Jedan njemački lanac pekarnica (s najvećim prometom u zemlji) početkom lipnja prošle godine se našao na naslovnicama medija. Poduzeće čije se sjedište nalazi u jednom manjem mjestu u blizini Düsseldorfa mušterijama je ponudila “inovacijski popust” od 3% – za sve one koji bezgotovinski plaćaju kupljeni kruh ili pecivo. Ta je pekarnica ustvari samo mušterijama “prebacila” popust, odnosno sniženje PDV-a (s 19 na 16 posto), to je bila jedna od korona-mjera pomoći njemačkih vlasti privredi, odnosno građanima. Obrazloženje je glasilo: plaćanje karticama ili smartphoneom nije samo brže, nego je i higijenski prihvatljivije, prenosi Deutsche Welle.

Poticanje na bezgotovinsko plaćanje

Ovo je samo jedan od primjera njemačkih tvrtki i poduzeća da natjeraju ljude na kupovinu karticama. A ono je već neko vrijeme u trendu, to se moglo uočiti i prije pandemije. Prva godina u kojoj je u Njemačkoj bilo zabilježeno da je veći udio ljudi koji prilikom kupovine bila je 2018. U protekloj godini dućani su 56% prometa ostvarili preko bezgotovinskog plaćanja. U usporedbi s drugim europskim zemljama, tek su na sredini ljestvice. Primjerice, u Švedskoj je plaćanje karticom u 82% slučajeva.

Mane takvog plaćanja

U cijeloj Europskoj uniji se elektronsko plaćanje “reklamira” kao siguran i brz način plaćanja, odnosno kao “higijenska mjera”.  Pandemija je pokazala koliko je bezgotovinsko plaćanje praktično, tvrde iz Bruxellesa – isto će se još više forsirati.

Na jednoj strani “ljudi su se navikli na prednosti” tog načina plaćanja, a na drugoj je “već i prije korona-krize znatno pala rezerviranost trgovaca prema plaćanju karticama”. Ne smije se zaboraviti da prelazak na bezgotovinsko plaćanje podrazumijeva određene troškove. Mogući su i hakerski napadi – što PIN-a, što mobilnih uređaja s aplikacijama s mobilnim bankarstvom. Primjerice, Google već sad ima pristup velikom broju kreditnih kartica, prenosi dw.