Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) iskoristila je gotovo polovinu alokacije sredstva koja su joj povjerena u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), oko 125 milijuna eura, kojima su potaknuta ulaganja u domaće gospodarstvo vrijedna više od milijarde eura.

Hit na tržištu
“Multiplikator je ovdje gotovo 10, a vrlo važno je da se ti projekti odnose na investicije u moderne tehnologije, digitalizaciju, zelenu tranziciju i da ne donose štetu okolišu. Vrlo važno je da se time povećava konkurentnost “, rekao je predsjednik Uprave razvojne banke Hrvoje Čuvalo na konferenciji Zagreb – financijski forum Poslovnog dnevnika.

Čuvalo je podsjetio je HBOR na raspolaganje dobio 255 milijuna eura s ciljem plasiranja u gospodarstvo, sa svrhom njegova oporavka i daljnjeg razvoja. Kreirano je šest kanala plasmana, od kojih su dva već u cijelosti iskorištena, dok su preostala četiri za sad još uvijek otvorena. “Korištenje tih sredstava ide vrlo dobro, sukladno planovima i očekivanjima.

Jedan od spomenutih programa koji je iskorišten u cijelosti odnosi se na kreditnu liniju namijenjenu mikro, malom i srednjem poduzetništvu, i to za one posebne skupine – žene poduzetnice, mlade do 40 godina, poduzetnike početnike, te male i srednje poduzetnike koji ulažu u ruralna područja. Najveća pogodnost bila je kamatna stopa koja se, ovisno o projektu, kretala od 0,4 do 0,8 posto fiksno i to je bio apsolutni hit na tržištu”, rekao je Čuvalo.

Posebno se osvrnuo na fokus na ulaganja u vlasnički kapital, kojima je HBOR s Europskim investicijskim fondom (EIF) adresirao procijenjeni tržišni manjak od 100 milijuna eura godišnje. “Intenzivno se time bavimo kroz pet fondova u koje smo uložili, jedan je venture capital, tri su private equity fonda i peti je od ove godine za transfer tehnologija koji smo osnovali sa slovenskom razvojnom bankom. Ukupno je prikupljeno 48,5 milijuna eura spremnih za projekte iz sveučilišnih i znanstvenih institucija”, rekao je Čuvalo.

Sinergija s privatnim ulagačima
Napominje odličnu suradnju s privatnim ulagačima koja je u tim fondovima “došla do punog izražaja”. “Na razvojnim bankama je da pruže inicijalni kapital, a kad pokrenemo priču dolaze privatni ulagači. Zato smo i išli u priču s Europskom investicijskom bankom koja ima ‘težinu’ i ‘know how’. Mislim da smo u sinergiji uspjeli: uložili smo inicijalno oko 50 milijuna eura, a danas su ti fondovi ‘teški’ oko 300 milijuna eura što znači da smo na jedan naš euro privukli još šest eura od privatnog sektora”, istaknuo je.

HBOR u pripremi ima tri nova instrumenta koji će kombinirati kredit i otpis dijela glavnice. Prvi dolaze krediti za održivi turizam koje će razvojna banka predstaviti poduzetnicima u “narednih sedam do 10 dana”, a ubrzo potom kreditne linije za manje i srednje poduzetnike namijenjene za modernizaciju proizvodnje.

Početkom iduće godine bit će predstavljen program za povećanje energetske učinkovitosti poduzetnika koji će se provoditi u suradnji s poslovnim bankama. “Ta tri instrumenta osmislilo je resorno ministarstvo koje je odabralo HBOR za provoditelja. Uskoro ćemo raspisati tender za izbor poslovnih banaka”, najavio je Čuvalo.