Koncept “kupi sada, plati kasnije”, čiji uspjeh prati oštar uspon internetske trgovine, nije samo popularan kod potrošača, nego i kod kriminalaca. Prevare su u porastu na nekim od najvećih platformi za odgođena plaćanja poput švedske Klarne, Afterpaya i Affirma, piše CNBC. Kako ime sugerira, “kupi sada, plati kasnije” proizvodi omogućuju kupcima da troškove kupnje rasporede na tri ili četiri mjesečne rate, često bez kamata.

Vidljivo na više razina

Njihova popularnost bilježi skok posebno u Europi i SAD-u, a u globalnim okvirima u 2020. na taj način provedeno je transakcija od gotovo 100 milijardi dolara. Koncept su korisnim pronašli i oni s druge strane zakona. “Kriminaci vole ‘kupi sada, plati kasnije’. Vidljivo je to na više razina”, kaže Martin Rehak, direktor i suosnivač češkog startupa koji se bavi otkrivanjem prevara, Resistant AI-ja. Stručnjaci objašnjavaju da kriminalci iskorištavaju slabosti u procesu prijave za “kupi sada, plati kasnije” zajmove koristeći pametne taktike da se neotkriveni provuku kroz aplikacije kako bi ukrali proizvode – od pizze i alkohola, do konzola video igara. Trgovci koji surađuju s “kupi sada, plati kasnije” platformama, kaže Rehak, “stvari kategoriziraju drugačije” što može dovesti do nedosljednosti.

“Uvijek postoji način kako to iskoristiti i ukrasti vam nešto koristeći nečiju tuđu pogrešku”. Rehak navodi da je među tim slabostima oslanjanje na podatke o novim klijentima. Poslovna politika mnogih je da ne provode formalne provjere kreditne sposobnosti već za ocjenu može li potrošač platiti dug, upotrebljavaju interne algoritme koji pak koriste dostupne informacije. Primjerice, trgovac upravo provodi akcijsku promociju za alkohol, no nazove ju nejasno, poput “specijalnog eventa”. Takav neodređeni naziv riskira da umjetna inteligencija ne prepozna o čemu se radi i dodijeli mu generičku ocjenu događaja niskog rizika. Drugim riječima, slabe vjerojatnosti da kupac neće platiti.

Vrlo isplativi fintechi

Rehak je CNBC-u rekao da prevaranti nerijetko posežu za krađom identiteta ili preuzimaju pristup računima kako bi izbjegli otkrivanje, pa žrtvama ispostave račun za nepostojeće kupnje, no nije želio otkriti imena kompanija koje ciljaju. Direktor i osnivač američkog startupa Arkose Labs koji se bavi s istom tematikom spečavanja prevara, ističe da su “kupi sada, plati kasnije” platforme omiljene mete kriminalaca upravo zbog mekših kontrola za razliku od velikih banaka i kartičarskih kuća.

“Fintech tvrtke su vrlo isplative jer su u pravilu brzorastuće u ranim fazama razvoja. Njihova razina kontrola je puno niža nego u velikim bankama koje imaju puno iskustva s pitanjima sigurnosti, i to ih čini idealnim metama”.

Švedska Klarna, jedno od većih imena na tom tržištu, odbacuje tvrdnje da su njezini sustavi kontrole slabiji i propustljiviji od onih u bankama. Na upit CNBC-a iz Afterpaya su poručili da provode “ekstenzivne i duboke procese otkrivanja prevara” za verifikaciju novih klijenata. Novu dimenziju problemu prevara daju aktualne nestašice cijele lepeze proizvoda na svjetskom tržištu. Posebno je popularno, primjerice, kupiti Playstation 5 konzole. Budući da platforme, uzimate li na četiri rate, omogućuju plaćanje samo 25 posto osnovne cijene, što je u slučaju PS5 samo 125 dolara, daljnja preprodaja na internetu kriminalcima ostavlja zaradu od nemalih 75 posto.