Svjetski i europski tjedan novca tradicionalno se održava krajem ožujka i tada se odvija najviše aktivnosti povezanih s financijskom pismenosti. Škole, fakulteti i druge organizacije obilježavaju taj tjedan organizirajući razna predavanja, radionice, panele i druge oblike aktivnosti. Iako je taj tjedan posvećen financijskoj pismenosti i uistinu je pozitivno što se postigla dovoljna razina svijesti da se takav događaj obilježava, to ipak nije dovoljno.
Dodatna edukacija
Iako je tema novca i financija često osjetljiva, financije uvelike utječu na društveni, socijalni, pa i obiteljski život pojedinca, zbog čega je važno aktivno upravljati osobnim financijama. Aktivno upravljanje osobnim financijama odnosi se na praćenje tekućih prihoda i rashoda, informiranje te donošenje optimalnih kratkoročnih i dugoročnih financijskih odluka. Naglasak bih u ovom slučaju stavila na dugoročne financijske odluke, jer su upravo te odluke, kao što je primjerice štednja za mirovinu, nešto o čemu mladi najmanje razmišljaju.
Istraživanje financijske pismenosti srednjoškolaca koje je provela Hanfa, a u kojem je sudjelovalo više od 900 učenika iz svih dijelova Hrvatske, pokazalo je da učenike najmanje zanimaju teme povezane s mirovinskim sustavom, a upravo su u tom području pokazali najnižu razinu znanja. Hanfa je stoga odlučila dodatnu pažnju posvetiti upravo edukaciji učenika u području mirovinske pismenosti, a tim povodom izrađena su i dva stripa: “Dobrovoljno mirovinsko osiguranje” i “Kategorije mirovinskih fondova”, a u pripremi je i escape room. Sustavna, kontinuirana i inovativna edukacija nužna je za razvoj svijesti o financijskoj i mirovinskoj pismenosti učenika. Najveći broj učenika nije sigurno u točan odgovor upravo kod pitanja povezanih s mirovinskim sustavom; iz odgovora je vidljivo da ne poznaju ni osnovne karakteristike mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Poznavanje mirovinskog sustava i razmišljanje o dugoročnoj štednji važno je s obzirom na negativna demografska kretanja, ali i sve duži period koji provedemo u mirovini. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, građani u mirovini provedu prosječno 21,3 godine. Što je duži vremenski period koji provodimo u mirovini potreban nam je veći iznos sredstava za život, zato je potrebno ranije početi štedjeti za mirovinu. Stoga je nužno podizanje svijesti o dugoročnoj štednji i ulaganju te podizanje razine mirovinske pismenosti.
Razlikovanje želja i potreba
Razina ukupnog financijskog znanja učenika na relativno je niskoj razini s obzirom na to da su učenici u prosjeku ponudili točan odgovor na samo 40 % postavljenih pitanja ili tvrdnji, odnosno točno riješili zadatak s nominalnom i realnom kamatnom stopom. U uzorku anketiranih učenika njih čak 70% je iz srednje ekonomske škole, dakle riječ je o učenicima koji su tijekom svojeg obrazovanja slušali predmete povezane s financijama. Znači, čak i oni koji su imali prilike slušati o financijskim temama pokazuju relativno nisko znanje, što dodatno ističe važnost intenziviranja edukativnih aktivnosti povezanih s temama financijske pismenosti. Teme iz područja financijske pismenosti su razne te se o njima može učiti od najranije dobi, pri čemu njihov sadržaj mora biti prilagođen uzrastu. Osnovno razlikovanje želja i potreba dobar je temelj znanja o financijama.
Razlikovanje želja i potreba važno je zbog pravilnog raspoređivanja osobnog budžeta. Prema pravilu 50-30-20, 50% svojih prihoda trebali bismo trošiti na nužne proizvode kao što su režije, stanovanje, prijevoz ili hrana, dok bismo 30% trebali trošiti na varijabilne troškove, kao što je odlazak u kino, kazalište ili sl., dok bismo 20% trebali koristiti za štednju i/ili investiranje, tj. ostvarivanje svojih ciljeva. Pravilno razlikovanje želja i potreba stoga uvelike pomaže i u optimalnom raspoređivanju osobnog budžeta, međutim, važno je istaknuti da smo mi potrošači često skloni svoje želje pretvoriti u svoje potrebe. Ako nam se nešto sviđa i želimo to kupiti, tada nastojimo racionalizirati i opravdati kupovinu na način da nalazimo niz razloga zbog kojih nam taj određeni proizvod “zapravo treba”, iako uistinu samo tražimo opravdanje za zadovoljenje svoje želje.
U svijetu financija često se zaboravlja da potrošači i ulagatelji nisu nužno uvijek racionalni, da smo svi mi samo ljudi te da psihologija ima veliki utjecaj na ponašanje potrošača i ulagatelja na financijskim tržištima, ali i u svakodnevnom životu. Stoga je u okviru financijske pismenosti, osim financijskog znanja, važno promatrati i financijsko ponašanje. Financijsko ponašanje odnosi se na niz situacija: od toga štedimo li i uspoređujemo li proizvode prije kupnje do dijela koji se odnosi na našu financijsku otpornost, odnosno bismo li mogli podnijeti neki izdatkovni ili dohodovni šok. Anketa za učenike srednjih škola sadržavala je samo pojedina pitanja iz okvira financijskog ponašanja, primjerena njihovoj dobi, pa je tako istraživanje pokazalo da učenici imaju višu razinu financijskog ponašanja, od financijskog znanja. Najveću razinu odgovornog financijskog ponašanja učenici su pokazali u odnosu prema kupnji, gdje njih 67% prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu, a 60% ih uspoređuje cijene prije kupnje. Kao i kod većine istraživanja financijske pismenosti.
koje su provedena u Hrvatskoj, odnos prema novcu jedna je od lošije ocijenjenih kategorija, prvenstveno zato što većina ispitanika smatra da novac služi da bi se trošio. Shvaćanje novca isključivo kao sredstva potrošnje, odnosno sredstva za zadovoljenje naših želja i potreba može ukazivati na više potrošački orijentirano društvo. Rezultati istraživanja financijske pismenosti, ne samo Hanfinog istraživanja financijske pismenosti srednjoškolaca, već i ostalih istraživanja provedenih na nacionalnoj razini, ukazuju na potrebu za kontinuiranom edukacijom o temama povezanim s financijskom pismenosti.
Potreban kontinuitet aktivnosti
U Hrvatskoj važnost financijske pismenosti sve više dolazi u fokus šire javnosti, ali i glavnih dionika unutar financijskog i obrazovnog sustava. Ministarstvo financija nositelj je Operativne radne skupine za financijsku pismenost, čiji su članovi Hanfa, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te druge financijske institucije i razne udruge. U okviru operativne radne grupe provodi se niz zajedničkih aktivnosti, međutim važna je i kontinuirana provedba edukativnih aktivnosti, prvenstveno u suradnji s obrazovnim institucijama. Hanfa provodi razne vrste edukacija tijekom cijele godine u suradnji s osnovnim i srednjim školama, fakultetima i studentskim udrugama. Važno je takve aktivnosti provoditi kontinuirano, a ne samo jednom godišnje u okviru obilježavanja nekog međunarodnog tjedna. Kontinuiranom edukacijom i informiranjem mladih može se prvenstveno stvoriti svijest o važnosti financijske pismenosti, a onda im pomoći u njihovu financijskom, ali i osobnom razvoju. Financijske odluke pojedinca mogu imati dugoročni utjecaj na njegove financije, a posljedično i na njegov osobni, društveni i socijalni život, zbog čega je važno da se odluke o financijama donose odgovorno i promišljeno te da su temeljene na znanju i informiranosti. Financije ne bi trebale predstavljati strah i opterećenje za pojedinca, već alat koji im pomaže zadovoljiti njihove potrebe i želje, kratkoročne i dugoročne. Razgovaranje o financijama, učenje i informiranje može otvoriti vrata i odgovornijem financijskom ponašanju.
*Anja Tkalčević,
Direkcija za praćenje zaštite potrošača i edukaciju Hanfe
