S velikom financijskom krizom (2008.) manje-više svi su upoznati. No s načinima prevencije i nisu toliko, pogotovo ne s tehničkim aspektima i izazovima koje nosi supervizija financijskog sektora. Velika financijska kriza (eng. skraćenica Grand financial crisis, GFC) i slijed događaja koji su joj prethodili inicirali su reformu kojom su se nastavile kontrolirati banke u smislu poslovanja, barem one veće i međunarodno aktivnije.
Basel III – međunarodni set mjera i reformi u načinu supervizije dogovoren je i usuglašen u razdoblju od 2007. do 2009. kao odgovor na veliku financijsku krizu u svrhu ojačanja supervizije banaka, kao i radi promjene načela u smislu upravljanja rizicima tih istih banaka. S aspekta osigurateljnog poslovanja (poslovi osiguranja i reosiguranja), barem u Europskoj uniji, dogovorena je direktiva Solventnost II., koja se primjenjuje preko hrvatskog Zakona o osiguranju od 1. siječnja 2016. Obje mjere u slučaju primjenjivosti na hrvatski bankarski i sektor osiguranja primjenjuju i osiguravaju sukladnost, za koju su nadležne Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskog sektora (HANFA). Obje mjere u biti donose promjene u poimanju kapitala, rizika i likvidnosti financijskih i kreditnih institucija na način nadzora rizika koje subjekti preuzimaju, pri čemu se pred njih stavljaju kapitalni i regulatorni zahtjevi s kojima se moraju uskladiti.
U kontekstu novih mjera među važnijim mehanizmima ispunjenja jest dostava podataka financijskih institucija regulatoru, u ovom slučaju HNB-u i HANFA-i. Učinjen je pomak u standardizaciji u kontekstu definiranja i prikupljanja podataka, ali i u smislu supervizije nadzornih subjekata (banaka i osiguranja) koji dostavljaju svoj opseg podataka diljem Europske unije, no sada ujednačenije i općenitije te više standardizirano. U Europskoj uniji, čija smo članica, do ulaska u eurozonu HNB i HANFA obvezne su dostaviti podatke o drugom stupnju institucijama European banking agency (EBA), European central bank (ECB) i European Insurance and Occupational Pension Authority (EIOPA) u manjem, a nakon ulaska u većem opsegu.
Okvir za prijenos podataka u Europskoj uniji, od regulatora prema EBA-i ili EIOPA-i, određen je normom eXtensible Business Reporting Language (XBRL), koja osigurava veće mogućnosti pri modeliranju i definiranju podataka s pomoću taksonomije, kao i veću kvalitetu u samom prijenosu podataka što je vrlo važno kad se u obzir uzme složenost informacija koje se prenose i transformacije koje se moraju učiniti da one budu točne i precizne.
Compliant Risk Technology (www.crt.hr) kao jedan od sudionika ovog procesa pridonosi kvalitetnijem i učinkovitijem nadzoru financijskog sektora tako da u svojim rješenjima podržava prijenos podataka u ovom formatu, kao i analizu. U sklopu projekta koji se izvodi i koji je sufinancirala Europska unija europskim strukturnim i investicijskim fondovima dogradit će svoju osnovnu tehnološku platformu kojom se koristi u svojim standardnim rješenjima, konkretno u domeni nadzora kvalitete podataka u projektu „Izrada vlastitog interpretera formulom XBRL, tj. taksonomijom za nadzor kvalitete podataka“ te moći još učinkovitije i konkretnije potpomoći trenutačne mjere, kao i one koje tek dolaze, a sve radi zaštite financijskog sektora i ekonomije u cjelini.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Compliant Risk Technology LLC.
Naziv projekta: Izrada vlastitog interpretera formula XBRL taksonomija za kontrolu kvalitete podataka
Ukupna vrijednost projekta (investicije): 1.179.750,00 kn
Prihvatljivi troškovi: 778.000,00 kn
Potpora: 505.700,00 kn
