Nakon treće uzastopne korekcije referentnih kamatnih stopa u eurozoni i jasnog signala Europske centralne banke da će nastaviti istim putem pokušavajući obuzdati inflaciju, više nije pitanje hoće li kamatne stope na kredite rasti, već kada i koliko.

Hrvatska narodna banka upozorila je da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz Euribor što bi, nastavi li on uzlazno u idućim godinama, dijelu dužnika mogao “znatno” povećati otplate.

Poruka je jasna klijentima i bankama: s kamatama još uvijek oko povijesnih minimuma, krajnje je vrijeme za vaganje isplati li se fiksirati kamatne stope.

Oko 76,5 tisuća građana lani je imalo oko 14,7 milijardi kuna neotplaćene glavnice (oko 11%) s kamatom vezanom uz Euribor. Od toga je 42 tisuće građana vraćalo stambene kredite. Računica HNB-a pokazuje da bi u slučaju porasta Euribora od 3 postotna boda za 28 posto kredita otplate porasle više od petine, godišnje u prosjeku za 7882 kune. Pritom je vrijeme, odnosno rok dospijeća, ključno jer bi najviše skočile rate (ili anuiteti) onima kojima je ostalo dugo do dospijeća.

Najduži rok – najveći udar

Tako bi dužnici s više od 20 godina do dospijeća plaćali prosječno 30 posto više nego danas, odnosno 9808 kuna, a onima kojima je ostalo 10 godina, spomenuto povećanje Euribora povećava ratu otprilike 13 posto. S druge strane, zbog kraće ročnosti, kod nestambenih kredita porast troška otplate bio bi znatno manji pa bi tek za 440 građana (1%) bio viši od 20%. U prosjeku, za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate raste za oko 1,3 postotna boda.

Euribor, reprezentant kamatnih stopa različitih ročnosti do jedne godine po kojima se najveće banke eurozone međusobno financiranju, odražava očekivana kretanja ključnih stopa ECB-a. S ubrzavanjem rujanske inflacije na 9,9 posto (s 9,1% u kolovozu) Frankfurt je jasno dao do znanja da mu je cilj 2 posto što znači stezanje ponude novca povećanjem kamatnih stopa i veći Euribor. Više nema govora ni o prolaznoj inflaciji, a sve je realnije da bi energetska kriza kao njezin glavni generator, mogla još dugo potrajati pa svjedočimo da era jeftinog novca upravo odlazi u povijest.

Šestomjesečni Euribor do kraja rujna ove godine porastao za 2,39 postotnih bodova (s –0,5% na 1,85%), a 12-mjesečni (koji se koristi rjeđe) još izraženije za 3,12 bodova, na 2,63%. (Inače, u prosječnim kamatnim stopama na kredite još se ne vidi porast zbog velikog udjela zajmova s fiksnom kamatom i onih vezanih uz Nacionalnu referentnu stopu).

Za građane je dobra vijest da je udar kamata na stambene i gotovinske kredite ograničen zakonom, no poduzetnici takvu zaštitu nemaju. Na stambene kredite maksimalna dopuštena kamata ne smije premašiti trećinu prosječne (ponderirane) stope na stanje kredita u određenoj valuti. Budući da se na većinu stambenih kredita vezanih za Euribor već primjenjuje stopa na samom ograničenju maksimalne, u HNB-u ističu da “daljnji rast kamatnih stopa na stambene kredite u kratkom roku nije izgledan”. Za ostale potrošačke kredite najviša dopuštena stopa ne smije premašiti za polovinu uvećan prosjek takvih kredita u pojedinoj valuti pa “kod nestambenih kredita postoji mogućnost rasta kamatne stope i u kratkom roku”.

Dakle, prvi su na udaru potrošački, a nakon toga stambeni vezani za Euribor.

Prosječna cijena gotovinaca u kolovozu iznosila 6,49% (6,21% u srpnju), dok je cijena stambenih zasad tek neznatno porasla.

Nitko nije siguran

No, to ne znači da su dužnici kojima se kamata u ugovorima o kreditu izračunava na bazi Nacionalne referentne stope (NRS, odražava cijenu domaćih depozita) ili trezorskih zapisa, sigurni. “Porast kamatnih stopa na europskom tržištu na stope na kredite banaka u Hrvatskoj prenosi se tek postupno, ograničen rastom prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita. Taj bi se rast mogao ubrzati ako porastu kamatne stope na nove kredite ili banke krenu dizati kamatne stope na depozite, što bi se odrazilo na kretanje NRS-a”, napominju u središnjoj banci.

“Važno je spomenuti i da se učinak porasta kamatnih stopa na kredite vezane uz Euribor može ublažiti pojedinačnim odlukama banaka, pri čemu neke aktivno nude dužnicima zaštitu od kamatnog rizika fiksiranjem kamatne stope”, dodaje HNB preporučujući dužnicima da i samostalno mogu provjeriti opciju fiksiranja kamate što olakšava činjenica da su kamatne stope i dalje na povijesno niskim razinama.