Državni proračun prvo je polugodište zaključio s čak 30 posto više prihoda nego lani. Istodobno, nešto manje od 20 posto međugodišnjeg rasta bilježe i rashodi, a rezultat takvih kretanja u prvoj polovici godine je višak državnog proračuna od 556 milijuna eura ili 0,8% BDP-a. Suficit pak bilježe i izvanproračunski korisnici, kao i lokalna država, pa je, ukupno gledano, na razini općeg proračuna prvih pola godine zaključeno s viškom od 1,1 milijardu eura ili 1,5 posto BDP-a.

Od poreza 24 posto više

To su neke od ključnih brojki iz polugodišnjeg izvješća o izvršenju državnog proračuna koje je na jučerašnjoj sjednici Vlade predstavio Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Da visoka inflacija u kombinaciji s nastavkom gospodarskog rasta (doduše, po nižim stopama) blagotvorno djeluje na punjenje proračuna jasno su pokazivali i prethodni podaci, no u odnosu na petomjesečne podatke prema kojima je međugodišnji rast ukupnih prihoda bio na 20%, s lipnjem je njihovo povećanje dodatno ubrzalo. Sredinom godine prihodi središnjeg proračuna dosegnuli su 13,7 milijardi eura ili oko 3,2 milijarde više nego lani. Sve, dakle, upućuje da će prihodi i na razini cijele godine nemalo premašiti planirane.

Uz nastavak međugodišnjeg rasta gospodarske aktivnosti od 2,7% realno i prosječnu inflaciju od 9,9 posto, u razdoblju siječanj-lipanj razni su porezi proračunu donijeli 7,3 milijarde eura. To je, kao i u prvih pet mjeseci, 24% više nego lani.

Postotnim rastom strše prihodi od poreza na dobit kojega je ukupno naplaćeno 1,5 milijardi eura ili čak 71 posto više nego u prvoj polovici prošle godine. Toliki skok dijelom odražava rast dobiti poduzetnika u 2022., ali umnogome su za nj zaslužne uplate jednokratnog dodatnog poreza na dobit (226 milijuna eura).

Od poreza na dodanu vrijednost do sredine godine u proračun se slilo 4,6 milijardi eura. To je pak međugodišnje povećanje za 18,5% koje odražava rast osobne i turističke potrošnje, ali u velikoj mjeri i inflatorne učinke. Neki analitičari reći će da to sugerira i da je službena inflacija vjerojatno podcijenjena.

Od značajnijih poreznih stavki trošarine bilježe najmanje povećanje, za 2,8% (na milijardu eura), što se dijelom može pripisati i Vladinim zahvatima u trošarinski sustav u okviru mjera za ublažavanje troškovnih pritisaka vezanih uz energente.

Prihodi od doprinosa pak ostvareni su u iznosu od 2,1 milijarde eura, čime su u odnosu na 2022. veći za 12,8%. Njihov rast rezultat je rasta plaća i zaposlenosti.

Među značajnijim prihodnim stavkama uobičajeno su i tzv. prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na razne fondove EU, a koji su u prvom polugodištu proračunu donijeli 2,6 milijardi eura odnosno nešto više od polovice cjelogodišnjeg plana i oko 1,1 milijardu eura više nego u istom razdoblju lani.

Rashodi veći za petinu

Kad je riječ o rashodnoj strani proračuna, povećanje za nepunih 20% znači 13,1 milijardu eura. Najveću stavku predstavljaju mirovine i mirovinska primanja, za što je u prvih pola godine izdvojeno 3,4 milijarde eura. U odnosu na 2022. rashodi za mirovine povećani su za oko 395 milijuna eura. Druga najveća kategorija rashoda, za zaposlene, u prvom polugodištu 2023. premašila je 1,8 milijarde eura, što je 188 milijuna eura ili 11,5% više nego lani.

Uz višak od 556 milijuna eura na razini središnjeg državnog proračuna, oko 306 milijuna eura suficita ostvarili su i izvanproračunski korisnici. Isto vrijedi i za proračune gradova, općina i županija koji su ostvarili 236 milijuna eura viška, dok je na razini cijele godine projiciran na 295 milijuna. Još jedna godina s prilično izglednim i značajnim suficitom lokalne države sugerira da lokalne vlasti imaju manevarskog prostora da skoro ukidanje prireza (od početka iduće godine) iskoriste za smanjenje poreznog rasterećenja dohodaka njihovih stanovnika. Hoće li se i koliko JLS-a za to odlučiti, znat će se za dva-tri mjeseca.

U svakom slučaju , ukupna proračunska dinamika u prvih pola godine osjetno je bolja od planskih veličina za 2023. kojima je za ovu godinu planiran deficit. Prema svibanjskom rebalansu, na razini opće države (a prema nacionalnoj metodologiji) za ovu je godinu projiciran manjak od 1 milijardu eura ili 1,4 posto BDP-a. A ‘prolazno vrijeme’ na polugodištu ima obrnut predznak; višak 1,1 milijardu eura ili 1,5 posto BDP-a.