Venture capital i private equity scena u Hrvatskoj razvija se u posljednjih 15-ak godina te postaje alternativa klasičnim izvorima financiranja poduzeća. No unatoč značajnom napretku, Hrvatska u toj vrsti financijske industrije još uvijek bitno zaostaje za europskim državama, što znači da veliki potencijal daljnjeg rasta i razvoja itekako postoji. Doprinos razvoju alternativnih načina financiranja kontinuirano daje i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) koja već više godina aktivno potiče razvoj ponude alternativnog financiranja za poduzetnike.
Presudna institucionalna podrška
“U zemljama koje su na našem stupnju razvoja tržišta kapitala, nema dovoljno privatnih ulagatelja da bi se samostalno razvijali fondovi rizičnog kapitala ili da bi se razvijali dovoljno brzo bez većih investitora i institucionalne podrške. U dvije godine koje su za nama napravljeni su izuzetno značajni pomaci na ovom području i s ponosom mogu reći da je HBOR imao jednu od ključnih uloga u tome. Tako smo u zadnje dvije godine omogućili pokretanje osnivanja 5 fondova: jednog za startupove, tri za poduzeća u zrelijoj fazi te jednog za transfer tehnologija koji je ujedno i prva multinacionalna platforma za transfer tehnologija u Europskoj uniji. Ukupna veličina ovih fondova može doseći iznos veći od 300 milijuna eura. Ponosni smo na ove rezultate, ali svjesni smo da potrebe tržišta još uvijek nisu zadovoljene i da je još posla pred nama”, istaknula je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a. U sferi financiranja poduzeća u ranoj fazi valja naglasiti HBOR-ovu potporu u osnivanju Fil Rouge Capitala, najvećeg startup fonda u Hrvatskoj i 9. najvećeg u istočnoj Europi koji raspolaže s oko 46 milijuna eura kapitala.
U hrvatskoj postoji potreba za ulaganjem u kapital poduzeća od 130 milijuna eura godišnje
Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a
Glavninu financijske injekcije dao je Europski investicijski fond (EIF) iz ESIF sredstava koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU dalo na upravljanje EIF-u, a uz HBOR u fond je uložio i niz drugih investitora. Fil Rouge Capital je s radom započeo u srpnju 2019., i njegovi su dosadašnji rezultati vrlo obećavajući. Fond je u lipnju ove godine ostvario jubilarno, 100. ulaganje. Na ovakav se fond u hrvatskom startup ekosustavu čekalo cijelo desetljeće, a koliki je interes pokazuje i broj pregledanih prijava kojih je do sada bilo gotovo dvije tisuće. Fil Rouge Capital ulaže u tri kategorije startupova: oni koji su u fazi ideje i potreban im je “seed” kapital, startupovi spremni za akceleraciju, dok su treća kategorija starupovi koje traže znatno veće iznose i spremni su za “punokrvne” VC investicije.
Neki od zvučnijih ulaganja Fil Rouge Capitala su društva Entrio, Agrivi i Oradian, a u srpnju ove godine fond je primio prijave za akceleraciju već 5. generacije startupova.
Akceleratorski program započinje u rujnu, a odabranima će biti osigurana investicija do 100.000 eura za što će rezervirati do 10 posto udjela u poduzeću, zatim pristup Fil Rouge Capital mreži mentora, a bit će im dodijeljen i glavni mentor od strane jednog od Fil Rouge Capital partnera. Program uključuje i pristup seminarima koje vode Fil Rouge Capital stručni predavači te pristup potencijalnim kupcima proizvoda (aplikacije) koju razvijaju i mreži investitora te sudjelovanje na ekskluzivnom Fil Rouge Capital događanju “Večer osnivača”. Mogućnost dodatnih investicija postoji nakon dokazivanja poslovnog modela i rasta, a Akceleratorski program također uključuje privilegirani pristup Fil Rouge Capital programu rasta.
Što se tiče financiranja poduzeća u zrelijoj fazi razvoja, HBOR je lani s EIF-om omogućio osnivanje tri private equity fonda. EIF je na temelju kriterija CROGIP inicijative i svojih internih procedura odabrao tri fonda u koja će se uložiti dio sredstava CROGIP inicijative – Adriatic Structured Equity Fund, Croatian Mezzanine Debt Fund i Prosperus Growth Fund. Time će biti osiguran investicijski potencijal koji može dosegnuti 240 milijuna eura ulaganja u mala i srednja te srednje kapitalizirana poduzeća koja zapošljavaju do 3000 zaposlenika.
Izvor ovog zajedničkog ulaganja je Hrvatski program za rast i ulaganje (CROGIP) koji su 2019. godine zajedno pokrenuli EIF i HBOR s namjerom da se hrvatskim malim i srednjim, ali i srednje kapitaliziranim poduzećima, proširi pristup potrebnom kapitalu kroz nove izbore financiranja rasta, razvoja, novih investicija i, u konačnici, postizanja veće konkurentnosti.
Produbljivanje domaćeg tržišta
Istovremeno, ovaj zajednički pothvat ima za cilj i produbiti razvoj domaćeg tržišta rizičnog kapitala kroz primjerice, financiranje mezzanine kapitalom – hibridnim instrumentom koji kombinira prednosti duga i vlasničkog ulaganja – koji je i dalje više iznimka nego pravilo u financiranju domaćih poduzeća. CROGIP je inicijalno bio vrijedan 70 milijuna eura, ali je uvećan za još 30 milijuna eura, odnosno na ukupno 100 milijuna od kojih je 20 milijuna eura namijenjeno za fond za Transfer tehnologije, a 80 milijuna za ulaganje u fondove rizičnog kapitala i su-investiranje.
EIF i HBOR izdvojili su svaki po 50 milijuna eura za financiranje ovog programa. Odabir pojedinačnih investicija i procjena održivosti projekata te konačne odluke može li poduzeće računati na novac isključivo je u ingerenciji fondova. Prema početnim očekivanjima, prosječni iznos investicije trebao bi se kretati u rasponu između 2 i 8 milijuna eura.
“Trenutno su poduzetnici, koji trebaju sredstva za razvoj poslovanja, i dalje u velikoj mjeri prepušteni ili vlastitom kapitalu ili kreditnom financiranju za koje su potrebni instrumenti osiguranja, u pravilu u vidu nekretnina ili strojeva, koji su vrlo često nedostatni ili već opterećeni zalogom za ranije kredite. U analizama tržišnih nedostataka, koje je proveo EIF prije nekoliko godina, pokazalo se da na tržištu Republike Hrvatske u narednom razdoblju postoji potreba za ulaganjima u vlasnički i kvazi-vlasnički kapital na razini od gotovo 130 milijuna eura godišnje. S obzirom na COVID krizu, procjenjujemo da je ovaj iznos još i veći, i zato će biti važno i dalje poduzimati korake u razvoju alternativnih načina financiranja za naše poduzetnike“, komentirala je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a. Fond Prosperus Growth započeo je s radom u prosincu prošle godine, a polovinu kapitala prikupio je od institucionalnih investitora na domaćem tržištu, među kojima su ključni partneri obvezni mirovinski fondovi. Iako nije ograničen na pojedine industrije, ovaj fond najveći potencijal ulaganja vidi u turizmu, IT industriji, obnovljivoj energiji, farmaceutskoj industriji, zdravstvu, robi široke potrošnje i upravljanju poslovnim procesima. “Društvo Prosperus-Invest već je u proteklih 10 godina pokazalo kvalitetu upravljanja fondovima kao i restrukturiranja i razvoja portfeljnih kompanija uz istodobnu konsolidaciju te će nastaviti primjenjivati isti model pri ulaganjima fonda Prosperus Growth. Ideja je odabrati ponajbolje kompanije iz perspektivnih sektora, integrirati te razviti. Cilj je da svaka od kompanija u koje se ulaže postane regionalni lider u svom sektoru. Prosperus ima veliko znanje u takvim procesima i donosi dodanu vrijednost kompanijama u koje ulaže“, naglasio je Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus-Investa.
Cilj je da svaka kompanija u koju uložimo postane regionalni lider,
Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus-Investa
Ostvarene prve transakcije
Adriatic Structured Equity Fund kojim upravlja društvo Provectus Capital Partners postao je operativan u ljeto prošle godine, a do sada je uložio u tri kompanije.
Prva transakcija iz ožujka ove godine bilo je ulaganje u Keindl Sport Trgovinu (Keindl Sport), vodeću regionalnu kompaniju u veleprodaji i maloprodaji sportske opreme u Hrvatskoj i široj regiji, s posebnim naglaskom na bicikle i biciklističku opremu. U lipnju je fond investirao u Stomatološku polikliniku Arena iz Zagreba, jednu od vodećih poliklinika u Hrvatskoj, te time ostvario svoje prvo ulaganje u domaćem dentalnom sektoru.
“Ranije ovog mjeseca fond je uložio i u Polikliniku Aviva, jednog od vodećih domaćih pružatelja zdravstvenih usluga za pacijente, poduzeća i osiguravatelje, koji nudi široku paletu usluga za više od 40.000 korisnika godišnje u područjima prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. Kao fond razvojnog kapitala, naša ulaganja temelje se na čvrstim partnerskim odnosima s menadžmentom i vlasnicima, i na primjeni najboljih standarda korporativnog upravljanja. U suradnji s menadžmentom utvrđujemo razvojnu strategiju i dugoročne poslovne ciljeve, kako bi osigurali maksimalnu dodanu vrijednost i korisnicima i zaposlenicima te na taj način podigli vrijednost poduzeća u koja ulažemo”, izjavio je Igor Čičak, predsjednik Uprave i glavni partner Provectus Capital Partnersa. Osnivanje trećeg fonda iz CROGIP inicijative, Croatian Mezzanine Debt Fund, očekuje se do kraja ove godine.
Naša ulaganja temelje se na čvrstim partnerskim odnosima s upravom i vlasnicima
Igor Čičak, predsjednik Uprave Provectusa
