Zbog brojnih kriza, u zadnje vrijeme bilo je dosta zabrana trgovine robama i uslugama. U 2020. godini broj zabrana jako je narastao zbog zdravstvenih razloga, točnije pandemije koronavirusa, a zatim od 2022. godine rastu zbog ratova i sektor nikada nije imao veće restrikcije u globalnoj trgovini, nego što su one trenutačno, istaknuto je na konferenciji Poslovnog dnevnika “Transport i logistika: Pokretačka snaga gospodarstva”.
Borba za otpornost
“Brexit je bio značajniji globalni poremećaj nego što se mi danas možda sjećamo. Trgovina između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije smanjena za 15 posto u 2021. godini u usporedbi s prosjekom iz razdoblja 2018.-2020. Tako danas BDP Velike Britanije za drugim razvijenim zemljama zaostaje 4,9 posto, a jedan razloga tome je i njihov gubitak logističke konkurentnosti”, istaknuo je predsjednik udruženja logistike i otpremništva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i direktor Primaco Grupe Petar Šimić koji je u Sheratonu održao prezentaciju o globalnom ekonomsko-političkom utjecaju na transport i logistiku u jugoistočnoj Europi.
“Koliko je taj sektor važan govori i činjenica da je povjereniku Europske unije za trgovinu Marošu Šefčoviču dodijeljen i portfelj ekonomske sigurnosti. Riječ je o novom pojmu koji EU želi staviti u prvi plan u kojem se treba baviti otpornosti poduzeća u Europskoj uniji”, objasnio je Šimić.
Apel prema državi
Otpornost sektora na kontinentu mora biti osigurana jer rat između Ukrajine i Rusije i dalje traje. Riječ je o sukobu koji je u Europi izazvao energetsku krizu, u 2022. godini cijene plina u Europskoj uniji porasle su za 650 posto.
“Unatoč svim izazovima, od Drugog svjetskog rata svijet se neprestano globalizira i danas globalna trgovina čini više od 60 posto globalnog BDP-a. No važno je napomenuti da je jasno da se svijet još trgovinski dijeli u blokove”, kazao je Šimić.
Naša zemlja ulaskom u Schengen dobila je puno veću logističku i transportnu ulogu. Trenutačno nismo među zemljama s najviše prevezene robe po stanovniku, dok Slovenija jest. Šimić ocjenjuje kako je imperativ da ulažemo u vozni park, jer imamo u prosjeku stariji vozni park od ostatka EU.
“Konkurentnost domaćih prijevoznika u težem je položaju od ostatka EU zbog što smo u prosjeku malo dalje od mjesta utovara i istovara. Više prijeđenih kilometara znači više troškove i zato apeliramo prema državi za smanjenje poreza i doprinosa i povećanje povrata trošarine”, rekao je Šimić.