Spajanje dvije vodeće banke UBS i Credit Suisse stvorilo je “nove rizike i izazove” za švicarsko gospodarstvo, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Akvizicija je možda očuvala financijsku stabilnost, navodi OECD u ekonomskom pregledu za Švicarsku, no također otvara pitanja o dominaciji UBS-a u matičnoj zemlji i o potrebi jače financijske regulacije u budućnosti.

Najveće spajanje banaka od globalne financijske krize, kojim je upravljala švicarska država kako bi spriječila kolaps Credit Suissea, stvorilo je grupu čija imovina nadmašuje švicarski bruto domaći proizvod (BDP).

“UBS-ova akvizicija Credit Suissea uz pomoć države… de facto je obuzdala sve izraženiju krizu unutar Credit Suissea i prigušila rizike prelijevanja, čime je očuvana financijska stabilnost, no izazvala je nove rizike i izazove”, mišljenja su u OECD-u.

“UBS, još i prije spajanja globalno važna sistemska banka, time je postao još veći i prema propisima o ‘bankama previše važnim da propadnu’ (TBTF) mora ispunjavati još strože regulatorne zahtjeve”, dodaje se.

Odbor za financijsku stabilnost, skupina središnjih bankara, dužnosnika riznice i regulatora iz skupine 20 vodećih svjetskih gospodarstava (G20), istaknuo je u veljači rizik koji bi Švicarskoj predstavljao kolaps UBS-a te pozvao Bern da ojača kontrolne mehanizme.

Švicarska vlada sprema se u idućih nekoliko mjeseci iznijeti prijedloge postrožavanja propisa za velike banke, uključujući veće ovlasti glavnog supervizora FINMA-e, koji je tražio bolje instrumente.

OECD brine konkurencija, s obzirom da novonastala banka ima otprilike 25 posto udjela u domaćim depozitima i zajmovima, prema podacima švicarske središnje banke.

Švicarska komisija za zaštitu tržišnog natjecanja zagovara podrobniju istragu UBS-ove dominacije u određenim dijelovima tržišta, izvijestio je Reuters u veljači.

Izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti odbacio je pak upozorenja kritičara o veličini zajmodavca, rekavši da je on niskorizičan i bolje diverzificiran nakon akvizicije Credit Suissea.

U izvješću OECD također ističe kako bi nastojanja ulagača koji traže kompenzaciju za otpisanih 16 milijardi franaka Credit Suisseovih vrijednosnica u sklopu dodatnog osnovnog kapitala (AT1) mogla rezultirati “skupim parnicama i neizvjesnim ishodima”.

Švicarska vlada potvrdila je da je primila na znanje analizu OECD-a i preporuke iznesene u izvješću.

U gospodarskim prognozama za Švicarsku OECD predviđa rast gospodarstva od 0,9 posto u 2024. i od 1,4 posto u 2025., slabiji od dugoročnog prosjeka koji iznosi 1,8 posto i vladine prognoze od 1,1 odnosno 1,7 posto.

“Gospodarstvo opterećuju slaba inozemna potražnja, stroži uvjeti financiranja i pojačana neizvjesnost”, stoji u izvješću organizacije sa sjedištem u Parizu.

Dodaju, međutim, da bi snažno švicarsko tržište rada trebalo uspješno apsorbirati “veliki” gubitak radnih mjesta zbog spajanja banaka.

Iznimno skupo švicarsko tržište nekretnina, kako navode u OECD-u, pokazuje pak znakove hlađenja, uz kontinuirano slabe točke, s obzirom da su nekretnine precijenjene i do 40 posto.

Cijena prosječnog stana u Švicarskoj porasla je na nešto više od milijun švicarskih franaka (1,13 milijuna dolara), prema švicarskoj bazi podataka o nekretninama. U Zuerichu stan u prosjeku stoji 1,8 milijuna franaka, u odnosu na 1,2 milijuna franaka 2013. godine.