Na jučerašnjoj skupštini Čakovečkih mlinova prilično je glatko prošao protuprijedlog 3,3 puta veće dividende u odnosu na inicijalni prijedlog Uprave od 1,50 kuna po dionici ili ukupno 15,4 milijuna kuna. Protuprijedlog za 5 kuna po dionici uputili su upravitelji PBZ-CO obveznih mirovinskih fondova, a podržali su ga i iz AZ fondova, pa će dioničarima na kraju iz otprije akumuliranih zadržanih dobiti biti isplaćeno više od 51 milijun kuna. Mirovinski fondovi i lani su protuprijedlogom ishodili veće dividende, potvrđujući promjenjene odnose snaga skupštinskih glasova, pa jučerašnji ishod glasanja nije iznenađenje.

Traži se 60 kuna

Danas će se pak vidjeti kakvo je raspoloženje u pogledu dividende kod dioničara Atlantske plovidbe. Oni će također glasati i o protuprijedlogu iznosu koji je uz suglasnost Nadzornog odbora za isplatu predložila Uprava kompanije, s tim da je struktura dioničara u slučaju dubrovačkog brodara ponešto drukčija. U redovima malih dioničara prilično je živahno upravo zbog protuprijedloga kojim se umjesto 20 kuna ili ukupno 27,6 milijuna traži isplata 83 milijuna kuna ili 60 kuna po dionici.

Bojan Baretić, mali dioničar iz Rijeke koji ga je inicirao, ugodno je iznenađen “pozitivnom energijom i reakcijama ljudi”. Kontaktiralo ga je više od stotinu dioničara koji su mu tako izrazili podršku. Atlantska plovidba ima više od 7500 malih dioničara iz svih dijelova Hrvatske koji drže više od 50 posto temeljnog kapitala, ali dobar dio ih nije u prilici biti na glavnoj skupštini. Dio ih je opunomoćio Baretića, pa on na skupštinu ide sa 43.523 glasa, što predstavlja snagu šestog dioničara među vodećih 10. Sve je, kaže, prikupljeno u desetak dana, bez velike organizacije, isključivo dobrom voljom i trudom dioničara.

“Vjerujem da postoji zajednički interes za razvoj Atlantske plovidbe u smjeru kompanije koja isplaćuje visoke dividende u dobrim godinama visokih vozarina, koja ima kvalitetan program otkupa dionica i aktivno vodi računa o vrijednosti kompanije”, kaže. Mali dioničari u Hrvatskoj u posljednje se vrijeme u pogledu dividendi proaktivnije postavljaju i zbog visoke inflacije uz koju financijska imovina realno gubi na vrijednosti. To posebice vrijedi za dobro poslujuće, takozvane “cash rich” kompanije.

Među njima je danas i Atlantska iza koje je odlična 2021. s rekordnom iskazanom dobiti od čak 878 milijuna kuna i visokom razinom visoko likvidnih sredstava (više od 125 milijuna kuna). U prvoj polovici ove godine su, uz 126,8 milijuna kuna dobiti, dodatno osnažene i novčane pozicije (na 214 milijuna), a ukupan dug iz kvartala a u kvartal se smanjuje. “Unatoč osam predviđenih tzv. dokovanja te nesreći koju je doživio AP Revelin, što se prema javno dostupnim informacijama uredno rješava, realno je očekivati jako dobre rezultate i na kraju ove godine”, smatra Baretić.

Prekonzervativan prijedlog

Vjeruje da je raspodjela dobiti bitno pitanje koje će obilježiti politiku velikih kompanija u sljedećih nekoliko godina, naročito u okruženju visoke inflacije, kao i da se jedino kroz otvoreni dijalog između dioničara stvara dodatna vrijednost. “Uprava radi odličan posao. No, originalni prijedlog Uprave za dividendu previše je konzervativan, nije u skladu sa očekivanjima i ostvarenim rezultatima”, smatra taj dioničar.

Mali dioničari su, kaže, svjesni kompleksnih okolnosti u kojem društvo trenutno posluje, čitaju izvješća i prate vijesti te opravdano očekuju da se u Atlantskoj primjenjuje dobra praksa kakva postoji u svijetu. “Napredak je već napravljen povećanjem transparentnosti financijskih izvješća, dividenda je sljedeći prirodan korak u razvoju kompanije”, zaključuje. Brojanje glasova pokazat će slaže li se s tim dovoljno dioničara.