebne”

Što se tiče cijena hrane, Vujčić je rekao da one rastu i dalje, ali po nižim stopama nego prije. Dodao je i da su mjere Vlade sve manje potrebne jer su cijene energije značajno pale.

Istaknuo je i da ne predviđa dodatni rast kamatnih stopa u 2024. niti veliku promjenu trendova. Na pitanje bi li nam bilo bolje da nismo prešli na euro, Vujčić je rekao:

“Mislim da je neupitno da je puno bolje da smo u Eurozoni. Ljudi ne vide što bi bilo da nije bilo eura, a to se jasno može vidjeti kakve su kamatne stope i inflacija u zemljama EU-a koje nisu u Eurozoni poput Mađarske i Poljske, gdje su i kamatne stope više kao i inflacija. Hrvatskoj je svakako bolje da je ušla u Eurozonu.”

I na kraju razgovora osvrnuo se na kunu i koliko ih je još ostalo u opticaju:

“Daleko najveći dio procesa je gotov, 85 posto novčanica je zamijenjeno. Veliki dio koji je ostao izvan HNB-a su kovanice, ali bojim se da to nećemo ni vidjeti, da će se najveći dio kovanica vratiti. One vrijede tri godine, ali ne očekujem da će se novac vraćati. Preuzete kovanicečuvamo, a nakon tri godine, kad ih se neće moći zamijeniti za euro, kad gube status novca, prodat ćemo ih kao sirovinu.”