Kako do kapitala
startup

‘Sjajno je da je fond rizičnog kapitala uložio u social impact poduzeće’

Omolab je ove godine dobio 1,87 milijuna kuna od fonda fil rouge capital koji je osnovan uz podršku hbor-a.

PD VL native tim
23. rujan 2021. u 22:02
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Želimo postati lider u domeni digitalne pristupačnosti i rješenja za čitanje i učenje u Europskoj uniji, kaže Petar Reić koji je prije sedam godina, kada je njegovoj kćeri ustanovljena disleksija koju ima i njegova supruga, došao na ideju startupa unutar kojeg bi razvijao čitalačke alate.

Tako je krajem 2018. nastao OmoLab, danas startup za inovacije osobama s poteškoćama u čitanju, u kojem su u četiri godine razvijeni OmoType font sustav, Omoguru mobilna aplikacija, dodatak za web pretraživače i web widget za prilagodbu mrežnih stranica. Ovi alati i softverski dodaci olakšavaju čitanje osobama s različitim poteškoćama poput poremećaja pažnje, očnog stresa ili slabovidnosti.

Disleksija je problem, ali i benefit

“Svi konzumiramo velike količine digitalnog sadržaja što dovodi do očnog zamora, pa i osobe urednog čitalačkog razvoja koriste naše alate za ugodnije čitanje i učenje. Kod razvoja naših rješenja koristimo principe univerzalnog dizajna što znači da su namijenjena svima, a onima s teškoćama čitanja pružaju dodatnu vrijednost. Postotak disleksije u općoj populacije je negdje između 9 i 12 posto. Jasno da treba raditi na demistifikaciji disleksije i tome smo posvećeni kroz predavanja, edukacije i druge akcije, čime podižemo svijest o problemima, ali ističemo i niz benefita koje disleksija sa sobom donosi. Neki od najuspješnijih kreativaca, poslovnih ljudi, programera ili znanstvenika uspjeli su upravo zahvaljujući disleksiji, a ne usprkos. Naime, riječ je o drugačijem kognitivnom stilu koji upućuje na kreativno rješavanje problema”, pojašnjava Reić, inače stručnjak za vizualne komunikacije, inženjer grafičke tehnologije i magistar novinarstva rodom iz Splita, koji je startup pokrenuo u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER).

Već duže vrijeme, kaže, s timom s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu rade na rješenju koje korištenjem strojnog učenja i tehnologije za praćenje pokreta oka olakšava detekciju teškoća s čitanjem te nudi alate za tretman i praćenje napretka.

Riječ je o projektu pod nazivom “Podrška čitanju kroz nove tehnologije”, a rješenje ulazi u fazu testiranja. Također, kao partner CARNET-a sa stručnjacima s FER-a, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) i udruga osoba s posebnim potrebama u sklopu dvogodišnjeg projekta testiraju digitalne školske sadržaje. Sve svoje dosadašnje iskustvo i saznanja utkali su, kaže Reić, u progresivnu web aplikaciju (PWA) radnog naziva Lexie koju planiraju predstaviti sredinom siječnja na obrazovno-tehnološkoj konferenciji BETT u Londonu.

Pritom otkriva da njihova Omoguru mobilna aplikacija pomalo broji svoje posljednje dane, odnosno mjesece jer rješenje koje je isključivo namijenjeno mobilnim uređajima ne korespondira kako bi trebalo s potrebama korisnika. Zamijenit će je u boljoj verziji upravo nova aplikacija Lexie na kojoj OmoLabov tim radi. “Puno smo na Omoguru mobilnoj aplikaciji naučili, testirali je u različitim okruženjima i s različitim namjenama, dobili povratne informacije od tisuća krajnjih korisnika, stručnjaka, učitelja i roditelja. Sada s tim znanjem i iskustvom razvijamo spomenutu progresivnu web aplikaciju radnog naziva Lexie koju je moguće koristiti na svim platformama i uređajima.

A sve kako bismo omogućili prilagodbu i stvaranje sadržaja krajnjim korisnicima u svim domenama čitanja i učenja, ali i pružateljima sadržaja poput knjižnica, škola, znanstvenih ustanova i logopeda omogućili jednostavno dijeljenje njihovih digitalnih publikacija”, istaknuo je Reić. Uz mobilnu aplikaciju tu je i OmoLabov OmoType font za lakše čitanje knjige i dokumenata koji koristi većina izdavačkih kuća u Hrvatskoj, pogotovo za dječja izdanja. Neki od najvećih hrvatskih izdavača su cijele svoje publikacije za djecu prebacili na OmoType pismo. S različitim alatima OmoLab je prisutan i u školama, knjižnicama, logopedskim kabinetima, u javnoj i državnoj upravi. “Reakcije su mahom izvrsne, a i one rijetke koje nisu takve iznimno su nam dragocjene kako bismo konstantno učili i unaprjeđivali naša rješenja. Bitno je stvoriti svijest da je učiniti svoje stranice pristupačnim svima stvar elementarne uviđavnosti. Kad osobama s teškoćama čitanja pribrojimo osobe s poremećajem pažnje i slabovidne, govorimo o petini ukupne populacije”, naglašava idejni začetnik.

9 do 12 posto

iznosi udjel disleksičnih osoba u općoj populaciji

Većina njihovih korisnika je iz Hrvatske, oko 70 posto, no pretplatnike imaju od Japana preko Australije do Južne Amerike. “To su još uvijek mali brojevi, ali kontinuirano rastemo i na drugim tržištima, a osim Hrvatske posebno smo usmjereni na područja engleskog, španjolskog i francuskog jezika”, otkriva Reić koji je oko sebe okupio tim od šest stalno zaposlenih i desetak suradnika. Uglavnom je riječ o logopedima, dizajnerima, programerima te prodajnim i marketinškim znalcima, no još uvijek se, kažu, “ekipiraju”. Lani su bili finalisti enlightED Awards 2020, globalne konferencije stručnjaka za obrazovanje i digitalne inovacije koja im je, kako je Reić otkrio, otvorila vrata prema novim mogućnostima suradnje o kojima je, za sada, još rano govoriti. Pandemija je, kaže, dvojako utjecala na njihovo poslovanje jer su s jedne strane imali veliki rast individualnih korisnika, dok je s druge strane pandemija otežala i usporila implementacije u školama i drugim institucijama. Reićev se startup financira vlastitim prihodima i investicijama, a za istraživanja koriste sredstva iz EU fondova. No, ove su godine dobili značajnu financijsku injekciju od 250.000 eura, odnosno 1,87 milijuna kuna koliko je u njih uložio najveći domaći startup fond Fil Rouge Capital, osnovan uz podršku Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Razumiju razvojni put

“Sjajno je da je fond rizičnog kapitala uložio u poduzeće koja se bavi social impactom. Dobro razumiju naš razvojni put i jako smo zadovoljni suradnjom. Ova investicija se u najvećoj mjeri koristi za optimizaciju web widgeta za digitalnu pristupačnost, jer želimo optimizirati naše alate kako bismo olakšali širenje i implementaciju te razvoj spomenute nove aplikacije”, ističe Reić.

Lani su objavili i dvije slikovnice prilagođene djeci s disleksijom kako bi osnažili poziciju djece s takvim teškoćama, ali i senzibilizirali javnost o njihovim problemima i prednostima.

“U istom smjeru napravili smo suradnju s našim renomiranim ilustratoricama Teom Jurišić i Hanom Tintor koje su izradile sjajne plakate/ilustracije na temu digitalne pristupačnosti za različite ranjive skupine. Upravo je u pripremi nova slikovnica koju je napisala i ilustrirala Tena Kirchmayer, djevojčica s disleksijom. Slikovnica će biti objavljena početkom listopada, povodom Tjedna svjesnosti o disleksiji, u 1300 primjeraka koji će biti donirani knjižnicama, udrugama i krajnjim korisnicima”, najavio je Petar Reić. Njegov je startup dosad proveo četiri projekta – Inovacijske vaučere za male i srednje tvrtke kojima je cilj spojiti znanstvene i istraživačke institucije s gospodarstvom, na kojima su radili znanstvenici sa zagrebačkog i riječkog Sveučilišta.

New Report

Close